Novosti
ŠTO DONOSI POLITIČKA JESEN?

Postavljaju se temelji za budućnost Hrvatske
Objavljeno 10. kolovoza, 2020.
Izrada Nacionalnog plana oporavka posebice je važna jer će definirati reformske potrebe

Ako je za Andreja Plenkovića sastavljanje nove vlade bilo brži i lakši posao nego što se moglo očekivati, nakon kratke ljetne stanke njega i njegove ministre dočekat će ipak nešto bremenitija jesen, koja će biti pokazatelj kojim tempom će se početi ostvarivati predizborne najave, odnosno elementi programa rada nove Vlade RH.


Oni su jasno najvljeni - otvaranje 100 tisuća novih radnih mjesta, povećanje prosječne i minimalne plaće, snižavanje PDV-a na hranu, smanjenje drugih poreza pojedincima i tvrtkama...

Potpora EU-a

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja, ističe kako program nije samo lista želja nego i da je, kako je rekao, riječ o dokumentu s ambicioznim i mjerljivim ciljevima koji građanima i poduzetnicima daje sigurnost i izvjestan smjer djelovanja Vlade u iduće četiri godine.


- Stoga daljnje smanjivanje poreza na dobit, s 12 na 10 posto, snižavanje stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svu hranu, smanjivanje stopa poreza na dohodak, povećanje minimalne plaće na 4250 kuna te stvaranje uvjeta za daljnji rast prosječne netoplaće i otvaranje novih radnih mjesta nije popis lijepih želja, nego dio Vladina gospodarskog programa koji se treba ispuniti, a javnost to i očekuje - rekao je Savić.


Ovaj plan gradi se na potpornjima vrijednima 22 milijarde eura, koliko nam je dostupno iz europskih izvora. I to oko 12,6 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021. - 2027. te oko 9,4 milijarde eura iz Paketa za oporavak i otpornost gospodarstva.


- To je izuzetno velik iznos pomoći i rezultat je pregovora i argumentacije premijera Andreja Plenkovića tijekom pregovora. Za usporedbu, riječ je o iznosu koji je veći od jednogodišnjeg hrvatskog proračuna te je na razini 40 posto BDP-a - naglasio je Savić.


Premijer je o toj temi bio posve jasan - "uspjeh u Bruxellesu treba pretvoriti u uspjeh koji osjećaju i građani", rekao je Plenković domaćim medijima.


Jesen donosi i izradu Nacionalnog plana oporavka, on je posebice važan za domaće gospodarstvo, jer njime će se definirati reformske potrebe i projekti za oporavak i otpornost gospodarstva. Sredstva možemo usmjeriti u održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća, jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, okolišnu infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, širokopojasni internet, jačanje kapaciteta javne uprave.


Izrada Nacionalnog plana oporavka koordinirat će se u idućim mjesecima s Europskom komisijom.


- Na Nacionalnom programu oporavka se radi, a on nam je potreban kako bismo mogli iskoristiti sredstava iz Plana za oporavak "EU sljedeće generacije". Konzultacije s Europskom komisijom počet će od jeseni kako bismo što prije imali dogovoreni okvir za povlačenje sredstava - rekla je za naš list Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koja na tu poziciju dolazi iz Osijeka.


Započela je razgovore s ostalim ministrima o projektima i prioritetima, i zajedno će s njima i premijerom Plenkovićem i definirati ključna područja za investicije i reforme.


- Ključna područja uskladit ćemo s prioritetima Europske komisije, poput potpore zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo, digitalizacije, poticanja ulaganja, a sve radi rasta gospodarstva, stvaranja novih radnih mjesta i jačanja otpornosti, posebice u zdravstvu. Stoga će i prioriteti biti usmjereni na daljnje poticanje ravnomjernog i održivog regionalnog razvoja te jačanja otpornosti društva na buduće krize - naglasila je osječka ministrica.


Plan je to koji ne mora biti na razini strateškog dokumenta, nego će se njime vjerojatno nastoji pojednostaviti dokumenti i provedba. U listopadu ili studenome očekuju se grubi nacrti, koji će se formalno usvojiti najkasnije u travnju iduće godine jer se cijeli proces povezuje s Europskim semestrom, preporukama Komisije i reformama koje Hrvatska, kao i druge države, mora provoditi. Ipak, na jesen se očekuju prve avansne uplate.
Manja birokracija

Javno mnijenje za sada je dobro prihvatilo razmišljanja o smanjenju broja lokalnih dužnosnika. Ministar Ivan Malenica u javnu je raspravu pustio prijedlog izmjena zakona kojim se na sljedećim lokalnim izborima namjerava prepoloviti broj lokalnih dužnosnika. Uz čelnike općina (428), gradova (127) i županija (20) neposrednim izborima u Hrvatskoj dosad se biralo i njihove zamjenike, njih ukupno 671. Nakon lokalnih izbora dogodine zamjenici će se, naime, birati samo u velikim gradovima, s više od 35.000 stanovnika, i u županijama. Osim toga, za približno 20 posto u odnosu prema sadašnjem stanju smanjit će se i broj članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. On se inače određuje prema broju stanovnika, a dosad se kretao od 7 gradskih zastupnika, za jedinice s manje od 500 ljudi, do 51, za one s više od 300 tisuća stanovnika.

Jesen će, s obzirom na epidemiološku situaciju, pokazati hoće li biti moguće školsku godinu početi izravno iz školskih klupa, kao što to priželjkuje Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja. Davor Božinović najavljuje reorganizaciju Ministarstva unutarnjih poslova, ministrica Nikolina Brnjac bdije na nastavkom turističke sezone...


Dario Kuštro
za reforme
POSTOJI ŠIROKA PODRŠKA
Zvonimir Savić

savjetnik premijera za ekonomska pitanja

Smanjivanje poreza na dobit s 12 na 10 posto, snižavanje stopa PDV-a s 25 na 13 posto za hranu, smanjivanje stopa poreza na dohodak, povećanje minimalne plaće na 4250 kuna nije popis lijepih želja, nego dio Vladina programa.
Poduzetnici nestrpljivo očekuju porezne reforme
Na poteze i učinke izvršne vlasti nestrpljivo čekuju poduzetnici. Za sada su dali podršku, posebice za nastavak porezne reforme u smjeru rasterećenja poduzetnika i građana, te podsjećaju da su i u nedavnoj anketi koju je HUP proveo među svojim članicama glavni zahtjevi poslodavaca novoj vladi bili upravo u tom smjeru.

- Vezano uz najave o donošenju odluke o povećanju minimalne plaće, HUP podupire želju da se radnicima omogući bolji standard jer je i poslodavcima u interesu zadržati kvalitetne radnike i pružiti im što bolje uvjete rada, no također podsjećamo na obvezu konzultacije sa socijalnim partnerima i nužnost socijalnog dijaloga, kao i na potrebu za detaljnom analizom stanja na tržištu rada prije finaliziranja same odluke - naglašavaju u HUP-u potkrepljujući to primjerom tekstilne industrije, u kojoj ne mogu dodatno podizati plaće, posebno u trenutnoj situaciji, zbog pogođenosti koronakrizom, te je važno dobro odmjeriti sve faktore kako ne bi došlo do kontraefekta i gašenja pojedinih tvrtki te daljnjeg gubitka radnih mjesta.
Potpora javnosti
Naposljetku Vlada RH za sada ima jasnu potporu javnog mnijenja, rezultati provedenih anketa pokazuju da će ovaj saziv biti znatno ili djelomice uspješniji od prethodne postave u Banskim dvorima - tako misli gotovo 40 posto ispitanika. Prvo, iz izbornog programa, sada iz Vladina programa, građanima su poznati zadani ciljevi, a od najistaknutijih ponuđenih najviše ispitanika vjeruje da će se realizirati ova tri obećanja: da će se minimalna plaća povećati na 4250 kuna, vjeruje nešto više od petine ispitanika; nešto je manje onih koji smatraju da će PDV na hranu pasti s 25 na 13 posto, a da će mirovine rasti za 10 posto vjeruje upravo 10 posto ispitanika. Kada se tomu doda da se i iz HUP-a Vladi RH stavljaju na raspolaganje za konstruktivan dijalog, onda se dolazi do dobrog temelja za napredak i dogovor.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike