Djeca školske dobi trebala bi imati pet obroka dnevno u pravilnim intervalima. Međutim, treba naglasiti da su prehrambene navike školaraca u pogledu raspodjele obroka tijekom dana često potpuno nepravilne.

Većina djece ne jede ništa za zajutrak te odlazi ujutro u školu bez energetske rezerve. U školi su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Treba naglasiti da je ne samo važno nego upravo presudno da djeca ujutro uzmu biološki punovrijedan zajutrak. Posebno značenje ima školski obrok koji treba biti sastavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a niže energetske vrijednosti. Nažalost, u praksi je suprotno. Za užinu se obično konzumiraju slatkiši, čips, gazirana pića te različite vrste "brze" hrane (hot-dog, hamburger i sl.), koja je minimalne prehrambene vrijednosti, s visokim sadržajem masti i koncentriranih ugljikohidrata i kao takva nije preporučljiva za školski obrok.

Energetske potrebe ovise o spolu, tjelesnoj težini, visini i tjelesnoj aktivnosti djeteta. U doba adolescencije zbog intenzivnog rasta i razvoja energetske potrebe su povećane. Djeci stoga treba osigurati pet obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) i raznovrsne namirnice iz svake od pet skupina hrane (mlijeko i mliječni proizvodi, voće, povrće, žitarice, meso, riba i jaja).

Pritom je doručak izuzetno važan obrok, koji se ne smije preskakati. Djeca koja ne doručkuju često su pospana, teže održavaju koncentraciju i otežano prate nastavu. Zajedno s jutarnjom užinom, doručak treba zadovoljiti 35 - 45 % dnevnog energetskog unosa. Za brz i kvalitetan doručak prikladni izbori su žitarice od cjelovitog zrna (müesli, zobena kaša, kukuruzne ili žitne pahuljice) s mlijekom ili jogurtom ili integralni kruh sa sirnim namazom, čašom mlijeka ili svježe iscijeđenog soka. Ručak treba osigurati 30 % dnevnih energetskih potreba, a preporučuje se kuhani obrok od mesa ili ribe, povrća, salata od sezonskog povrća ili variva. Večera osigurava 20 - 25 % dnevnih energetskih potreba, a uputno je da je laganija i najmanje dva sata prije odlaska na spavanje.

Nažalost, u školama često nije ponuđen školski obrok, što često posljedično vodi nezdravim izborima poput brze hrane, koja je lako dostupna u okolici škole. Takva hrana ima veliku kalorijsku vrijednost te sadrži puno masti i koncentriranih ugljikohidrata, a malo minerala, vitamina i biološki vrijednih sastojaka. Za međuobrok djetetu je bolje ponuditi kod kuće pripremljen sendvič obogaćen salatom, voće, orašaste plodove, a izbjegavati kekse, čokoladu ili grickalice.

Preporučeni energetski unos odnosi se na djecu i mlade s umjerenom razinom tjelesne aktivnosti, što znači da djeca trebaju usvojiti tjelesnu aktivnost kao dnevnu naviku u trajanju od najmanje 30 minuta, jer redovita tjelesna aktivnost pridonosi pravilnijem rastu i razvoju, izgradnji koštane mase i održavanju poželjne tjelesne težine.

Međuobroci bi se trebali sastojati od svježeg voća koje osigurava prirodni vitamin C za jačanje imunološkog sustava. Također, međuobrok se može sastaviti od oraha, lješnjaka, voćnog jogurta i slično. Međuobroci su važni jer povećavaju radnu sposobnost. Ako pojedinac "preskoči" međuobrok, prevelik je razmak između glavnih obroka pa glavni obroci ispadaju preobilni i teže se probavljaju.

Nije rijetka ni anemija zbog nedostatka željeza. Takva djeca slabije su otporna prema infekcijama, imaju slabije sposobnosti učenja. J.Kn.