U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je drastično povećan broja silovanja i pokušaja silovanja. Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, ove je godine zabilježeno već 95 silovanja, a lani ih je bilo - 41. Ništa bolje nije bilo ni kada je riječ o pokušajima silovanja. Ove ih je godine do sada 13, a lani ih je bilo sedam.

Poznata osječka psihologinja Mirjana Mozer kaže da je do tako pogubnih podataka došlo zbog više razloga.

- Radi se o slojevitim razlozima, kao i sa svim drugim stvarima u društvu. Sada su sva pažnja i fokus na koroni i sve ostalo izgubilo je na značenju. To je “mig” svima koji žele činiti nešto nedopušteno. Situacija je trenutno takva da su takva kaznena djela sada lakše izvediva, jer su kapaciteti okrenuti nečem drugom. Kao drugo, ljudi se u vremenima kada je puno zabrana i kada nije sve “normalno” promijene i u onih koji imaju kapacitete i potencijale za takvo što, to izbija na površinu. Nesigurna atmosfera pogodoje razvoju takve patologije. Svi mi imamo osjećaj da nešto nije pod kontrolom, što je i činjenica, jer i sam koronavirus nam je nepoznat i sve je neizvjesno. Oni koji se i inače loše nose sa samokontrolom i moralnim vrijednostima sada to iskorištavaju. Inače ih okolina natjera da te vrijednosti poštuju, ali u trenutku kada za to nema dovoljno vremena i kontrolnih mehanizama, sve izmakne kontroli - kaže psihologinja.

Iz hrvatske Ženske sobe - Centra za seksualna prava navode da seksualno nasilje ostavlja brojne posljedice, prije svega na psihičko i fizičko zdravlje, no da se često zaboravlja kako jedna od posljedica seksualnog nasilja može biti i smrt. Ona može biti prouzročena samoubojstvom, HIV-infekcijom ili ubojstvom – u vrijeme samog seksualnog napada ili naknadno.

- Većinom smo svjesni fizičkih posljedica, mogućnosti zaraze spolno prenosivim bolestima, onima manje opasnima i lako izlječivima, kao i onima koje mogu imati dugoročne implikacije. Međutim, psihološke posljedice, manje jasne i vidljive, mogu biti teže i dugotrajnije od fizičkih. U okviru psihičkih posljedica često se govori o posttraumatskom stresnom poremećaju, ili sindromu traume silovanja. Važno je naglasiti kako nema ispravnog ili pogrešnog načina reagiranja na traumatsko iskustvo. Svaka osoba reagira na traumatsko iskustvo na svoj, karakterističan način i, kako god se osjećala, ima pravo na to - to je za nju jedino ispravno i normalno. Svi smo različiti i imamo svoj način nošenja s traumatskom situacijom i njezinim posljedicama - navode na svojim stranicama iz Ženske sobe. Kako dalje dodaju, seksualna viktimizacija može dovesti do promjena u razvoju slike o sebi, svojoj seksualnosti i vjerovanju partnerima u kritičnim godinama razvoja, kod adolescentica. U osoba koje su preživjele seksualno nasilje rizik od depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja postoji u daleko većoj mjeri. Znatno je povećana i vjerojatnost suicidnog ponašanja.

Osim dugotrajnih i teških psiholoških posljedica seksualno nasilje ostavlja i jake posljedice na socijalni život osobe koja ga je preživjela; nisu rijetki slučajevi da se cjelokupna socijalna mreža “podere”, pa osoba ostaje sama, bez podrške i pomoći svojih najbližih, rodbine i prijatelja/ica. Osobe koje prežive seksualno nasilje, a pritom su ga prijavile ili nekome ispričale, ostaju obilježene, izolirane, izložene raznim primjedbama, komentarima i savjetima, i to duže razdoblje.

- Nasilje prate izražene psihičke i fizičke posljedice vezane uz traumu i traumatsko iskustvo, ali i ekonomske posljedice, s obzirom na to da brojne žrtve napuštaju posao, fakultet, mijenjaju radna mjesta ili mjesta boravka. Sve to ima dugoročan utjecaj na osobu, njezinu karijeru i profesionalan razvoj. Sindrom traume silovanja uključuje tjelesne i psihološke reakcije te promjene ponašanja, kao neposredne posljedice traumatskog iskustva i direktne i intenzivne prijetnje za život. Karakteristično je da ga u većoj ili manjoj mjeri proživljavaju sve silovane/seksualno zlostavljane žene - navode, između ostaloga, iz Ženske sobe.

Seksualne prijestupnike ništa ne plaši u njihovu naumu, čega je primjer i slučaj koji ovih dana okupira medije: 48-godišnjak koji je silovao 14-godišnju djevojčicu pa ju odveo na pobačaj za to je osuđen na samo šest mjeseci zatvora.

Osim silovanja ove je godine povećan i broj ubojstava. Ove su godine ubijene 22 osobe, a lani u istom razdoblju na taj užasan način život je izgubilo 15 osoba. Puno je više i kaznenih djela počinjenih na štetu maloljetnika - 4303, a u istom razdoblju prošle godine bilo ih je 3806. Više je i gospodarskog kriminala, lani su evidentirana 2362 slučaja, a ove godine već 2787. Ostalih kaznenih djela bilo je nešto manje nego godinu prije.

Pokušaja ubojstava bilo je 59, tri manje nego prošle godine, a manje je i pljački. Tako su u ovoj godini u Hrvatskoj evidentirana 302 razbojstva, a lani ih je bilo 415. Manje je i krađa, u prvih sedam mjeseci prošle godine bilo ih je 6628, ove godine 5493. Manje je i kaznenih djela koja su počinili maloljetnici. Lani su počinili 1120 raznih kaznenih djela, a u prvih sedam mjeseci ove godine 887. Nešto manje je i korupcijskih kaznenih djela - 335, a lani ih je bilo 400. Manje je i kriminala iz područja zloporabe droga, ove godine 1568, a u prvih sedam mjeseci 2019. godine evidentirano ih je 1859. Najveća je razlika u smanjenju broja kaznenih djela u kriminalu kibernetičke sigurnosti. Takvih je kaznenih djela lani bilo 1535, a ove godine tri puta manje - 507.

Ukupno je ove godine kaznenih djela, zajedno s prometom, manje - 28.902, a lani ih je bilo 31.007.