Kultura
HEREDITAS SANCTA: IZBOR IZ SAKRALNE BAŠTINE

Šimičić: Najstariji je crkveni inventar iz 18. st.
Objavljeno 11. rujna, 2020.
Dio je izložaka za ovu izložbu očistio preparator, volonter Kristijan Wőlfl

- Željeli smo predstaviti bogatstvo koje Muzej Slavonije posjeduje. Izložbu čine tri cjeline, a prva je uvodna i posvećena je Blaženoj Djevici Mariji, koja nas kao dobra majka dočekuje pri ulasku. Odlučili smo predstaviti tri različite teme prikaza Bogorodice - Majka Božja Pomoćnica, Majka Dobroga Savjeta, Putovoditeljica te na kraju Marija prikazana u slavi krunjenja. Nakon toga slijede dvije velike cjeline - osobna i obiteljska pobožnost te crkveni inventar - ističe viša kustosica Andreja Šimičić, voditeljica Odjela umjetničkoga obrta, autorica izložbe svete sakralne baštine, Hereditas sancta: izbor iz sakralne baštine Muzeja Slavonije, koja je otvorena u povodu festivala Ars Sacra. Prigodna je izložba, s naglaskom na Zbirku sakralnih predmeta, otvorena na prvom katu MSO-a i može se pogledati do 15. listopada.


Predmeti se sakralne provenijencije nalaze i u drugim zbirkama (Zbirci slika i okvira, Zbirci namještaja, Zbirci metala, Zbirci stakla, Zbirci svetih sličica) i oni su također našli svoje mjesto na izložbi. Vremenski raspon koji pokriva izložba ovih 66 predmeta je od 18. stoljeća naovamo, dakle od baroka i rokokoa do danas. Najstariji su crkveni inventar koji potječe iz 18. st. te slika sv. Barbare, goblen sv. Franje te jedan privjesak.


Predmeti crkvene umjetnosti u muzeju se prikupljaju od prvih dana postojanja, pa izlažu i žlicu sv. Jakova (od rožine), dar dr. Taubera iz 1897.


Osobna se pobožnost, pojasnila nam je kustosica Šimičić, očituje kroz nakit koji vjernik nosi, kroz vjerovanja u zaštitu svetaca, za koje vjerujemo da nas zagovaraju kod Svevišnjega. Na materijalni način pokazujemo svoju vjeru. Unutar cjelina razvijaju nekoliko priča.


- Prva manja cjelina je religiozni nakit i krunice. Ti su predmeti u Muzej Slavonije uglavnom došli uz veće darove i otkupe. Zanimljiv je alabastarni križić koji je MSO-u darovala dr. Danica Pinterović, dugogodišnja kustosica i ravnateljica, kao i križić od rožine, od roga, s rezbarenim ružicama, koji je pripadao gospođi Ani Perči, rođenoj Schmidt. Ovaj je križić već bio na jednoj ranijoj izložbi, nakon koje je darovateljica poklonila majčinu fotografiju s tim križićem - izdvojila je autorica Šimičić tek nešto od opsegom nevelike, no svakako zanimljive i živopisne izložbe koju vrijedi pogledati.


Iako u relativno lošem stanju, križić nađen arheološkim iskapanjima među najstarijim je izlošcima (18. st.), a izloženi su i medaljoni sv. Benedikta (zaštitnika Europe), sv. Huberta (zaštitnika lovaca, za dobru kob u lovu).


Prije četiri je godine Zbirka sakralnih predmeta upisana u Registar kulturnih dobara RH.


- Kada je neka prigoda, kada je zajednička izložba, kao Osječko ili Tvrđa u Osijeku, segment je uvijek posvećen sakralnoj baštini jer to jest u nama. Tako smo na izložbi o Tvrđi imali, a na ovoj nemamo, kipove sv. Ivana Evanđelista i Marije Magdalene iz franjevačke crkve koji su u Muzej Slavonije došli iz privatnog vlasništva. Mi smo ih spojili s raspelom iz franjevačke crkve - kaže kustosica Šimičić.


Predmeti izloženi ovom prigodom uglavnom su restaurirani, a dio je upravo za ovu izložbu očistio njihov preparator, sada volonter Kristijan Wőlfl. Nažalost, dio crkvenog inventara je u lošem stanju, a takav je u Muzej Slavonije i došao jer je spašavan nakon 2. svjetskog rata iz oštećenih i razrušenih crkvi. Prije nekoliko su godina ostvarili suradnju sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti, s Odsjekom za konzerviranje i restauriranje umjetnina i krenuli u obnovu drvene i polikromirane plastike.


Sitni inventar, devocionalije poput figurica, krunica i medaljica, konstantno dolazi u muzej. Dijelom u toj činjenici da ova građa pristiže leži i dodatno istraživanje fundusa koje je autorica morala obaviti, kako joj nešto ne bi promaknulo.
- Zbirka sakralnih predmeta je čitava obrađena i upisana u Registar kulturnih dobara RH, pa nije bio toliki problem istražiti što imamo, nego kako smanjiti broj onoga što želimo izložiti - zadovoljna je kustosica Andreja Šimičić, najavljujući i katalog zbirke koji je u planu, kao i jedna velika izložba koja bi dala presjek zbirke. Za ovu će prigodu biti dostupan manji katalog. Veliku hvalu iz Muzeja Slavonije upućuju nositelju projekta, tj. festivala, Muzeju likovnih umjetnosti i financijeru Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.


Narcisa Vekić
Andreja Šimičić

viša kustosica i autorica izložbe

VELIKU ZBIRKU SVETIH SLIČICA MUZEJU JE DAROVAO PATER SVETISLAV KRNJAK

S obzirom na to da izložba ne uključuje veliki dio predmeta, a tematika je to koja je u čovjekovu svakodnevicu oduvijek intenzivno uključena, religioznost je ono što mnogi nose u sebi, dio su njihova odgoja i odrastanja i prakticiraju često, a i autorica je zavirila u nekoliko zbirki Odjela umjetničkoga obrta, vjerojatno je ovo tek mali dio onoga što se krije u fundusu Muzeja Slavonije.

- Relativno je velika Zbirka sakralnih predmeta, pa ovo doista jest izbor, a moram naglasiti da su neki predmeti već bili viđeni na drugim izložbama, poput reverende biskupa Strossmayera (koja je detaljno restaurirana za veliku izložbu posvećenu ovom biskupu i meceni, nap. a.), nešto crkvenog inventara. Vodili smo se mišlju da bude sve pokriveno, ali da ima i svoj smisao - kaže Andreja Šimičić, dodajući da je u Odjelu umjetničkog obrta najbrojnija upravo Zbirka svetih sličica, dio koje se može vidjeti i na ovoj izložbi, u izvornom albumu koji je dar franjevačkog svećenika, patera Svetislava Krnjaka.
Upisana u Registar kulturnih dobara
Dio građe publici je bio predstavljen 2003., obilježavajući posjet pape Ivana Pavla II. Osijeku. Za Odjel umjetničkoga obrta izložba iz 2003. u povodu dolaska Pape u Osijek potaknula je osnivanje nove zbirke. Naime, tada su iz dotadašnje zbirke Varia izlučeni sakralni i religiozni predmeti koji su utemeljili Crkvenu zbirku, kasnije preimenovanu u Zbirka sakralnih predmeta. Zbirka sakralnih predmeta je čitava obrađena i upisana u Registar kulturnih dobara RH, pa nije bio toliki problem istražiti što imamo, nego kako smanjiti broj onoga što želimo izložiti - zadovoljna je kustosica Andreja Šimičić, najavljujući i katalog zbirke koji je u planu, kao i jednu veliku izložbu koja bi dala presjek zbirke. Za ovu će prigodu biti dostupan manji katalog. Veliku hvalu iz Muzeja Slavonije upućuju nositelju projekta, tj. festivala, Muzeju likovnih umjetnosti i financijeru Đakovačko-srijemskoj nadbiskupiji.
Možda ste propustili...

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

Izložbe posvećene Kniferu i Vaništi

U POVODU SVJETSKOG DANA KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA

Krleža, Zagorka i Tolkien u Noći knjige u Arkadiji

Najčitanije iz rubrike