Ekonomija
FINANCIJSKI SEKTOR U DOBA KORONE

Konzervativnost prema riziku sačuvala fondove
Objavljeno 14. kolovoza, 2020.
Domaći mirovinski i investicijski fondovi polako su se počeli oporavljati od inicijalnog šoka koji je prouzročen pandemijom

Iako globalna kriza izazvana koronavirusom nije zaobišla domaći sektor financijskih usluga, funkcioniranje sektora u proteklom razdoblju nije bilo ugroženo, zahvaljujući kombinaciji snažnih početnih kapitalnih i likvidnosnih pozicija subjekata, relativno konzervativnom profilu izloženosti rizicima te pravovremenim reakcijama regulatora.Mirovinski i investicijski fondovi oporavljaju se od inicijalnog šoka prouzročenog pandemijom, dok je poslovanje osiguranja i leasinga u ovisnosti o makroekonomskim ostvarenjima. Sažetak je to najnovijeg broja publikacije "Makroprudencijalni skener rizika", u izdanju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Publikacija se objavljuje u tromjesečnim intervalima, pruža uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe. Negativni tržišni trendovi, ali i povlačenje sredstava ulagatelja prouzročili su zaustavljanje trenda rasta sektora financijskih usluga koji je na kraju ožujka činio 30,8 % ukupnog domaćeg financijskog sustava, odnosno 50,8 % bruto domaćeg proizvoda.
Negativna tržišna kretanja u prvom tromjesečju 2020. smanjila su netoimovinu mirovinskih fondova za 3,6 % u odnosu na kraj prošle godine. To je nadoknađeno u drugom tromjesečju (rast od 4 % u odnosu na kraj ožujka), pod utjecajem djelomičnog oporavka cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima. Domaće dioničko tržište zabilježilo je snažniju korekciju u odnosu na druga tržišta od 20-ak postotnih bodova u ožujku. Blagi oporavak od osam postotnih bodova ostvaren je u travnju i svibnju. Iako je pala vrijednost većine dionica, na tržištu je došlo do raslojavanja cijena prema djelatnostima. Tako su dionice iz djelatnosti prehrane zabilježile korekciju u odnosu na ostale djelatnosti kojima je dionička vrijednost u prosjeku smanjena od 20 do 30 %. Raslojavanje je vidljivo i u travnju i svibnju kada su se cijene u djelatnosti građevinarstva oporavile. S druge strane, cjenovni oporavak turističkih dionica sporiji je. I dok se eskalacija pandemije odmah prelila na financijska tržišta i umanjila vrijednost imovine fondova, segment osiguranja i leasinga može očekivati materijalizaciju posljedica koronakrize s određenim vremenskim odmakom.
Usporavanje gospodarskih aktivnosti i smanjenje primanja klijenata smanjit će profitabilnost društava, posebno osiguravatelja, a zbog povećanja zahtjeva za prijevremenim raskidom ugovora te posebice kroz pad novougovorene premije životnih osiguranja, što je već vidljivo u podacima za svibanj. Očuvanje pretkrizne profitabilnosti leasing društava bit će izazovno u nastavku godine. Sektor kućanstava najznačajniji je udjelničar sektora financijskih usluga, što naglašava značaj potrošačkog sentimenta za funkcioniranje sektora. Stoga je za očuvanje financijske stabilnosti važna pravovremena i transparentna komunikacija regulatora vezana uz otpornost sustava. Dario Kuštro

GUBITAK JE MANJI OD DOBITAKA
Simulacija potencijalnih efekata koronakrize na stabilnost sektora financijskih usluga prikazuje veličinu izloženosti sektora financijskih usluga eventualnom dodatnom sistemskom šoku u drugoj polovini godine. Čak i u najkonzervativnijem scenariju koji pretpostavlja smanjenje dodane vrijednosti domaćeg gospodarstva od -14,9 %, gubitak investicijskog kreditnog rejtinga državnih obveznica veličina procijenjenih gubitaka fondova u 2020. godini manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini, dok bilance društava za osiguranje apsorbiraju proizvedeni šok na financijskim tržištima.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

2

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora