Malo je vjerojatno da će neke životinjske vrste privući gradska vreva i da će se, umjesto na život u rubnim dijelovima grada, odlučiti naseliti u samome centru. No u Osijeku se i to događa!

Naime, kako nam je javila sugrađanka A. S. (podatci poznati redakciji), na tzv. špicu Zimske luke ovih je dana viđeno leglo dabrova, i odraslih primjeraka i "beba"!

- Toliki broj dabrova na tom prostoru zasmetao je jednom ribiču, pa im je nabacao kamenje na brlog. Srećom, to su uočili šetači pasa, koji su brlog otkopali, a što će biti dalje, ne znam - kratko nam je ispričala sugrađanka, također iznenađena činjenicom da su se dabrovi ondje naselili. Jasno joj je, kao i mnogima, da su dabrovi ti koji ometaju mirno pecanje uz Dravu jer, iako su isključivo biljojedi, svojom pojavom plaše ribu, no zakopavanje brloga ne samo da nije opravdano nego je i zabranjeno. Ne zna za to, čini se, ribič koji je, prema riječima naše sugrađanke, bio ogorčen što mu dabrovi ondje ometaju omiljenu razonodu. Zahvaljujući, međutim, šetačima pasa obitelj ovih glodavaca, bar za sada je spašena. Hoće li se naći koji drugi ribič koji će učiniti isto i pokušati na taj način usmrtiti ove glodavce, ostaje vidjeti, no itekako je poznato da je ubijanje dabrova zakonom zabranjeno.

Naime, na popisu zaštićenih životinja su i dabrovi, kako rekosmo, odnedavno stanovnici središta grada, ali i vidre, kojih je na tom prostoru također poveći broj. Među nesvakidašnjim životinjama tu su i kormorani, čiji uron u Dravu nerijetko zainteresira prolaznike, s obzirom na to da ta ptica može roniti i do 35 metara! Na meti fotoobjektiva i kamera su i vidre, kojih je u Dravi popriličan broj. I to ne bilo gdje, nego u samome središtu grada.

Toliki broj dabrova iznenadio je i zoologinju osječkog Zoološkog vrta Tatjanu Šalika Todorović, koja kaže da bi prije očekivala da se dabrovi nastane na područjima gdje ima puno stabala vrbe. Naime, dobro je poznato da su im vrbe dobre i za gradnju staništa i za jelo.

- Iskreno, ne bih znala točno reći zbog čega ih je toliko u samome centru grada. Osobno to nisam vidjela, ali ako je tako, vjerojatno su privučeni nečime, možda kakvom hranom ili nečim drugim - kaže Tatjana Šalika Todorović, vjerujući da su se životinje namnožile i došle iz smjera Kopačkog rita, gdje ih je popriličan broj. Vidjela je, kaže, na Dravi puno puta i dabrove i vidre, ali vrlo rijetko u središtu grada.

- Zna ih biti kraj obale prekoputa Kliničkog bolničkog centra, no ovdje u gradu još ih nisam vidjela. Mislim da su željni hrane, a u Dravi ima podosta sitne ribe kojom se vidre hrane. Moguće je i da im pogoduje toplija voda, pa se više ne zadržavaju samo na rubnim dijelovima grada - kaže zoologinja, kojoj je poznato da ribiči nerijetko vode rat s dabrovima. Povod za priču upravo i jesu dabrovi, koji su, srećom, spašeni, no nije isključeno da će se ponovo naći na meti ribiča. Kako god, Šalika Todorović poručuje da se životinje nipošto ne diraju, odnosno ne usmrćuju, i to ne samo dabrovi i vidre koji su zaštićeni nego i kormorani.

No valja podsjetiti da je prije dvije godine Ministarstvo poljoprivrede omogućilo ubijanje više od tisuću kormorana, i to zbog uništavanja ribljega fonda. Taj put odluka je donesena u prilog trgovačkim društvima koja se bave gospodarskim uzgojem slatkovodnih riba, i to u svrhu smanjenja gospodarske štete na ribnjacima.