Magazin
VODENI SVIJET: OD PLASTIKE DO MIKROBA

Buđenje nemani
Objavljeno 8. kolovoza, 2020.
Ljudi truju oceane, a prijeti nam i pošast stara 100 milijuna godina

Vijest nije od jučer, ni od prekjučer, ali je svakako upozoravajuća! Vijest glasi - količina plastičnog otpada koja završi u oceanima i ubija život u moru mogla bi se utrostručiti u sljedećih 20 godina ne smanji li se znatno proizvodnja plastike, navodi se u nedavno objavljenom istraživanju.

Eto dakle još jednog razloga za strah, još više kad se sve stavi u sadašnji kontekst. Drugim riječima, potrošnja plastike za jednokratnu uporabu povećala se u vrijeme pandemije koronavirusa, pa maske za lice i rukavice od lateksa svakodnevno plutaju azijskim plažama, objavila je nevladina organizacija International Solid Waste Association. Odlagališta u svijetu zaprimaju rekordne količine plastičnih pakiranja za hranu i internetske ambalaže za dostavu.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici i stručnjaci, a naručio The Pew Charitable Trusts i SYSTEMIQ, ponudilo je rješenja koja bi mogla smanjiti obujam plastike koja završi u oceanima za više od 80 posto. Ne poduzme li se ništa, količina plastike koja svake godine odlazi u more porast će s 11 na 29 milijuna tona, ostavljajući kumulativnih 600 milijuna tona koje će oceani progutati do 2040. godine. To je jednako težini triju milijuna plavih kitova, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science.

Onečišćenje plastikom utječe na sve, to nije "vaš, a ne moj problem", niti je problem jedne zemlje, to je svačiji problem, rekla je jedna od autorica studije Winnie Lau iz kompanije Pew i dodala da će se stvari pogoršati ako se ništa ne učini. Strategija iznesena u studiji uključuje preusmjeravanje stotina milijardi dolara iz ulaganja u proizvodnju plastike u neke druge alternativne materijale, postrojenja za recikliranje i razvoj gospodarenja otpadom u zemljama u razvoju. No to zahtijeva preokret u industriji, koja ubrzano gradi nove kemijske pogone diljem svijeta kako bi povećala proizvodnju plastike, jer je klasična proizvodnja goriva sve ugroženija razvojem ekoloških izvora energije.

Količina proizvedene plastike brzo se povećava nakon 1950. godine, kada je globalna proizvodnja iznosila dva milijuna tona. U 2017. godini iznosila je čak 348 milijuna tona, a očekuje se da će se udvostručiti do 2040. godine, procjenjuje studija.

LICEMJERNE TVRTKE
Veliki proizvođači plastike, uključujući ExxonMobil, Dow i Chevron Phillips Chemical, izjavili su da se zauzimaju za borbu protiv onečišćenja plastikom iako istodobno povećavaju proizvodnju. Projekti koje financiraju usredotočeni su uglavnom na uklanjanje otpada. Znanstvenici preporučuju da se novu proizvodnju zakonski obeshrabri i osiguraju subvencije alternativnim rješenjima poput višekratne uporabe. Industrija plastike istovremeno lobira protiv zabrana uporabe jednokratne plastike. Neki od najvećih njezinih kupaca kompanije su široke potrošnje, poput Coca-Cole, PepsiCo, Nestlea i Unileversa, koje su se redom obvezale da će u budućnosti za pakiranja upotrebljavati veću količinu recikliranog materijala.

Studije pokazuju da bi vlade i kompanije bez znatnije promjene takva stanja do 2040. godine mogle smanjiti količinu plastike koja se slijeva u oceane za samo sedam posto. Da bi se slijevanje plastike u oceane smanjilo za 80 posto, potrebno je koristiti se pakiranjima od papira ili od alternativne kompostabilne plastike, a ambalaža bi trebala biti tako dizajnirana da se udjel materijala koji je moguće reciklirati poveća više nego dvostruko.

Neki su kritizirali spaljivanje, kemijsko recikliranje i postrojenja za proizvodnju plastičnih goriva smatrajući da takve metode uključuju ispuštanje emisija ugljikovih spojeva, a pomažu i u održavanju proizvodnje plastike. Umjesto toga "stavili bismo veći naglasak na potrebu smanjenja i zaustavljanja proizvodnje plastike", rekao je Von Hernandez iz nevladine organizacije Break Free from Plastic. Omogući li se industriji ostvarenje projekcija rasta do 2050. godine, to bi učetvorostručilo proizvodnju u tom razdoblju i većina preporuka za smanjenje uporabe plastike bila bi besmislena", naglasio je Hernandez.

OPASNOST IZ DUBINA
Nije, međutim, opasnost samo hrpa plastike koja truje oceane i mora, pogibija ljudima prijeti i od starog poznatog/nepoznatog neprijatelja, prastarih jahača apokalipse koji čame u mraku i vrebaju svoju priliku. Njih obično laički zovemo mikrobima, odnosno mikroorganizmima, što je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje) vidljive pod mikroskopom. Upravo su neke takve pritajene neprijatelje, mikrobe, znanstvenici uspjeli probuditi iz dubokog sna koji je trajao više od 100 milijuna godina. Ta opaka živo-mrtva bića dosad su bila skrivena ispod dna oceana, na mjestu koje se nije smatralo pogodnim za život, rezultati su studije objavljene u časopisu Nature Communications.

Istraživanje upozorava na nevjerojatnu sposobnost opstanka jednog od prvih i najprimitivnijih oblika života na Zemlji tijekom više desetaka milijuna godina, gotovo u potpunosti bez kisika i hrane. Naime, prije desetak godina jedna je znanstvena ekspedicija krenula u istraživanje dubina Tihog oceana te je odande sa sobom ponijela uzorke sedimenata skrivenih oko stotinu metara ispod oceanskog dna, što je gotovo 6000 metara ispod površine vode. Neki od njih stari su i više od 100 milijuna godina.

Tim stručnjaka, koji su predvodili članovi japanske agencije za podmorske znanosti i tehnologije, odabrao je suptropski dio Južnog Pacifika, najmanje aktivnu zonu u cijelom oceanu, s obzirom na to da je vrlo siromašna hranljivim tvarima te je a priori najnepogodnija za bilo kakvu vrstu života. Znanstvenici su donesene uzorke stavili u inkubatore kako bi se mikrobi "pokrenuli". Nemalo su se iznenadili kad su shvatili da nisu otkrili fosilne dijelove podvodnih sedimenata, nego mikrobe koji su preživjeli te su sposobni dalje rasti i razmnožavati se. "Isprva sam bio skeptičan, no ubrzo smo utvrdili da je 99,1 posto mikroba sa sedimenata starih 101,5 milijuna godina još živo i spremno za ‘konzumiranje‘ hrane", rekao je glavni autor studije, Yuki Morono, te dodao: "Sada znamo da ne postoji vremenska granica za organizme u biosferi ispod morske površine. To je sjajno mjesto za istraživanje granica života na Zemlji."

Zaključak je jednostavan. Tragovi kisika u sedimentima mikrobima su omogućili opstanak tijekom više milijuna godina a da oni pritom gotovo uopće nisu trošili energiju. Mikrobi na površini u takvim uvjetima ne uspijevaju opstati, ističe se u studiji. Prijašnja istraživanja pokazala su da bakterije mogu živjeti i na najnepristupačnijim mjestima na Zemlji, čak i bez kisika, a ova nova studija dokazuje iznimnu otpornost tih organizama. (H/DJ)
Maske zagađuju mora
Studija koju je nedavno objavio UN ESCAP (UN-ov ured za Aziju i Pacifik) upućuje na to da privremeni zastoj u uobičajenim aktivnostima zbog pandemije COVID-19, smanjen transport oceanima i manja potražnja za resursima iz oceana, prema svemu sudeći, pružaju oceanima šansu za kakav-takav oporavak od zagađenja, prekomjernog ribarenja i drugih utjecaja koji izazivaju klimatske promjene. Armida Salsiah Alisjahbana, čelnica UN ESCAP-a, smatra da je zdravlje oceana neodvojivo od naše sposobnosti da uspostavimo održivi razvoj u Aziji i na Pacifiku. No, suprotno izvještaju UN-a za Aziju i Pacifik, čini se da pandemija COVID-19 stvara novi problem za oceane. Na Zemlji traje globalna utrka za nabavom osobne opreme (PPE) za zaštitu od zaraze. Iako svi podupiru upotrebu te opreme, postoji strah da bi ona mogla izazvati novu vrstu pandemije - zagađenje plastikom. Procjenjuje se da će samo Italija, u razdoblju ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica. WWF je izračunao kako će to, ako samo 1 % tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, značiti da mjesečno deset milijuna maski zagađuje okoliš... (H/DJ)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

TJEDNI OSVRT

Zdravi sendviči prve dame nikako nisu jeftini