Novosti
PROPAO IZVOZ 40.000 GRLA GODIŠNJE

Zbog eksplozije u Bejrutu hrvatski uzgajivači junadi izgubili čak trećinu tržišta
Objavljeno 12. kolovoza, 2020.
Zbog gubitka libanonskog tržišta tovljači ne znaju kamo sa stokom koja nije prodana

Prošlotjedna eksplozija 2750 tona uskladištena amonijeva nitrata u luci u Bejrutu, glavnom gradu Libanona, odrazila se i na hrvatsko gospodarstvo, točnije, poljoprivredu, plasman stoke.
U eksploziji, koja je sasvim promijenila izgled bejrutske luke, poginulo je najmanje 158 ljudi, 5000 ih je ranjeno, 300.000 stanovnika te mediteranske zemlje ostalo je bez svog doma, na desetke ih se smatra nestalima, a materijalna je šteta oko tri milijarde dolara, prema konzervativnim procjenama.
Iako je robna razmjena RH s Libanonom, govore podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u donjem dijelu popisa od 120 zemalja, domaći tovljači uvelike su vezani uz to područje i izravno pogođeni - tvrde, potpuno su izgubili libanonsko tržište. Ono je za naše tovljače, okupljene u Udrugu Baby Beef, u rangu s talijanskim tržištem, s kojim RH inače ostvaruje najveću robnu razmjenu. A kada je o njoj riječ, iz Hrvatske gospodarske komore - Sektora za međunarodne poslove i EU, koji je obradio podatke DZS-a, robna razmjena RH i Libanona od 2012. do 2019. u znatnom je padu. Ukupna robna razmjena s tom zemljom 2012. bila je 83,5 milijuna američkih dolara, a lani je svedena na četvrtinu - 22,6 milijuna dolara. Najveći uvoz iz Libanona, prema HGK-u, ostvarili smo 2017., i to samo oko 0,5 milijuna dolara.

Tjedno brod s 2000 grla

Baby Beef, udruga čiji toljači pokrivaju 90 posto tova junadi u RH, tržište Libanona počeo je gubiti prije godinu dana, situaciju je dodatno otežao koronavirus, a eksplozija u Bejrutu, kaže predsjednik BB-a Darko Celovec, bila je "samo šlag na tortu".


Na hrvatske tovljače, njihov do tada uhodani izvoz u Libanon - 40.000 grla tovne junadi godišnje, a toliki im je i izvoz u Italiju, pa u te dvije zemlje odlaze dvije trećine njihove ukupne proizvodnje, od 120.000 grla, odrazila se financijska i ekonomska kriza u Libanonu, koje su počele krajem 2019., kada su ih dodatno pogoršale restrikcije zbog pandemije.


Libanonska valuta izgubila je 80-90 posto vrijednosti, a do 50 posto zemlje sad živi u siromaštvu. Nezaposlenost je najmanje 35 posto. Eksplozija u Bejrutu izazvala je srdžbu naroda, koja se kanalizirala u proteste i nerede, uz prozivanje vlasti zbog korupcije i lošeg upravljanja. Događaje što su prethodili eksploziji na svojoj koži osjetili su i domaći tovljači.


- Prije godinu dana počela je libanonska kriza, jer je zemlja prezadužena, događa se grčki scenarij, ali njih Europa ne može spasiti. Libanon je bankrotirao, no, za razliku od Grčke, nema mu tko pomoći. Lani u listopadu Libanon je počeo pokazivati financijske slabosti, pa se dogodio koronavorus i tada je počeo problem za nas, kupci su nam sve manje dolazili i sve manje plaćali. Od šest kupaca ostao nam je jedan jedini. Sve su to veliki kupci za Libanon. Ili svaki ili dva tovare brod s 1500 - 2000 grla junadi. Svaki tjedan išao je jedan brod u Libanon, s 800 do 1800-2000 grla - kaže Celovec. Izvoz je to vrijedan 400-500 milijuna kuna, što je trećina ukupne proizvodnje tovne junadi babybeefovaca, od 1,4 milijarde kuna.


K tomu, u eksploziji je stradala bejrutska luka, pa nema ni tehničkih mogućnosti za prijam robe. Naši tovljači osjetili su i devalvaciju libanonske valute.


- Njihova lira toliko je devalvirala da, kada naši kupci u eurima plate našu robu te kada to prodaju za liru u Libanonu, drugi dan i svaki dan poslije, ta je lira deset posto manje vrijednosti - dodaje Celovec. Zbog gubitka libanonskog tržišta, ali i dijela domaćeg, tovljači su sada pred problemom, ne znaju kamo sa stokom. Farme su pune, i to grla s već prekomjernom težinom.


- U nedavnom privremenom otkupu jedva smo "utopili" oko 4000 grla, no slijedi novi veliki val viškova - kaže Celovec.
Viškovi pšenice

U eksploziji su uništeni i silosi za žitarice pa se strahuje od nestašice hrane, a zalihe pšenice kojima Libanon raspolaže mjere se tek u nekoliko tjedana. Teško je oštećen glavni silos skladišnog kapaciteta 120.000 tona, a procjene su da je tada iscurilo 15.000 tona pšenice. "Nisu to brojke koje bi utjecale na globalna kretanja na tržištu pšenice", ocjenjuje Drago Šurina, član Uprave Granolija d.d., tržišnog lidera u proizvodnji brašna.


Istovremeno, za Republikom Hrvatskom je žetva, koja se procjenjuje i do milijun tona pšenice, uz prosječan prinos od 7 do 9 tona po hektaru, a naše potrebe za njom su oko 400.000 tona, pa žita i u ovoj, korona godini, imamo za izvoz, i to čak oko 600.000 tona. Tradicionalno, čak dvije trećine viškova izvozimo u Italiju, za koju je uoči žetve postojala bojazan da će zbog golemih posljedica koje je koroanvirus u toj zemlji ostavio na njezino stanovništvo i turističku sezonu izvoz pšenice ove godine u nju biti otežan. U svim tim okolnostima i događajima - je li Libanon nova prilika za hrvatske viškove pšenice? Drago Šurina odgovara negativno.


"Većina je robe koja ide na taj cijeli prostor, zbog transporta, iz crnomorskih zemalja. Od Rumunjske, Ukrajine, Rusije do ostalih zemalja ex Sovjetskog Saveza. Nikada nismo bili tamo", kaže Šurina. No, dodaje, zato su se putevi roba za Italiju stabilizirali.


- Istina, generalno su se smanjile količine jer se ogroman broj turista u Italiji prepolovio. Ni stanovništvo ne troši (više toliko) u restoranima, a čim toga nema, trpi i potrošnja. I kod nas se potrošnja brašna smanjila - kaže Šurina.


Ocjene su da sve ovogodišnje viškove pšenice Hrvatska neće prodati ove godine.


- Hrvatska u kratkom vremenu ne može otpremiti tako velikivišak, no on će se polako izvesti. Sada je dogovoreno nekih 200.000 tona otpreme do kraja godine - kaže Šurina.


I otkupljivač Agrobeketinci d.o.o. ocjenjuje da je ova žetva bila rekordna u posljednjih 15-ak godina.


"Na sreću, situacija s izvozom pšenice u Italiju ipak se stabilizirala. Pšenica normalno odlazi. Istina, ne uzima se za velike zalihe, nego uzimaju onoliko koliko troše, za mjesec dana unaprijed, no pitanje je kojim će se to intenzitetom nastaviti", kaže direktor Agrobeketinaca Zlatko Jelošek.
Prema podatcima Žitozajednice, lani smo, tijekom cijele godine, izvezli oko 360.000, a preklani 505.000 tona pšeničnog zrna.


Suzana Župan
teške posljedice
OKOLNOSTI SU PROTIV UZGAJIVAČA
Drago Šurina,

član Uprave Granolija d.d.:

Većina robe koja ide u Libanon roba je iz zemalja crnomorskog slijeva, od Rumunjske, Ukrajine, Rusije do ostalih zemalja ex Sovjetskog Saveza. Nikada nismo bili tamo. No zato se izvoz pšenice u Italiju stabilizira.
Možda ste propustili...

PRAVOBRANITELJICA I PREDSJEDNIK

Država ključna za osobe s invaliditetom

DUG LIJEČNICIMA ZA PREKOVREMENI RAD 1,5 MILIJARDI KUNA

Samo 12,7 posto liječnika naplatilo je dugovanja

Najčitanije iz rubrike