Ekonomija
ANALIZA TRŽIŠTA PŠENICE

Žetva procijenjena na milijun tona po cijeni od 0,94 kn/kg
Objavljeno 3. kolovoza, 2020.
Domaći ratari negoduju i tvrde da je to najniža cijena pšenice u EU-u

Iako su se ratari ljutili na procjene Žitozajednice da će Hrvatska u žetvi 2020. požeti i milijun tona pšenice, strahujući od smanjenja njezine cijene, u konzultantskoj tvrtki Smarter, specijaliziranoj za poljoprivredno-prehrambenu industriju, procjenjuju upravo gotovo milijunsku žetvu.
- Prinos pšenice u žetvi 2020. u Hrvatskoj je, prema svim pokazateljima, bio izuzetno visok i kretao se prosječno čak oko sedam tona po hektaru. Tržišni stručnjaci uvjeravaju da pojedine velike kompanije i proizvođači imaju prosječne urode čak i do 9 t/ha, pa i više, na svojim najboljim oranicama. Kako je u Hrvatskoj jesenas zasijano 136.000 hektara, nove procjene ukupnog uroda kreću se od 950.000 do čak milijun tona - procjena je Smartera.



Protein ili hektolitar

Znatno je to veća proizvodnja od njihovih prvih procjena iz lipnja jer su tada izračuni rađeni na očekivanom prinosu od 5,5 t/ha, a temeljeni su na prinosu iz 2019.


- Vjerujem da su to rezultati samo velikih poljoprivrednih sustava, da požete količine ne prelaze 800.000 tona - procjenjuje član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić te ocjenjuje da je prosječan prinos 6 t/ha.


Nove je podatke Smarter analizirao i kroz kontekst kvalitete pšenice iz 2020., ali i burnih reakcija ratara na ponuđene otkupne cijene. Analize pokazuju, navode u toj konzultantskoj tvrtki, kako se od proizvedenih minimalno 950.000 tona samo 10 % odnosi na prvu i premium klasu, 20 posto je druga, 40 posto treća, a gotovo 30 posto četvrta klasa, tj. pšenica za stočnu hranu. "Ovakva kvalitativna struktura uroda, mjerena udjelom proteina u pšenici, izuzetno je loša jer prerađivači pšenice i proizvođači brašna, odnosno pekarska i konditorska industrija, zbog korištenja sve sofisticiranije tehnologije u proizvodnji postavljaju sve složenije zahtjeve na kvalitetu sirovine jer im samo to omogućuje kontinuiranu i nesmetanu proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda", ocjenjuju u Smarteru.


- Nema pšenice za stočnu ishranu - odgovara Brlošić i dodaje kako protein nije presudan parametar. "Mi smo ove godine imali hektolitar kao nitko u EU-u - kretao se do 86, što je više njega, više je brašna u pšenici - dodaje Brlošić.


Računa se da će, nastavljaju analitičari, prosjek sadržaja proteina u domaćoj pšenici roda 2020. biti 11,7, a izvozna tržišta su takvu pšenicu spremna platiti daleko jeftinije od cijene prve klase. "To što Hrvatska ima viškove od oko 600.000 tona, koje mora izvesti, a koji istovremeno nisu u rangu prve kvalitete, osnovni je uzrok zbog čega je cijena pšenice u nas ove godine nešto ispod lanjskih. Ratari ne razumiju da na globalnom tržištu, a poglavito europskom, jer smo kao zemlja uglavnom orijentirani na izvoz u Italiju, cijenom ne upravlja država ni politika, ali ni otkupljivači, već tržište, burze, stanje ponude i potražnje", naglašavaju u Smarteru. Požete količine u nas nemaju utjecaja na globalna kretanja, pa hrvatske količine od milijun tona pšenice u ukupnoj globalnoj bilanci ne mogu znatno utjecati na odnose ponude i potražnje, a onda ni na cijenu.
Uvoz poboljšivača

No, poručuju u Smarteru, uzevši u obzir porast prinosa u 2020., koji je prosječno rastao 1,5 t/ha, proizvođači će dobiti, u masi, znatno više prihode od pšenice u odnosu prema 2019.

- Najveći dio velikih kupaca pšenice u Hrvatskoj za prvu i drugu klasu plaća gotovo istu cijenu kao i lani, no ono što ruši prosjek jest pad cijene za treću i četvrtu klasu. Usprkos tome, očekuje se prosječna cijena od oko 0,94 kn/kg (uključuje sve klase), za razliku od prošlogodišnjih 0,98 kn/kg, što uz porast prosječnog prinosa omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje prihoda po hektaru većeg za 22 % - zaključak je stručnjaka Smartera. Ratarima to nije utjeha; Brlošić kaže kako je to sramotno niska cijena od strane otkupljivača. - Najniža je u EU-u. u Italiji je 1,4, 1,5 kuna. Priča da cijena mora biti niža zbog povećanih prinosa to ne opravdava jer u globalnoj priči količine naše pšenice ne mogu utjecati ni na što, a trgovci su iskoristili priliku gdje se kodeksom manipulira u svoju korist - kaže Brlošić. Iako je domaća potrošnja pšenice 400.000 tona - oko 550.000 - 600.000 tona su viškovi za izvoz, pekari će morati 100.000 tona poboljšivača uvesti po što većim i boljim cijenama od onih što se plaćaju za domaću pšenicu prve klase.


Suzana ŽUPAN
Nije realno špekulirati zalihama
- Postoji i mogućnost da dio pšenice u silosima čeka promjenu na globalnom tržištu. Cijena, koja se obično, u normalnim godinama, događala u siječnju/veljači sljedeće godine, ali u pravilu u godinama kada je ponuda pšenice bila nešto manja od ovogodišnje, te kada žetva kukuruza i jesenskih žitarica nije bila na očekivanim volumenima te tržište nije moglo kompenzirati nedostatak pšenice jačom ponudom kukuruza. Kako se ove godine očekuje i dobar urod kukuruza u cijeloj regiji, nije realno špekulirati zalihama pšenice, jer najveće hrvatsko izvozno tržište već sada kupuje pšenicu za isporuke u 10., 11. i 12. mjesecu - kažu u Smarteru. Regija zbog izostanka turizma izazvanog koronom ima znatan pad potrošnje hrane, iskazuje pad potražnje za pšenicom iz naših silosa, zbog čega bi čuvanje moglo biti rizično.
Ratari ističu da naše količine pšenice na globalnom tržištu nemaju nikakav utjecaj, pa tako ni na cijenu
Možda ste propustili...

CILJ JE ODRŽATI POSLOVANJE I SAČUVATI RADNA MJESTA

Dvije ponude za ulaganje Gredelj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana