Europska komisija najavila je u utorak prvu isplatu financijske pomoći Hrvatskoj u vrijednosti od 88,9 milijuna eura u okviru Fonda solidarnosti EU-a (FSEU), nakon razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu.


Time se podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu te ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge.


Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je kako su Hrvatska i njezin glavni grad pretrpjeli jednu od najtežih prirodnih katastrofa u više od sto godina, a koja je prouzročila velike štete i poremećaje.


- Prirodna katastrofa dogodila se u trenutku kada se populacija već morala nositi s pandemijom koronavirusa i ograničenjem kretanja. Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima -, izjavila je Ferreira.


Hrvatska će tijekom idućih dana primiti predujam, najviši ikad isplaćen iz FSEU-a. U međuvremenu, Komisija dovršava analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložit će konačni iznos pomoći, a koji trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće.


Nakon što je teški potres pogodio Zagreb, neposredno nakon toga aktiviran je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se hitno odgovorilo na situaciju: šatori, kreveti, grijalice i vreće za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije, brzo su otpremljeni u pogođena područja. Komisija je pružila potporu i u operacijama spašavanja i procjene štete putem EU-ovih usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. Hrvatska je zatim 11. lipnja 2020., unutar propisanog roka od 12 tjedana nakon katastrofe, podnijela puni zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a.


U okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Otkad je osnovan, 2002., taj se fond koristio za 88 katastrofa različite prirode, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad su 24 zemlje (23 države članice i jedna zemlja pristupnica), dobile potporu, neke od njih više puta, u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi eura. U sklopu odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa i s njom povezanu javnozdravstvenu krizu, FSEU se odnedavno primjenjuje i na teške javnozdravstvene krize, a najveći dopušteni iznos predujma povećan je s 30 milijuna na 100 milijuna eura.


U međuvremenu, Udruga poreznih obveznika Lipa kritizirala je Vladin Prijedlog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, tvrdeći da ima najmanje šest ozbiljnih nedostataka koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, upozorili su u utorak iz Udruge.


U sklopu projekta "Barometar konkurentnosti", Kristijan Kotarski predstavio je analizu Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru. U njoj su predstavljeni i objašnjeni nedostaci postojećeg zakonskog prijedloga iz perspektive poticanja konkurentnosti i unaprjeđenja institucionalnog razvoja.
Kotarski u analizi izdvaja šest ozbiljnih nedostataka zakona - ne osigurava dovoljno transparentnosti trošenja javnog novca; nisu precizno kvantificirane fiskalne obveze; nema za cilj zaštitu objekata nakon obnove; ne navodi omjer štete između javne i privatne imovine; ne navodi bilo koji oblik imovinskog/dohodovnog cenzusa; ne uspostavlja mehanizme za adekvatno suočavanje sa sličnim prirodnim katastrofama u budućnosti.V.T./H