Predsjednik Zoran Milanović uspio je ponovno isprovocirati dobar dio političke javnosti, prije svega onaj s krajnje ljevice i liberalnog spektra, posebice Stranku s imenom i prezimenom i Pametno.

Naime, Milanović je na obilježavanju Dana Varaždinske županije, govoreći o reformama, kazao kako se ukidanje županija i smanjenje broja općina neće dogoditi. Istaknuo je da županije, kao oblik uprave te “transmisije između centralne vlasti u zemlji od samo četiri milijuna ljudi”, imaju smisla više nego regije, a ponovna podjela Hrvatske na tzv. regije je, kaže, dezintegracija. Iz spomenutih stranka odmah je stigla reakcija u kojoj se navodi: “Milanović sve češće nastupa kao predsjednik građana koji glasaju za HDZ, čime se promiče u jednog od najgorljivijih zaštitnika privilegija jedne skupine ljudi...”, zaključeno je. Ova reakcija, naravno, ne čudi, jer teritorijalni preustroj već je postao vječna “reformska” tema, samo što još nitko nije odgovorio kako ga što racionalnije provesti. Zato ideju o ukidanju županija pojedini stručnjaci drže potpuno promašenom. O tome je pisao i Zoran Klarić, znanstveni savjetnik u Institutu za turizam Zagreb te sve aktualizirao u kontekstu koronakrize i s njome povezanih epidemioloških mjera. Jer zagovornici ukidanja županija i općina zabranu napuštanja mjesta boravka u borbi protiv koronavirusa iskoristili su da ukažu na postojanje niza malih općina koje ne raspolažu osnovnim funkcijama poput trgovina, pošta ili bankomata. No, takvih je općina zapravo malo (bez pošte i bankomata dvadesetak, a bez trgovine praktički nijedna), iznio je Klarić. “Paralelno sa zahtjevom za ukidanjem općina krenula je i inicijativa za ukidanjem županija, pri čemu se ona u javnosti prezentira kao svjetonazorsko pitanje, prema kojem su oni koji se tome protive nazadni podržavatelji uhljebništva, a oni koji ih žele ukinuti napredni reformisti... Predlagači teritorijalnog preustroja polaze od činjenice da se samo po sebi podrazumijeva da je jedan od glavnih uzroka neučinkovitosti javne uprave prevelik broj županija i općina, iako analiza situacije u Europi pokazuje da to, jednostavno, nije točno. Naime, najveći ukupni broj jedinica lokalne samouprave na svim razinama, a u odnosu na broj stanovnika, imaju i Francuska, Švicarska, Austrija..., u kojima su općine u prosjeku upola, ili za dvije trećine manje nego u Hrvatskoj”, ističe Klarić.

A kako navode i neki drugi zagovornici opstanka županija, ludost je misliti da će se Slavonija razviti ako se o prioritetima stanovništva, primjerice Virovitice, odlučuje samo u Osijeku ili Zagrebu.