Godišnje se samo u Hrvatskoj ilegalno ubije pola milijuna ptica, a zarada od trgovine je golema
Prema najnovijim procjenama organizacije Bird Life International samo u Sredozemlju godišnje se ilegalno ubije ili uhvati oko 23 milijuna ptica, a druge procjene kažu da su te brojke i daleko veće, čak i dvostruko veće. Ovi se katastrofalni podaci temelje na rezultatima regionalnih projekata koji obuhvaća sve zemlje Mediterana, pa tako i Hrvatsku, u kojoj na tom projektu zajednički rade Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka i zagrebačka Udruga Biom, organizacija civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom. Riječ je o projektu "LIFE Against Bird Crime", koji ima za cilj podizanje svijesti i jačanje kapaciteta za borbu protiv krivolova na ptice u prioritetnim zemljama, a financiran je iz LFE programa Europske unije. Problem krivolova na ptice ugrožava postizanje ciljeva Direktive o pticama, ali i prvi cilj Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti, kojoj je zadaća postići mjerljivo poboljšanje statusa vrsta značajnih za EU.
Tibor Mikuška, član osječkog društva za zaštitu ptica i prirode, zadužen za projekte tvrdi da je Studija pokazala kako su mediteranske zemlje najgore kada je u pitanju ilegalno ubijanje ptica.
Migracijski koridori
- Kao dio toga projekta postoji jedan koji se zalaže za stvaranje sigurnog seobenog puta "Zaštitimo jadranski seobeni put", regionalni projekt u kojemu sudjeluju zemlje tzv. zapadnog Balkana, od Slovenije sve do Albanije. Nakon izrade te studije procijenili smo da u Hrvatskoj strada pola milijuna ptica godišnje, čiji je najčešći uzrok krivolov, a nešto manje trovanje i lov ptica pjevica. Procijenili smo da su najčešća područja stradavanja ptica delta Neretve (zbog krivolova), zadarsko područje Ravni kotari, sjeverozapadna Dalmacija, otok Pag, a kod nas u Slavoniji to su najčešće šaranski ribnjaci na koje u lov dolaze Talijani - tvrdi Mikuška.
Jadranski seobeni put migracijski je koridor koji milijuni ptica selica iz Europe i zapadne Azije prate tijekom svoje seobe - u jesen sa sjevera prema jugu, odnosno tijekom proljeća u suprotnom smjeru. Tijekom ovoga putovanja dugog više tisuća kilometara ptice prelijeću planine Balkana i Jadransko more, prelaze Apeninski poluotok i Sredozemno more te dolaze do obala Sjeverne Afrike. Duž Jadranskog seobenog puta postoji niz važnih odmorišta koje ptice redovito koriste i koje su prave oaze za desetke tisuća selica. To su prije svega preostale velike močvare uz obalu Jadrana, u Italiji i u Sjevernoj Africi. Seoba je za ptice prepuna opasnosti, jer osim nestajanja staništa, širenja pustinjskih područja Sahare, tu su i slučajevi sudara s električnim vodovima. Jedan od čimbenika koji najviše ugrožavaju ptice selice svakako je krivolov, uključujući ilegalno uzimanje ptica iz prirode te trovanje. Dio ugroženih vrsta na tom putu izgubi toliko jedinki da im je i opstanak vrste doveden u pitanje.
- Tijekom posljednje dvije godine učestalo obilazimo teren i pokušavamo dokazati krivolov, i osim toga što smo otkrivali krivolov, prijavljivali smo ga i policiji koja je pohvatala nekoliko takvih skupina baš na našu intervenciju. Ono što je sada problem to je pravosuđe koje nije svjesno da se tu radi o kaznenim djelima, i onda kada se krivolovac i uhvati na djelu pravosuđe ga oslobodi, ili pak krivolovac plati toliko minimalnu kaznu da je sve to zapravo beskorisno - pojašnjava naš poznati ornitolog, dodajući da sada zajedno s državnim tijelima nastoje poboljšati prevenciju.
Mikuška tvrdi da u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji bi se trebali boriti protiv krivolova, prije svega misleći na lovočuvare. Ima više od tisuću lovačkih društava koje svako, prema zakonu, mora imati lovočuvara, pa samo to gledajući trebalo bi biti više od tisuću ljudi koji se bore protiv krivolova. Međutim, to se u praksi ne događa. Imamo i inspekcije zaštite prirode, no kada mi nešto prijavimo lovna inspekcija u povodu toga ništa ne učini.
Javnost nezainteresirana
U sklopu projekta "Zaštitimo Jadranski seobeni put" udruge Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode procijenili su da se na području POP Ravni kotari, koje je značajno za očuvanje ptica, godišnje ilegalno ubije ili uhvati oko 38.200 ptica. Problem krivolova je sveopće široko rasprostranjen ali, nažalost, šira javnost često ne pokazuje previše interesa za ovaj problem, najčešće zbog nedovoljno razvijene svijesti i premalo informacija. Sastavni dio ovoga problema je i neprovođenje nadležnih zakona, nedovoljna kontrola i nezainteresiranost lovne inspekcije.
Sada s nadležnim ministarstvima i državnim inspektoratom radimo na uspostavi akcijskog plana na nacionalnoj razini za suzbijanje ilegalnog ubijanja ptica. Taj akcijski plan dužni smo napraviti i na temelju nekih međunarodnih propisa i konvencija, ali, nažalost, to se ne događa. Također sudjelujemo i u promjenama zakonodavstva, jer zapravo nama veliki problem predstavlja Zakon o lovstvu koji umjesto da sprječava ilegalno ubijanje ptica, ono ga još više i potiče. Tako je koncipiran da ono i što je bilo krivolov sada to više nije - smatra Mikuška, napominjući kako su neki stvarni rezultati ipak napravljeni u Pravilniku o lovostaju.
Studije pokazuju da krivolov najčešće obavljaju lokalni stanovnici korištenjem nedopuštenih metoda: korištenjem zvučnih vabilica, korištenjem drugih tipova klopki (mreže i zamke) za ubijanje i hvatanje ptica, ubijanjem zaštićenih vrsta životinja, lovom za vrijeme lovostaja, trovanjem neželjenih vrsta... Sve se to čini zbog lake zarade.
U osječkoj udruzi u posljednje vrijeme primjećuju da i policija postaje svjesna toga problema, jer se sve češće o tome govori, a policajce se sve češće educira o tim problemima. U sklopu projekta "Zaštitimo Jadranski seobeni put 4", u svakoj županiji organizirana su edukativna predavanja u policijskim postajama gdje se policajcima prikazala problematika krivolova i ilegalnog hvatanja ptica u Hrvatskoj, i gdje su upoznati sa zakonskim okvirima i predloženi najbolji načini za suzbijanje krivolova.
- Mi smo zemlja za tranzit ubijenih ptica, posebice za talijanske lovce koji love istočnije od nas, odnosno u Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Carinska uprava daje svoj doprinos te lovi švercere i oduzima im i ptice i opremu, vabilice... S njima imamo dobru suradnju. Problem je pravosuđe, jer nema kazni za takve prekršaje koje bi bile primjerene počinjenoj šteti, odnosno da se i na taj način ljude odvraća od ilegalnih aktivnosti - zaključuje Mikuška te poziva sve ljubitelje prirode, šetače i sve one koji često borave u prirodi da kada uoče krivolovce u akciji to odmah prijave policiji ili Udruzi.
Zarada od ilegalne trgovine pticama i drugim zaštićenim životinjama jedno je vrijeme, prije početka migranske krize u Europi, bila na trećem mjestu, i to odmah nakon ipak najunosnijih ilegalnih poslova, trgovine drogom i oružjem. Ona je u stalnom porastu, kako u cijelom svijetu tako i kod nas, gdje se najčešće trguje pticama pjevicama kao što su češljugar, zelendura, čižka i zimovka, koje se prodaju na ilegalnom tržištu kućnih ljubimaca. Za ilegalni lov ptica propisana je prekršajna odgovornost, a novčana kazna za fizičku osobu iznosi od 7000 do 30.000 kuna.
Tomislav Prusina
Edukacijom djece, mladih i lokalnog stanovništva suzbiti krivolov
Studije navode kako je edukacijom lokalnog stanovništva, posebice djece i mladih, potrebno ukazati na negativne posljedice krivolova te ostalih prijetnji koje su prisutne na području ekološke mreže Natura 2000. Edukacijom djece postavlja se temelj za razvijanje svijesti u budućim generacijama za zaštitu prirode i ptica. Jednako tako edukacija postavlja temelj za razvoj ekoloških oblika turizma koji može pomoći u očuvanju prirodnih vrijednosti te jednako tako pridonijeti razvoju ovoga područja. U tu svrhu također je potrebno educirati lokalno stanovništvo o mogućnostima i načinima s kojima mogu pridonijeti razvoju ekoturizma. Kroz ekoturizam lokalno stanovništvo može zaraditi, što predstavlja dodatnu motivaciju za zaštitu prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti.Također je istaknuta potreba za zajedničkim aktivnostima, kontinuiranom razmjenom informacija te suradnjom državnih institucija (inspekcije i policije) te nevladinih organizacija za zaštitu prirode.
Zone bez lova
Udruženje za zaštitu ptica i prirode mišljenja je da bi trajno rješenje kojim bi se potpuno iskorijenio krivolov na ugroženim područjima bilo proglašenje zona bez lova, tzv. nelovnih područja (hunting ban areas). Na tim mjestima lov bi trebao biti u potpunosti zabranjen te bi ta mjesta služila strogo zaštićenim vrstama kao utočišta i gdje se one bez uznemiravanja lovaca mogu odmarati i hraniti tijekom seobe ili zimovanja, ali i tijekom gniježđenja. Takva bi mjesta također predstavljala utočišta i ostalim životinjskim vrstama.
Zabraniti uporabu olovne sačme u lovu
Na međunarodnoj razini u tijeku je inicijativa da se zabrani uporaba olovne sačme. Naime, lovci rasipaju olovo po staništima i na taj način izazivaju trovanje ptica ta svih ostalih bića, pa i ljudi. Olovo je toksično i u većini razvijenih zemalja zabranjena je njegova uporaba u proizvodnji goriva, boja i različitih kućanskih proizvoda. Međutim, uporaba olovne sačme u svrhu lova još je uvijek široko rasprostranjena. Olovo pohranjeno u prirodi biljne vrste apsorbiraju te se ono hranidbenim lancem dalje prenosi na ostali živi svijet. Jednako tako ugroženo je i zdravlje ljudi koji konzumiraju biljne proizvode uzgojene na području gdje se provodi lov, ili konzumacijom mesa ulovljene životinje koja je usmrćena olovnom sačmom. Olovo se nakuplja u organizmu donoseći dugoročna i često nepovratna zdravstvena oštećenja, štetno djeluje na plod i izaziva neplodnost. Ovo je široko rasprostranjen problem s kojim se znanstvenici bore diljem svijeta. Iako je u Hrvatskoj zabranjena uporaba olovne sačme za lov na vodenim i močvarnim staništima, očit je nedostatak kontrole i provedbe zakona na terenu. "Prođe li ta inicijativa olovna sačma trebala bi se zamijeniti čeličnom sačmom. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode zalaže se za potpunu zabranu korištenja olovne sačme tijekom lova, jer danas postoje jednako dobre druge vrste lovačkih naboja i metaka", poručuje Mikuška.
ilegalan posao
DOBIT NA KOJU SE NE PLAĆA POREZ