Novosti
UČINCI EPIDEMIJE NA GOSPODARSTVO

Putnički prijevoz pretrpio je pad veći od 70 %, opstaje uz potpore
Objavljeno 14. rujna, 2020.
Arriva Hrvatska zalaže se za dugoročno rješenje ove situacije, a ono je u uvođenju modela javne usluge

Najizgovaranija poruka na početku epidemije koronavirusa u Hrvatskoj - Ostani doma - upute o tome da se kretanja svedu na najmanju moguću mjeru, restrikcije u kretanju koje su u drugoj polovini ožujka kulminirale privremenom obustavom javnog prometa, a početkom travnja i privremenom mjerom ograničenog kretanja uz e-propusnice, učinili su prijevoz putnika jednim od najugroženijih djelatnosti u ovoj godini.

Nastavak mjera
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, koji je utjecaj COVID-19 na društveno-ekonomske kretanja obradio i kroz njegove učinke na transport, prijevoz putnika i roba, u prvom tromjesečju 2020. godine prevezeno je gotovo 16,5 milijuna putnika što je u usporedbi s tim razdobljem 2019. pad za 14 posto. U drugom tromjesečju 2020. ukupno je prevezeno samo 6,2 milijuna putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2019. pad za 71,4 posto. U cestovnom linijskom prijevozu putnika autobusima ostvaren je pad od 74,8 posto, a željeznicom se prevezlo 66,6 posto manje putnika.

Iako je 11. svibnja nastavljen cestovno-linijski prijevoz putnika, u Arrivi Hrvatska, kaže direktorica za transformaciju i komunikaciju Marina Pandurević, do danas taj prijevoznik radi sa samo 30 posto kapaciteta, što se, dodaje, proporcionalno odrazilo na realizirane prihode. "Uvođenjem mjera za prevenciju i suzbijanje širenja koronavirusa naše se poslovanje potpuno zaustavilo te smo gotovo dva mjeseca bili bez prihoda s jedne strane i s velikim fiksnim troškovima i skrbi o 1400 zaposlenih u tri tvrtke koje djeluju u sklopu grupacije Arriva Hrvatska, s druge strane. Uza sve pohvale mjerama Vlade RH te unatoč nastojanjima svih strana oko pronalaženja dodatnih mjera kako bi nam se gubitci smanjili, a prijevoz održao na zadovoljstvo naših korisnika, stvarnost je takva da je broj putnika drastično smanjen, tvrtka nije u mogućnosti održavati linije koje nisu ekonomski održive pa smo do današnjeg dana radili samo s 30 posto kapaciteta", kaže Pandurević. Arriva se pridržava svih mjera u javnom prijevozu – od razmaka među putnicima, vrata za ulaz-izlaz, dezinfekcije i prozračivanja autobusa, maski i dr. Ipak, s početkom školske godine peroni na kolodvorima nešto su popunjeniji; učenici putnici značajan su korpus u autobusnom prijevozu. Pandurević kaže da je time krenuo novi period njihova poslovanja u jeku pandemije. "Zadovoljni smo njegovim ponovnim pokretanjem, no i svjesni da povratak učenika u školske klupe sobom donosi i nove izazove. Zbog toga smo proteklog tjedna bili u stalnom kontaktu sa svim školama, njihovim osnivačima i sukladno njihovim uputama pripremili smo se za novi način prijevoza u ovoj školskoj godini. No i tu će zasigurno biti promjena te očekujemo djelomična ili potpuna zatvaranja i otvaranja škola što će od nas zahtijevati svakodnevno prilagođavanje situaciji", dodaje Pandurević. Produžujući na sjednici od 3. rujna Vladine mjere za pomoć gospodarstvu – nastavak potpora za radna mjesta i likvidnost do 31. prosinca - premijer Andrej Plenković najavio je za djelatnosti koje su posebno ugrožene potporu od 4000 kuna po radniku do kraja ove godine. Spomenuo je pritom da se to posebno odnosi na prijevoz putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje ako su imali pad prometa veći od 60 posto. Ta potpora uključuje otpis pripadajućih doprinosa.

Pad prometa putnika ostvaren je i u morskim lukama i zračnim lukama, ali i na hrvatskim autocestama. Iz Hrvatskih autocesta poručuju da je od početka godine do početka rujna njima prošlo 19,6 milijuna vozila i naplaćena cestarina od 957 milijuna kuna. "U odnosu prema istom razdoblju prošle godine, broj vozila manji je 29 posto, a naplaćena cestarina 32 posto", poručuju u HAC-u.

Javne usluge
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako se smanjenje prihoda i broja putnika u putničkom prijevozu u odnosu prema istom razdoblju prvih šest mjeseci 2019. procjenjuje na oko 45 posto. "Ovaj pad prometa u velikoj mjeri odnosi se na razdoblje drugog kvartala u kojemu je došlo do obustave linijskog prijevoza putnika, potpunog pada dolazaka stranih turista, smanjene migracije i putovanja i s tim vezane potražnje za ovom vrstom prijevoza. Situacija se popravila u srpnju i kolovozu, posebice u zračnom prometu, a zbog povoljnije epidemiološke situacije i dolaska stranih turista u Hrvatsku, no broj prevezenih putnika će u 2020. godini biti manji u svim segmentima putničkog prijevoza", komentar je HGK-a. Komora je predložila Vladi RH set mjera vezan za prijevoznike. Mjere poput potpora za očuvanje radnih mjesta su produžene do kraja godine za prijevoz putnika, a traži se i moratorij na otplatu kredita, otpis poreznih davanja, kao i programa MMPI vezano uz davanje državnih potpora poduzetnicima iz sektora prometa u visini 600 milijuna kuna koji provode HBOR i HAMAG BICRO.

Autobusni prijevoznik Arriva Hrvatska zalaže se za dugoročno rješenje ove situacije, a ono je, ističe Pandurević, u uvođenju modela javne usluge po uzoru na ostale članice EU-a. "Pitanje implementacije javne usluge otvoreno je još od 2018. godine i samo s njegovim rješavanjem krizne situacije poput ove manje bi utjecale na poslovanje nas prijevoznika te bismo ih lakše prebrodili", poručuje Pandurević.

Suzana Župan
spas
PRIJEVOZU PUTNIKA POMOĆ DO KRAJA GODINE
RAST PROIZVODNJE MOTORNIH VOZILA
“Od ožujka, pojavom pandemije u Hrvatskoj, četvrti mjesec zaredom najveći pad prometa ostvaren je u djelatnosti putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima (- 89,7%) i u djelatnosti smještaj (-78,4 %)”, navode u Državnom zavodu za statistiku. DZS je objavio i podatke o učincima COVID-19 na industriju i industrijsku proizvodnju za srpanj, a gdje je vidljiv rast proizvodnje motornih vozila. Od ukupno 28 odjeljaka, koliko ih je obuhvaćeno izračunom indeksa obujma industrijske proizvodnje, najveći porast ostvaren je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 107 %, proizvodnji duhanskih proizvoda za 50 %, te proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 32,5 %.
PRIJEVOZI TERETA PUNO BOLJE PROŠLI
Prema podatcima DZS-a od siječnja do lipnja 2020. godine ukupno je prevezeno 57,7 milijuna tona robe, što je za 3,2 posto manje u odnosu prema istom razdoblju 2019. Porast u prijevozu robe ostvaren je u željezničkom prijevozu, za 5,3 %, u prijevozu na unutarnjim vodnim putovima, za 8,4 %, i u cjevovodnom transportu, za 25,2 %. Pad je ostvaren u cestovnom prijevozu, za 4,9 %, u pomorskome i obalnom prijevozu, za 14,8 %, te u zračnom prijevozu, za 29,8 %. Iz tih podataka vidljivo je da su neki vidovi prometa, poput prijevoza tereta, ostvarili rast jer su puno manje podložni ograničenjima vezanim uz epidemiološke mjere za prijevoznike. “Pad u prijevozu roba bit će puno manji nego u prijevozu putnika te će prvenstveno biti vezan uz pad gospodarskih aktivnosti”, ističu u HGK-u.