U neprestanoj borbi za opstanak mnoge divlje životinje polako, ali sigurno, gube svoja stoljetna staništa te pojedinim vrstama prijeti izumiranje. Krivac je, naravno, čovjek, koji u svom nesmiljenom "obračunu" s prirodom i utrci za profitom, ne mari mnogo za prava divljih životinja da žive tamo gdje su živjele oduvijek. Primjera je bezbroj, ugroženi su afrički i azijski slonovi, mnoge vrste majmuna, gomile raznih ptičjih vrsta, lavovi, leopardi, pume, kojoti, tigrovi...

I koliko god situacija bila dramatična, ipak postoje zemlje koje se brinu za opstanak svojih divljih životinja u prirodi, kroz zaštitu u rezervatima i posebne mjere sigurnosti i ulaganja u održavanje potomstva. Jedna od takvih država svakako je i daleki Nepal, koji je nadomak cilju - udvostručenju broja tigrova na svojem teritoriju do 2022. godine, izjavio je nedavno premijer te države, K.P. Sharma Oli, u povodu obilježavanja Svjetskoga dana tigrova, čija je svrha podići svijest o značaju očuvanja ove životinjske vrste. Premda premijer nije iznio konkretne brojke, rezultati popisa tigrova u Nepalu iz 2018. ukazuju na to da se nepalska populacija velikih mačaka povećala na 235 sa 121, koliko ih je bilo 2009. godine.


Svjetski fond za divlje životinje (WWF) procjenjuje da bi, ako se uspije održati trenutačna stopa rasta broja nepalskih tigrova, ta zemlja mogla postati prva od 13 država koje su se 2010. godine na samitu o tigrovima, održanom u Sankt Peterburgu, obvezale da će udvostručiti svoju populaciju velikih mačaka do 2022. WWF podsjeća da danas u divljini diljem svijeta živi približno 3900 tigrova, što je golemo smanjenje u odnosu na 100.000 ovih divljih životinja, koliko ih je bilo prije stotinu godina.


No u jednoj drugoj azijskoj državi situacija s tigrovima je bitno drukčija. Radi se o Maleziji, čiji dužnosnici upozoravaju na to da su u njihovoj zemlji te divlje životinje prošle najgore, jer u divljini preživljava manje od 200 podvrsta malezijskog tigra. WWF je proteklog tjedna upozorio da najveću prijetnju malezijskim tigrovima predstavlja postavljanje zamki, čiji je cilj ispuniti sve veću potražnju za dijelovima tijela ovih životinja koji se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini, premda je Svjetski savez udruga kineske medicine (WFCMS) objavio da nema nikakvih znanstvenih dokaza o medicinskoj učinkovitosti praha od tigrovih kostiju.


Unatoč tomu, vjerovanje kineskog naroda u takvu metodu liječenja i dalje je aktualno, a trgovina navedenim dijelovima u Kini je još uvijek iznimno unosan posao. WWF upozorava i na prekomjerno krčenje dijelova malezijske džungle, čija je svrha stvoriti prostor za plantaže i farme, što je u jednakoj mjeri utjecalo na smanjenje broja malezijskih tigrova. "Gubitak staništa zbog brzog razvoja i širenja poljoprivrednih dobara, kao i pretjerani lov na tigrove, rezultirali su drastičnim smanjenjem lokalne populacije tigrova", stoji u priopćenju organizacije.

Uz borbu da se sačuvaju živima i zdravima tigrovi, jednaka, pa čak i još veća borba vodi se za spas divovskih azijskih panda. Desetljeća truda uložena u stvaranje sigurnog staništa za pande spriječila su njihovo istrebljenje, no što je s ostalim sisavcima koji žive na istome prostoru? Novo istraživanje ukazuje na to da je dio sisavaca s istog područja imao koristi od truda uloženog u njihovo očuvanje, dok nekim vrstama on nije išao u prilog, javlja BBC. Leopardi, snježni leopardi, vukovi i azijski divlji psi, gotovo su u potpunosti iščezli s većeg dijela zaštićenih područja u Aziji. Sječa šuma, krivolov i bolesti dovele su ih do ruba izumiranja, a njihov nestanak mogao bi rezultirati "velikim promjenama, čak i kolapsom dijela ekosustava", tvrde kineski znanstvenici. Bez leoparda i vukova, jeleni i stoka mogli bi lutati bez nadzora, nanoseći pritom štetu prirodnim staništima te oštetiti, ili uništiti, prirodna staništa drugih životinja, uključujući i ona na kojima žive pande.


U nastojanju da očuvaju šume za pande, borci za očuvanje prirode vjerovali su da čine dobro i ostalim vrstama koje ondje žive. Takav je pristup pozitivno utjecao na dio životinja, no imalo je suprotan učinak na velike mesoždere, poput leoparda i vuka, smatra suautor studije dr. Sheng Li s Pekinškog sveučilišta. Kineski znanstvenici vjeruju da je potrebno primijeniti širi, holistički pristup kako bi se upravljalo ekosustavom koji naseljavaju pande, a da istodobno ostale životinjske vrste s istog područja ne budu ugrožene. Da bi u tomu i uspjeli, znanstvenici ističu kako je potrebno poduzeti niz mjera, među kojima je stroža kontrola krivolova te obnova staništa za životinje kojima se hrane mesožderi.


Divovske pande dokaz su da borba za očuvanje divljih životinjskih vrsta uspijeva. Broj ovih životinja u divljini konačno se povećava nakon višegodišnjeg opadanja. Godine 2016. njihov je status iz "ugrožene" prešao u "ranjivu" vrstu na službenoj Crvenoj listi životinja na rubu izumiranja. Prepoznatljivi crno-bijeli sisavci poznati su kao takozvana "kišobran vrsta", ona čiji opstanak predstavlja nužnost za pravilno funkcioniranje ekosustava te se, pomažući njima, pomaže i ostalim vrstama iz iste zajednice. U slučaju panda, očuvanje šuma u kojima žive pokazalo se dobrim za brojne životinje, među kojima su ptice i mali mesožderi, no veći predatori, poput leoparda, snježnog leoparda, vuka i malo poznatoga azijskog divljeg psa, izvukli su kraći kraj.

S istodobnim uspostavljanjem rezervata panda šezdesetih godina 20. stoljeća, sve četiri vrste gotovo su nestale s azijskih prostora. Leopardi su nestali s 81 posto područja, snježni leopardi s 38 posto, vukovi sa 77 posto, a azijski divlji psi s 95 posto područja. Njihov je broj ondje sada vrlo malen. Azijskoga divljeg psa uspjeli su zamijetiti i snimiti samo četiri puta, a ondje je čak 8000 nadzornih postaja i više od milijun i pol dana snimki kamerama. Profesor Samuel Turvey iz Udruge zoologa Londona, koji nije sudjelovao u studiji, smatra da se borba za očuvanje vrsta u Kini i drugdje često temeljila na zaštiti staništa specifične "vodeće vrste", što je koristilo i regionalnoj biološkoj raznolikosti. To se odnosilo na divovske pande u središnjoj Kini te na gibone u Hainanu. "Rezultat takvog pristupa značajan je oporavak nekih važnih životinjskih vrsta, no u sklopu nastojanja da se očuva biološka raznolikost nekog područja mora se voditi računa i o ljudskoj aktivnosti na široj razini ekosustava, jer bi u suprotnome ostale vrste mogle odande nestati", smatra prof. Turvey.

U sklopu studije znanstvenici su analizirali podatke sa 73 zaštićena područja, uključujući 66 prirodnih rezervata u kojima žive pande. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature Ecology and Evolution. (H/DJ)