Ljeti se, u pravilu, povećava broj treninga na otvorenom, i prije nego što nas je zadesila pandemija. Sparine i visoke temperature nisu bezopasne, zbog čega je dobro znati koje opasnosti vrebaju, ako ste teretanu zamijenili vježbanjem na otvorenom.

Mnogi tijekom ljeta posebnu pozornost pridaju tjelesnom izgledu. Želja da izgledate dobro razumljiva je, međutim, ona ne smije biti važnija od brige za zdravlje. Ne pretjerujte i ne ignorirajte iscrpljenost, umor, vrtoglavice, mučnine. Slušajte tijelo i zaustavite se na vrijeme.

Više temperature obično znače više znojenja, što se može pretvoriti u gubitak elektrolita. Možete skuhati juhu, ili malo više posoliti hranu. Sol je vrlo važna za trening, jer se natrij koji se u njoj nalazi vezuje za vodu i pomaže u održavanju ravnoteže tjelesnih tekućina. Poliester, najlon, odjeća koja se lijepi za kožu, nije najbolji odabir za ljetne treninge. Umjesto toga nosite šire stvari napravljene od prikladnih i prirodnih materijala svjetlijih boja koje neće dodatno stvarati osjećaj vrućine.

Nemojte čekati da osjetite žeđ pa tek tada piti vodu. Tijekom treninga na otvorenom tijelo koristi vodu kako bi reguliralo temperaturu. Ako ne unosite dovoljno tekućine, javlja se umor. Zato na trening uvijek ponesite bocu vode. Važno je cijeli dan unositi dovoljno tekućine.

Ljeti temperature rastu mnogo brže nego inače, zbog čega je dobro izbjegavati treninge između 10 i 17 sati, kada je sunce najjače, kao i djelovanje UV zraka. Najbolje je trening odraditi u ranim jutarnjim satima, ili navečer, kada temperature padnu. Za treninge uvijek birajte mjesta u sjeni, na kojima nećete biti na direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kada su temperature veće normalno je da vaš učinak bude nešto slabiji, posebice kada su u pitanju kardiotreninzi. Postavite drugačije standarde i budite realni u očekivanjima.

Iako liječnici preporučuju svakodnevne šetnje, mnogi nisu upućeni u dobrobiti ove aktivnosti. Naime, samo 30 minuta šetnje može popraviti brojne tjelesne funkcije, kao i naše cjelokupno zdravlje. Ako šetate minimalno pola sata dnevno ta će aktivnost popraviti raspoloženje, smanjiti ranu demenciju i rizik od Alzheimerove bolesti. Smanjit će se razine stresa i povećati endorfin.

Srce će raditi normalnije, snizit će se visoki krvni tlak i razina kolesterola te povećati cirkulacija krvi, navodi American Heart Association. Osim toga, vaša pluća će vam biti zahvalna, jer ćete šetnjom poboljšati disanje te će se zbog boljeg i dubljeg disanja mnogi simptomi povezani s bolestima pluća znatno umanjiti, ili potpuno nestati.

Šetnjom možete popraviti i vid, jer pomaže u borbi protiv glaukoma te snižava očni tlak. Vaši mišići postat će čvršći, izgubit ćete višak kilograma i poboljšati pokretljivost kostiju i zglobova, cirkulaciju, držanje tijela i fleksibilnost. Šetnja će smanjiti simptome depresije i pomoći u smanjivanju osjećaja slabosti.