Parodontoza je jedna od najraširenijih kroničnih bolesti u svijetu, a vrlo se često navodi i podatak da je ona šesta najčešća bolest osoba odrasle dobi. Svjetski podatci jasno kazuju da je riječ o bolesti koja "ne bira". Čak 8 od 10 osoba iznad 35. godine ima neki od problema vezan uz bolesti zubnog mesa. Uznapredovali oblik parodontoze pak ima 11% osoba na svijetu, što je više odo 700 milijuna ljudi diljem svijeta.

Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti zubnog mesa i tkiva koji podupiru zub i održavaju ga u kosti. To što je "kronična" znači da je duga trajanja. Što se tiče upale, upala zahvaća zubno meso koje vidimo golim okom, ali i dublje dijelove tkiva. Tijekom niza godina ta upala dovodi do gubitka kosti oko zuba, što može rezultirati klimanjem zuba i, konačno, njegovim ispadanjem i gubitkom. Upravo zato važno je da na vrijeme uočite simptome ove bolesti, pa smo za više informacija upitali vodećeg hrvatskog specijalista parodontologije, dr. Gorana Jovičevića.

- Nažalost, parodontoza se vrlo često prepoznaje prekasno, upravo zato što se simptomi uopće ne doživljavaju kao mogući problem. Prvi znak za uzbunu trebao bi biti krvarenje zubnog mesa, bilo da se ono javlja tijekom jedenja, pri četkanju, bilo čak i samo od sebe. Ipak, velik broj pacijenata ne shvaća krvarenje kao problem, a kad se počnu javljati ozbiljniji problemi, poput povlačenja zubnog mesa i klimavosti, bolest je, nažalost, već uznapredovala. Pravovremeno prepoznavanje problema ključno je za liječenje i sprječavanje komplikacija i neželjenih posljedica - objašnjava dr. Goran Jovičević, koji već niz godina uspješno rješava taj problem u pacijenata.

Često nam se čini logično da su, s obzirom na to da parodontoza zahvaća zubno meso, i negativne posljedice parodontoze ograničene lokalno, na usnu šupljinu. Brojni parodontolozi kontinuirano rade na podizanju svijesti o posljedicama parodontoze na zdravlje cijelog organizma! Usta su nam prepuna bakterija, iako bolesti usne šupljine, poput karijesa i parodontoze, prouzročuje zapravo vrlo mali broj tih bakterija. Te iste bakterije mogu ući u krvotok kroz krvne žile tkiva oko zuba i izazvati promjene i bolesti udaljenih organa i organskih sustava. Tako danas znamo da je parodontoza povezana s bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, plućnim bolestima, reumatoidnim artritisom, čak i Alzheimerovom demencijom! Održavanjem zdravlja zubnog mesa, dakle, činite dobro i za vaše cijelo tijelo!

Dakle, glavni uzrok parodontoze su bakterije, iako mnogi drugi faktori (genetika, pušenje, šećerna bolest itd.) mogu pridonijeti nastanku i brzini napredovanja parodontoze. Liječenje se temelji na uklanjanju uzroka, dakle djelovanjem na bakterije, uklanjanjem bakterijske naslage i kamenca koji se nalazi iznad i ispod zubnog mesa. Iznimno je važna i naša uloga u liječenju – održavanje oralne higijene kod kuće, prema uputama prilagođenim svakom pacijentu i njegovu specifičnom stanju.

- Prije svega volio bih naglasiti da u trenutku kad prvi put vidimo pacijenta s parodontozom, on ili ona parodontozu najčešće imaju već godinama. Prvi simptomi poput krvarenja, nažalost, ne alarmiraju dovoljno rano pacijente. Jasno nam je svima da se parodontoza koja je uznapredovala ne može izliječiti preko noći, jer preko noći nije nastala. Liječenje je to jednostavnije i brže što se bolest prije dijagnosticira. Koristimo se različitim instrumentima, ručnim i strojnim, kojim se fizički uklanjaju naslage ispod i iznad zubnog mesa. Riječ je o zahvatima koji ne bole, jer se sve radi pod anestezijom. U pojedinim slučajevima mogu se koristiti i dodatna sredstva, poput antibiotika, ali najvažnije je fizički ukloniti uzrok: bakterije, a naročito iz dubokih područja ispod zubnog mesa, gdje nisu dostupne tijekom svakodnevnog održavanja oralne higijene - govori dr. Goran Jovičević, jedan od najuspješnijih hrvatskih specijalista parodontologije.

Genetika ima važnu ulogu u tome koliko će netko biti podložan razviti parodontozu, ali, nažalost, na genetiku danas još uvijek ne možemo utjecati. S druge strane, pušenje i šećerna bolest direktno utječu na parodontozu! Pacijenti koji puše ili imaju šećernu bolest često imaju uznapredovaliji oblik parodontoze, ali i slabije reagiraju na terapiju! Zato posao liječnika nije samo ono što čine u ustima, nego i razgovor i suradnja s pacijentom, kako bi se vidjelo na koji način pacijente mogu poduprijeti u zdravim odlukama i promjenama u njihovu životu.