Važnost digitalizacije i digitalnih usluga za građane, gospodarstvo, obrazovanje, trgovinu, javnu upravu i druge segmente društva iznova se potvrdila u vrijeme pandemije, no u Hrvatskoj su ti procesi još nedovoljni i prespori te je potrebno ubrzanje, kao i da država više angažira ICT stručnjake i kreira adekvatni zakonski okvir.
Na to je upozorio i premijer Andrej Plenković rekaviši: "Ono što trebamo učiniti je da imamo takav obrazovni sustav da ljudi budu spremni za tržište rada koje se mijenja. Naše će mlade generacije sutra možda raditi zanimanja koja danas ne postoje. Zato je smisao i modernizacije europskog proračuna da ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformira ekonomiju da se bavimo onim sektorima koji će biti globalno konkurentni, objasnio je premijer govorivši o Nacionalnom programu reformi i posebnim preporukama Europske komisije koje se odnose na fleksibilizaciju tržišta rada.
Na svemu tome naglasak je i oko povlačenja 22 milijarde eura iz EU što podrazumijeva ulaganja u istraživanje i razvoj koja bi se do 2025. povećala na 2,5 posto. Želi se povećati i udjel IT sektora u BDP-u za najmanje 10 posto do kraja iduće godine.
Financirat će se i osnivanje regionalnih centara za razvoj kreativnih industrija, poput industrije videoigara i razvoja robotike. Najavljuje se unapređenje reforme školstva i jačanje digitalizacije. Obećano je ulaganje od pet milijardi kuna u modernizaciju. Pokrenut će se i projekt STEM Hrvatska, vrijedan dvije milijarde kuna, u kojem će se laboratorijem opremiti svaka škola. Sagradit će se i STEM kampus. Do kraja mandata sve bi škole trebale postati e-Škole.
Uglavnom, četvrta industrijska revolucija u svijetu je započela, a nešto sporije i u Hrvatskoj, zaključeno je i na nedavnom okruglom stolu "Who s leading the industry 4.0" u u organizaciji Lidera. Kako je naglašeno, za razliku od pare koja je napajala tvornice u prvoj revoluciji ili modela masovne proizvodnje koji je dominirao drugom ili pojavom računalno upravljanog sustava iz treće revolucije koju danas živimo, 4. industrijska revolucija govori o povezivosti. Kako su prethodnu industrijsku revoluciju vodile inovacije u proizvodnim procesima i sustavima, napredak industrije 4.0 vodit će pametno, međusobno povezano prožimajuće okruženje. Ono otvara prostor za disrupciju i pitanje je kako i koliko mjesta će ostati za postojeće modele. Razumijevanje onoga što rade vodeći pomoći će da im se pridruži, rečeno je. Govorilo se i o elementima 4. industrijske revolucije – IoT, AI, Big Data, AR i VR, senzori, 3D ispis, roboti, strojno učenje – ali u kontekstu potencijalnih pomaka u gospodarstvu. Okupili su se ključni igrači iz ovog raznolikog ekosustava koji omogućuju korisnicima uvid u mogućnost pokretanja transformacijskih procesa u svom mikrosustavu. Cilj je osvijestiti i novu dimenziju o kojoj treba voditi računa u razvoju, a operacionalizacija se očituje u "European Green Deal" investicijskom planu.
Inovacija je način života
Uz to navedeno je i da su inovacije nužne u korporativnom i startup svijetu te ih oba svijeta uspješno primjenjuju zahvaljujući uskoj suradnji. Predsjednica Uprave Siemensa Slovenija i Hrvatska Medeja Lončar istaknula je kako se tvrtke u Europi suočavaju s više izazova nego Amerikanci te moraju raditi na smanjenju procesa i agilnosti, odnosno uloga vodstva je da razumije nove tehnologije i shvaća nužnost njihove uporabe.
A i proces digitalizacije hrvatskog gospodarstva i društva je neminovan, već je i u tijeku, no pitanje je koliko smo u tome brzi te nam je stoga potrebna digitalna koalicija sa sinergijom javnog i privatnog, novi zakonski okviri i više investicija u tehnologiju i inovacije, poručeno je i s konferencije "Digitalna (R)Evolucija".
Bivši ministar gospodarstva, obrta i poduzetništva, a danas graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat poručio je da digitalizaciju i digitalnu transformaciju više nitko u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje, ali je pitanje spremnosti i javne uprave i privatnog sektora da te procese ubrza. "Onaj tko se ne ubrza zaostat će za svijetom i teško opstati na tržištu, a vjerujemo i da ćemo s novim dokumentom, koji je u završnoj fazi izrade, to ubrzati. Riječ je o nacionalnom planu digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, koji je usklađen s industrijskom strategijom i drugim krovnim dokumentima koje Europa radi i priprema s ciljem da se u novom financijskom okviru 2021.-2027. u segmentu tzv. pametne Europe investira ne više toliko u koheziju i infrastrukturu već u nove tehnologije, inovacije, istraživanje i razvoj", naglasio je Horvat.
Pilot projekt prvog 5G grada
Ministar Horvat izdvojio je i važnost pilot projekta prvog 5G grada u Hrvatskoj Osijeka, gdje će se do kraja ove godine ponuditi prvi 5G servisi. Siguran je i da će država prilagodbom zakonskog okvira i regulative dati priliku da sinergijskim efektom smanjenja naknada operatorima 5G ide puno brže u primjenu u Hrvatskoj u 2021. To znači i da će se smanjiti naknade za frekvencije za telekom operatore, objašnjava Horvat, ocjenjujući da je Hrvatskoj trenutno potrebno oko milijardu kuna incijalnih investicija kako bi se počela "prekrivati" s 5G servisima. Najavio je i jedan veliki natječaj koji će pomoći u stvaranju industrije 4.0 u Hrvatskoj, što, dodaje, nema alternativu želimo li biti uz bok razvijenih zemalja i napredovati na ljestvicama konkurentnosti i digitalizacije. "Tvrdim da to može pomoći da Hrvatska bude tamo gdje i pripada, a to je u prvih 30 gospodarstva svijeta. Siguran sam da to možemo s hrabrijim investiranje u idućih sedam godina, čemu teži i Europa, odnosno transformirati gospodarstvo u klimatski neutralno a da se tek 20-ak posto procesa te transformacije financira iz nacionalnog proračuna", rekao je Horvat.
Iznio je i neke primjere digitalizacije u javnoj upravi, poput eRačuna, kojih je u 2019. razmijenjeno 3,5 milijuna. To se također mora ubrzati te će do kraja 2020. godine, kako je najavio, svi gospodarski subjekti imati obvezu njegovog izdavanja i primanja. Poboljšat će se i uvjeti za lakše i brže zatvaranje tvrtki, što je sada teže nego ju otvoriti, čemu pomaže i aplikacija Smart putem koje je do sada online osnovano stotinjak tvrtki.
Poruke državi i određene kritike na sporost i dalje slabo rasterećenje poduzetnika uputila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je upozorila i da za digitanu transformaciju treba puno više angažmana na svim razinama u zemlji, kao i da bi trebalo slijediti primjere dobrih praksi tvrtki koje u to dosta ulažu i dodatno napreduju. "Podrška države u tim procesima iznimno je važna i treba biti i snažnija, jer privatni sektor u tome prednjači, a javni zaostaje, i tu je problem i za to nema opravdanja. To nije samo promjena načina rada uz nove tehnologije i servise, nego treba mijenjati i ponašanje i utjecati na spremnost radne snage da prihvati te procese", istaknula je Deranja.
Predsjednik udruge HUP-ICT Boris Drilo upozorio je, pak, na niz prepreka za jaču digitalizaciju društva i gospodarstva, prije svega na nisku razinu produktivnosti u Hrvatskoj, koja je i do 60 posto manja nego u EU. Za dostizanje te razine i dostizanje porasta BDP-a od 5 posto, upravo je digitalizacija jedini odgovor i način za poboljšanje, smatra. "Najgore u digitalizaciji stoje sektori koji najviše sudjeluju u BDP-u - poljoprivreda, javni sektor i proizvodnja te potom trgovina, turizam i finanacije, gdje je stupanj digitalizacije manji od 3 odnosno manji od 10 posto, dok je iznad 10 posto jedino u ICT sektoru, koji u BDP-u sudjeluje s 10 posto. Temeljem našeg istraživanja, prosječni stupanj digitalizacije u hrvatskom gospodarstvu je manji od 5 posto, a da bi došli do prosjeka EU do 2025. to bi trebali povećati deset puta ili barem na 50 posto", upozorio je Drilo.
Osim toga, i koronakriza ubrzala je planove za uvođenje digitalizacije. Mnogi su taj proces započeli hitno, preko noći, a posebno je to važno malim i srednjim poduzetnicima, koji moraju prilagoditi poslovanje, počevši od optimizacije administrativnih, prodajnih, distribucijskih, komunikacijskih i promidžbenih kanala. Trenutačna situacija s pandemijom koronavirusa drastično nam je ograničila fizičku mobilnost, ali istodobno i otvorila dosad ni približno dovoljno iskorištenu online domenu djelovanja, tako da je ono što je do prije mjesec dana djelovalo samo kao zanimljiva opcija danas postalo apsolutna nužnost i nova poslovna realnost. Ubrzana transformacija poslovanja kojoj svjedočimo u privatnom, ali i javnom sektoru rezultat je potrebe koja se naglo pojavila, a ne bi bila moguća bez dugogodišnjih ulaganja u digitalizaciju, koja su mnogima vidljiva tek danas. I doista, u ovoj nezahvalnoj situaciji imamo sreću da poslujemo u vremenu u kojem su nam na raspolaganju različiti alati i platforme putem kojih možemo neometano obavljati većinu naših dnevnih obveza, a pritom poštovati mjere socijalnog distanciranja koje nam je nametnuo život s pandemijom.
Prema dostupnim podacima, velik broj Hrvata u ovom trenutku radi od kuće. Zanimljivo je usporediti to s brojevima koje je objavio Eurostat, a prema kojima se 2018. samo jedan posto Hrvata koristio mogućnosti rada na daljinu. Svi dostupni podaci govore nam da digitalizacija pojedinim djelatnostima više nije opcija, već nužnost za opstanak na tržištu. Iako sve djelatnosti nemaju primarni digitalni DNK, to apsolutno ne znači da ne mogu funkcionirati mrežno. Danas-sutra stvari će se početi normalizirati, a zaposlenici će se u posebnim uvjetima vraćati na svoja radna mjesta. Unatoč izazovnoj situaciji digitalizacija je onima koji su je prihvatili ne samo omogućila da i u ovim trenucima nastave poslovati, nego i ukazala na to što u budućnosti možemo raditi drukčije, jednostavnije i prije svega efikasnije. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će se značajki udaljenog rada zadržati u budućnosti i koliko će utjecati na radne navike i modele upravaljanja.
A i prema dostupnim podacima broj građana koji koriste usluge e-građanin povećao za njih 150 tisuća, na njih ukupno više od milijun, čemu su pomogli infrastruktura i reakcija državne vlasti i javnih tijela, koji su u kratkom vremenu proširili e-usluge, uključujući i e-propusnice, uslugu koja je bila samo jedan od digitalnih odgovora na Covid-19. Osim toga u Hrvatskoj je od prošle godine putem online aplikacije osnovano i više od 500 novih tvrtki.
više ne možemo govoriti o tome da je Četvrta industrijska revolucija na pomolu. Živimo Četvrtu industrijsku revoluciju. Primjerice, Elon Musk lansira u orbitu oko Zemlje satelite, a koji će premrežiti Zemlju i omogućiti svakom njenom stanovniku brzi internet. Njegova tvrtka SpaceX poslat će u orbitu oko Zemlje 12 000 satelita. A kakvi razmjeri tehnoloških čuda nas čekaju u budućnosti, vjerojatno to još ne možemo niti razumjeti.više ne možemo govoriti o tome da je Četvrta industrijska revolucija na pomolu. Živimo Četvrtu industrijsku revoluciju. Primjerice, Elon Musk lansira u orbitu oko Zemlje satelite, a koji će premrežiti Zemlju i omogućiti svakom njenom stanovniku brzi internet. Njegova tvrtka SpaceX poslat će u orbitu oko Zemlje 12 000 satelita. A kakvi razmjeri tehnoloških čuda nas čekaju u budućnosti, vjerojatno to još ne možemo niti razumjeti.više ne možemo govoriti o tome da je Četvrta industrijska revolucija na pomolu. Živimo Četvrtu industrijsku revoluciju. Primjerice, Elon Musk lansira u orbitu oko Zemlje satelite, a koji će premrežiti Zemlju i omogućiti svakom njenom stanovniku brzi internet. Njegova tvrtka SpaceX poslat će u orbitu oko Zemlje 12 000 satelita. A kakvi razmjeri tehnoloških čuda nas čekaju u budućnosti, vjerojatno to još ne možemo niti razumjeti.
Više ne možemo govoriti o tome da je Četvrta industrijska revolucija na pomolu. Živimo Četvrtu industrijsku revoluciju. Primjerice, Elon Musk lansira u orbitu oko Zemlje satelite, a koji će premrežiti Zemlju i omogućiti svakom njenom stanovniku brzi internet. Njegova tvrtka SpaceX poslat će u orbitu oko Zemlje 12 000 satelita. A kakvi razmjeri tehnoloških čuda nas čekaju u budućnosti, vjerojatno to još ne možemo niti razumjeti. Na kraju bitno je i to da digitalizacija nadilazi i sve političke opcije i previše je važna da bi se s time stalo.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Digitalno predsjedanje
A koliko i što digitalizacija društva znači potvrđuje i hrvatsko predsjedanje Europskim vijećem koje je više od tri mjeseca funkcioniralo u "nenormalnim uvjetima", o čemu je predsjednik Vlade također izjavio: "Već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su suvremene komunikacijske tehnologije...Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu covidom-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili "digitalno predsjedanje". Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (o temi Smart-TEN-T). Od ožujka do lipnja održano je više od 70 video konferencija na visokoj razini, uz raspravu o utjecaju pandemije na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima.
Više ne možemo govoriti o tome da je Četvrta industrijska revolucija na pomolu. Živimo Četvrtu industrijsku revoluciju
Svi dostupni podaci govore nam da digitalizacija pojedinim djelatnostima više nije opcija, već nužnost za opstanak na tržištu
KRUNOSLAV NIKODEM
Budućnost je već tu i pokazuje svoje ružno lice
Prije dvije i pol godine, u razgovoru za Magazin, prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, između ostalog rekao je kako "o 4. industrijskoj revoluciji ne možemo razmišljati samo u smislu procesa digitalizacije i virtualizacije, nego u smislu potpune promjene ljudskog društva".
Jesmo li, bar ovdje u Hrvatskoj, danas o tom pitanju osvješteniji ili nam je koronakriza taj važni faktor razvoju gurnula nekako u drugi plan?
- Teško je jednoznačno odgovoriti na to pitanje. Neki dijelovi hrvatskog društva, posebice u području IT sektora, gospodarstva, obrazovanja i medicine, vjerojatno su razvili određenu svijest o mogućnostima i posljedicama 4. industrijske revolucije. No veći je dio hrvatskog društva nažalost prisiljen svakodnevno rješavati egzistencijalne probleme, što ne ostavlja previše prostora za promišljanje o bilo čemu. Nisam siguran je li koronakriza ometajući ili osnažujući čimbenik za 4. industrijsku revoluciju, možda je ipak više osnažujući čimbenik. Dakle, dugoročno gledano, koronakriza će potaknuti daljnji razvoj 4. industrijske revolucije. Ono što pak sa sigurnošću mogu tvrditi jest da je u posljednjih desetak godina u hrvatskom društvu povećana spremnost za prihvaćanjem poslijeljudskih oblika života (uglavnom određeni genetičkim inženjeringom i koncepcijom kiborga kao spoja ljudskog tijela i tehnologije). Naime, 2009. i 2019. godine proveo sam empirijska istraživanja na reprezentativnim uzorcima punoljetnih građana Hrvatske i rezultati pokazuju da je 2009. godine oko 20 % građana prihvaćalo poslijeljudske oblike života, a 2019. je to 33 %.
IZRUGIVANJE ZNANJU
Golema novčana pomoć u paketu EU-a, od čega RH pripada čak 22 mlrd. eura, bit će između ostalog namijenjena i za tehnološki i tehnički razvoj i modernizaciju. S tim u vezi, premijer Plenković naglašava kako je obveza RH ulagati u ono što je budućnost, a budućnost je i digitalno gospodarstvo, četvrta industrijska revolucija, znanje i znanost... Vaš komentar?
- Nažalost, nisam optimist o tom pitanju i doista bih volio da sam potpuno u krivu. Vlada RH i premijer Plenković, u zadanim okolnostima i bez obzira na sve subjektivne i objektivne probleme, uglavnom rade dobro. No problemi hrvatskog društva su duboki i nastajali su desetljećima i doista su potrebna desetljeća predanog i poštenog rada da se ti problemi, prije svega korupcija i dominacija političke podobnosti, smanje ili možda čak i većim dijelom uklone. Dobar primjer za to su pitanja znanja i znanosti. Sustav obrazovanja u Hrvatskoj danas, od osnovne škole, srednje škole do visokog školstva, potpuno je obezvrijeđen i izvrgnut ruglu i sprdnji. Desetljećima, a možda i stoljećima, stvarana "antiintelektualna klima" dosegnula je vrhunac. Umjesto da budu ključni pokretači razvoja društva u većini područja, znanost i znanje uglavnom se promatraju kao trošak i nepotreban luksuz, i kao nešto za što nije potreban nikakav trud i rad, nešto što dođe samo po sebi. Jedan primjer za to je sve veći nedostatak studenata na nastavničkim smjerovima matematike, fizike itd.
Drugi primjer za to je doslovna "poplava genijalaca" u osnovnim školama. Nikada u Hrvatskoj nije bilo toliko darovite i iznadprosječno inteligentne djece u osnovnim školama kao što je to danas. Kad je većini građana jasno da je od znanja i obrazovanja puno važnija politička podobnost, poslušnost i veze, onda je jasno da znanje i obrazovanje neće biti istaknute i važne vrijednosti. Na kraju, posljednje ministarsko mjesto koje je popunjeno u novoj vladi je upravo mjesto ministra znanosti i obrazovanja.
Koja sve područja društva danas obuhvaća pojam 4. industrijska revolucija? Ili - da okrenemo pitanje - postoji li uopće neko područje ljudske djelatnosti u kojem 4. industrijska revolucija već danas nema svoj udio, doprinos, utjecaj...?
- Razvojni procesi 4. industrijske revolucije prisutni su doista u svim područjima ljudskog života, od medicine i farmacije, gospodarstva i ekonomije do nadzora i sigurnosti, vojske, obrazovanja, različitih uslužnih djelatnosti itd. Kao što je i istaknuo Klaus Schwab, autor istoimene knjige iz 2016. godine, nova tehnološka revolucija je sveobuhvatna i ima potencijal promjene cjelokupnog ljudskog roda. S tim u vezi, promjene koje se danas događaju možda su i najvažnije u posljednjih 250 godina. Nažalost, ne smatram da će te promjene većini ljudi donijeti išta dobroga. Ključno je pitanje danas, kao uostalom i u svim prethodnim fazama razvoja društva, tko je (a tko nije) ljudsko biće. Kriteriji za pružanje odgovora na to pitanje danas su sve manje moralni, etički, religijski, znanstveni, filozofski, kulturni, politički, a sve više ekonomski i tehnološki.
GUBITAK VJEŠTINA
Ukupno uzevši, gdje je danas svijet kad se radi o 4. ind. revoluciji i svim njezinim"sastojcima", je li budućnost već stigla, da se tako izrazim, gledajući globalno, ali i lokalno? S tim u vezi - u kontekstu aktualne i dugotrajne koronakrize - može li 4. ind. revolucija biti zakočena u brzini provedbe ili će zapravo biti potaknuta na brži razvoj? Za trajanja koronapandemije svjedočili smo brzoj prilagodbi obrazovnog sustava na online sustav učenja...
- Jedna od ključnih posljedica 4. industrijske revolucije, na koju upozorava i već spomenuti Klaus Schwab, jest povećanje nejednakosti. Ukupno u svijetu ima 62 % korisnika interneta, no razlike po kontinentima su velike. U Europi i Sjevernoj Americi ima oko 90 % korisnika interneta, a u Africi oko 40 %. Budućnost je već tu i pokazuje svoje ružno lice za većinu ljudi. Iako pojedini gospodarstvenici procjenjuju da će razvojem "pametnih tehnologija" u sljedećih pet godina u svijetu biti otvoreno puno više radnih mjesta nego što će biti ugašeno, smatram da takve procjene nisu realne.
Realno je znatno povećanje nezaposlenosti, daljnji gubitak privatnosti, ali i daljnji gubitak sposobnosti usvajanja vještina i znanja zbog sve većeg oslanjanja na tehnologiju i opće zaglupljivanje većine ljudi. Ako tomu dodamo i aktualnu pandemiju, za koju ne znamo do kada će trajati i koje će biti posljedice, onda je vjerojatnost sukoba i socijalne nesigurnosti sve veća. (D.J.)
GOJKO NIKOLIĆ
Koncept industrije 4.0 za ospodarstvo je prioritet
U kojoj je fazi u Hrvatskoj 4. industrijska revolucija, o kojoj se u svijetu puno priča posljednjih godina, pitali smo prof. dr. sc. Gojka Nikolića, znanstvenika iz Šibenika, koji je u razgovoru za Magazin prije više od dvije godine rekao kako kod nas "mnogima nije jasno što je to industrija 4.0".
TIMOVI STRUČNJAKA
Je li po tom pitanju stanje danas bolje nego prije ili nam je koronakriza taj važni faktor razvoja gurnula nekako u drugi plan?
- Mislim da se situacija nije promijenila, niti se išta radi da bi se ona promijenila. Industrija 4.0 uglavnom je postala fraza koja se koristi kao dio prikazivanja budućih reformi i općenito "svijetle budućnosti". Da je išta poduzeto, što rade sve zemlje oko nas, pretpostavljam da bi se već netko od vlade pohvalio time. Jedan od prvih poteza Vlade trebao je biti, a što su napravile sve razvijene zemlje u našem okruženju, formiranje timova stručnjaka čiji je cilj osmišljeno vođenje procesa implementacije ind. 4.0. Zadatak bi im trebao biti stručna podrška tvrtkama koje su krenule u taj proces, odabir ili osiguranje programskih paketa za razne aplikacije ovisno o vrsti djelatnosti tvrtke koje bi mogli povoljno davati tvrtkama, osiguravanje obrazovanja za njih, pokretanje strukovnih programa za nova zanimanja itd. Jedino obrazovani zaposlenici tvrtki mogu iznijeti taj posao na svojim leđima.
Industrija 4.0 nije samo digitalizacija, koja se često poistovjećuje s njom, već za proizvodna poduzeća to su i novi kompjutorski proizvodni strojevi - CPS. Oni mogu tijekom rada mijenjati svoje parametre rada sukladno zahtjevu, materijalu ili informacijama strojeva iz procesa rada s kojima "komuniciraju". Industrija 4.0 omogućuje novi koncept tzv. personalizirane proizvodnje. To je, a što ovisi o vrsti proizvoda, proizvodnja za poznatog kupca prema njegovim zahtjevima kao npr. odijelo po mjeri.
Sigurno je koronakriza postavila neke druge prioritete, ali uvjeren sam da izlazak iz krize među ostalim treba tražiti i u intenziviranju nastojanja uvođenja koncepta industrije 4.0 u naše gospodarstvo i poslovne sustave.
PREKVALIFIKACIJE
Za Europsku uniju jedan od razvojnih prioriteta svakako je i digitalna transformacija u okvirima 4. industrijske revolucije, za što su u paketu financijske pomoći osigurana pozamašna novčana sredstva, na koja računa i Hrvatska. O važnosti tog sektora tehničkog i tehnološkog razvoja, znanja i znanosti, govori i hrvatski premijer Plenković... Vaš komentar?
- Sigurno da ta golema sredstva mogu pomoći RH za ulaganje u razvoj gospodarstva, a time i implementaciju koncepta 4.0 ind. revolucije, samo ako najava ulaganja u modernizaciju gospodarstva ne ostane na praznim riječima. Slažem se s premijerom, ali to treba i provesti. Sve zemlje naveliko rade na prestrukturiranju svog gospodarstva na koncepcijama ind. 4.0, što bi trebala i Hrvatska. To nam treba biti jedan od prioritetnih zadataka. Nažalost, već smo propustili napraviti početne nužne korake na razini države, poput već spomenutog tima stručnjaka i zadataka koje on mora obaviti.
Pojam 4. industrijska revolucija prihvaća se i tumači i u okvirima globalno umreženog i digitaliziranog svijeta, no u kojim se područjima 4. ind. revolucija najviše manifestira, efikasno provodi, i na što pritom treba obratiti pozornost...?
- Prije svega sve tvrtke, bez obzira na to jesu li proizvodne, trgovačke ili uslužne, te sva državna uprava mogu se digitalizirati. To je već svima jasno i jedan dio kao i neke uslužne djelatnosti to su i provele. Kod proizvodnih organizacija to je puno složeniji problem jer osim administrativnih poslova mora se osigurati računalno upravljanje planiranjem, pripremom proizvodnje, praćenjem proizvodnje i drugim poslovima koje zahtijeva proizvodnja. Uz to, nužni su i kompjutorski vođeni strojevi (CPS). Kako su tvrtke međusobno umrežene od kupca, dobavljača do proizvođača, to mijenja i cjelokupan način poslovanja i poslovne odnose. Zahtijeva od svih subjekata tog procesa da se organiziraju i digitaliziraju svoje procese rada sukladno tim novim zahtjevima. Tomu se moraju prilagoditi i državne službe kao i obrazovanje. Ne treba zaboraviti i prateći problem povećanja nezaposlenih i nužnost organiziranja prekvalifikacije za nove konjunkturne vrste poslova i zanimanja.
RAD U PAPUČAMA
Ove godine svijet je pogodila koronavirusna pandemija koja je uzrokovala goleme ekonomske probleme iz kojih izaći neće biti nimalo lako niti brzo. Premda su se mnoga gospodarstva već otprije prilagodila i transformirala na drukčije, modernije uvjete poslovanja, koronakriza dodatno je zakomplicirala razvoj i napedak. Drugim riječima, što nam je pokazala koronakriza, koje pozitivne, a koje negativne stvari?
- Mnoge su se tvrtke u svijetu već organizirale sukladno konceptu industrije 4.0, ali države nastoje da im pretežni dio tvrtki u roku od nekoliko godina uvede taj način rada, kako bi cijelo gospodarstvo bilo konkurentno.
Koronakriza nam je pokazala je da je moguće raditi online od kuće, što je već davno uvedeno u mnogim tehnički naprednim državama u svijetu, čak je nastao i pojam "radno mjesto u papučama". Korisnici već mogu dobiti online razne usluge. Osim što može povećati efikasnost rada, jer se mjere rezultati, smanjuje i niz troškova, od prijevoza, prostora, režija i sl.
S druge strane koronakriza je blokirala mnoge poslovne procese, osiromašila tvrtke i cijele nacije, što ima kao posljedicu smanjena investicijska ulaganja. (D.J.)