Ekonomija
SPORIJI RAST BILJEŽI I HRVATSKA

Oporavak europske industrije posustao
Objavljeno 15. rujna, 2020.

Oporavak europske industrijske proizvodnje od koronamjera znatno je usporio u srpnju, a sporiji rast bilježila je i Hrvatska, pokazalo je izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU-u i eurozoni porasla je u srpnju za 4,1 posto u odnosu prema lipnju, kad je prema revidiranim podacima Eurostata uvećana 9,6 odnosno 9,5 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 5,6 posto u EU te za 5,3 posto u eurozoni. Njezin je rast ipak znatno sporiji nego u lipnju kada je u EU poskočila 15,3 a u eurozoni 14,7 posto. Slijedi kategorija trajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja u EU-u porasla za 4,8 a u eurozoni za 4,7 posto, također mnogo sporije nego u lipnju, kada je poskočila za 21,9 odnosno za 21,2 posto. Najslabije je porasla proizvodnja energenata, za 1,3 posto u EU-u te za 1,1 posto u eurozoni. Među članicama EU-a najviše je prema raspoloživim podacima Eurostata porasla proizvodnja u Portugalu, za 11,9 posto. Slijede Španjolska i Irska s rastom proizvodnje za 9,4 odnosno 8,3 posto. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 5,7 posto u odnosu prema lipnju, kada je uvećana za 7,3 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Pad proizvodnje zabilježen je samo u Danskoj, za 4,9 posto, Latviji, za 0,8 posto, i Belgiji, za 0,5 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar, Luksemburg i Austriju.


Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU i eurozoni u srpnju smanjena za 7,3 odnosno 7,7 posto. U lipnju je pala prema revidiranim Eurostatovim podacima za 11,3 posto u EU-u te za 12 posto u eurozoni, pokazuju Eurostatovi podaci.


Na oba područja najviše je u srpnju na godišnjoj razini potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 10,2 posto u EU-u te za 10,4 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara koja je u EU-u smanjena za 8,7 posto, a u eurozoni za 9,3 posto.
Najblaže je na godišnjoj razini u EU-u smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za dva posto, a u eurozoni proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto. Među zemljama EU-a najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila Danaska, za 13,6 posto. Slijede Njemačka i Portugal s padom proizvodnje za 11,6 odnosno 9,6 posto.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju bila manja za 1,6 posto u odnosu prema istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 1,7-postotnog pada u lipnju. Među zemljama EU-a prednjačila je Irska skokom industrijske proizvodnje za čak 15,6 posto u odnosu prema prošlogodišnjem srpnju. Irska je ujedno jedina zemlja EU-a koja je i u lipnju i u srpnju bilježila rast proizvodnje na godišnjoj razini.
Blago je u odnosu prema prošlogodišnjem srpnju porasla i proizvodnja u Poljskoj, za 0,9 posto, te u Latviji, za 0,1 posto. H

Među zemljama Europske unije prednjačila je Irska skokom industrijske proizvodnje za čak 15,6 posto
Možda ste propustili...

ODLIČNI REZULTATI NA NATJECANJU DECANTER U LONDONU

Nagrađena vina PP-a Orahovica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INFORMATIZACIJA I DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Hrvatska ima 53 tisuće ICT stručnjaka, potrebe su veće

2

ISTRAŽIVANJE

New York vodeći financijski centar

3

ODLIČNI REZULTATI NA NATJECANJU DECANTER U LONDONU

Nagrađena vina PP-a Orahovica