Posljednjih nekoliko godina, uz velik broj iseljenih osoba iz naše zemlje, a prošle ih se godine iselilo čak 40.148, u velikom je porastu broj useljenih u Hrvatsku. Tako se, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2019. godine u Hrvatsku uselilo čak 37.726 ljudi, što znači da je u ovu godinu Hrvatska, prema broju iseljenih i doseljenih, ušla sa samo 2422 stanovnika manje, najmanje u posljednjih desetak godina.

Kada je riječ o broju stanovnika, on je i dalje u velikom padu, ali prije svega zbog stalnog, znatnog manjka broja rođene djece u odnosu prema broju umrlih. No rast broja useljenih osoba djelomice je usporio pad ukupnog broja stanovnika koji žive u Hrvatskoj. Očito je da pod pritiskom iseljavanja hrvatsko tržište rada ima veliku potrebu za strancima, pa se zbog njih razlika između broja iseljenih i doseljenih osoba, osobito izražena od 2013. godine, brzo smanjuje. Iako je trend odlaska stanovništva iz Hrvatske i dalje vrlo visok, 2018. iselilo ih se nešto manje, 39.515, ali je tada broj doseljenih bio znatno manji - 26.029 (66 posto stranaca), pa je te godine Hrvatska zbog toga izgubila čak 13.486 stanovnika.


Da je riječ o trendu kojim se zaustavlja nagli pad broja stanovnika u našoj zemlji, svjedoči i činjenica da se 2017. godine iselilo čak 31.799 ljudi više nego što ih se doselilo. Iselilo ih se najviše od svih godina - čak 47.352, a bilo je samo 15.553 useljenih. Treba napomenuti i da su među 37.726 onih koji su se uselili prošle godine bila čak 27.834 stranca, a 9882 hrvatski državljani, što je 26,2 posto. Naime, i dalje se iseljava velik broj mladih, od 20 do 39 godina, njih 44,3 posto, ali se taj broj sada puno uspješnije nadoknađuje istom generacijom ljudi, prije svega iz susjednih zemalja.


U odnosu prema susjednim zemljama, imamo daleko više doseljenika nego iseljenika, a više onih koji su došli u Hrvatsku zabilježeno je čak i u odnosu prema Sloveniji - tamo je otišlo 675 ljudi, a doselilo ih se 713. Lani je čak 31,9 posto doseljenika u Hrvatsku, očekivano, dolazilo iz Bosne i Hercegovine, što je ukupno 12.040 ljudi, a Hrvati nisu bili najbrojniji, jer je došlo samo 2420 hrvatskih državljana. Prevladavajući su bili Bošnjaci i Srbi, kojih je došlo čak 9620. Nemali se broj stranaca doselio i iz Srbije - 4079, a iz te se susjedne države doselilo i 720 hrvatskih državljana. Već tradicionalno, treći po useljavanju u Hrvatsku bili su dosadašnji stanovnici Kosova (3525).


Nerazmjer u relaciji s Njemačkom tek su donekle popravila 3393 stanovnika te zemlje koja su se u Hrvatsku - doselila.

Povećao se i broj doseljenika iz Azije, od kojih je 2987 stranaca i 123 naša državljanina, a u našu je zemlju prošle godine pristigao i solidan broj Makedonaca (1459), kao i onih iz Ukrajine, kojih je bilo 1055.

Najviše je iseljenika i nadalje orijentirano prema Njemačkoj, koja je prošle godine bila cilj gotovo polovine naših iseljenika. Tamo ih je završilo 48 posto, ili 19.094. Daleko iza je Austrija (2916) i Irska (1340), a od zemalja Europske unije slijede Italija (940) i Švedska (714). Među pet zemalja u koje su se najviše iseljavali naši građani bile su i Srbija (1672) i BiH (1229). Ukupno se u europske zemlje iselilo 38.438 hrvatskih državljana, a iz njih se uselila 32.953, pa je tu razlika ipak nešto veća i iznosi 5485 građana koje smo izgubili u odnosu prema cijeloj Europi. Kada je riječ samo o zemljama Europske unije, situacija je, očekivano, znatno lošija, u minusu smo za više od 20.000 ljudi. Prema članicama EU-a ukupno su otišla čak 27.994 hrvatska državljanina, a odande ih je došlo daleko manje - 7644.