Novosti
NATAŠA TRAMIŠAK, MINISTRICA REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU-A

Cilj je Vlade jačati otpornost hrvatskog gospodarstva na krize
Objavljeno 1. kolovoza, 2020.
Kroz osnaživanje Projekta Slavonija svih pet slavonskih županija dobit će novi poticaj za razvoj

Nataša Tramišak prije tjedan dana preuzela je dužnost ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije u novoj Vladi Andreja Plenkovića. Bivša pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji zauzela je tako čelnu poziciju jednog od ključnih ministarstava u hrvatskoj Vladi, s obzirom na opsežan posao koji državu čeka vezano uz povlačenje 22 milijarde eura iz EU-a, jer sredstva su to koja bi u značajnoj mjeri trebala pomoći našoj zemlji da prevlada gospodarsku krizu izazvanu epidemijom koronavirusa i pokrene svoju ekonomiju i razvoj.


Prva ste žena iz Osijeka na ministarskoj poziciji u Vladi. Što vam to znači kao osobi i političarki? Kako je protekao vaš prvi radni tjedan u Banskim dvorima? Jeste li formirali tim najbližih suradnika?


- Velika mi je čast i odgovornost što sam dobila povjerenje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za obnašanje ove dužnosti, jer sam cijelu karijeru posvetila radu na EU fondovima. Dok nisam preuzela ovu dužnost bavila sam se konkretnim projektima u Osječko-baranjskoj županiji, jer sam željela pomoći lokalnoj zajednici, a sada želim iskoristiti to iskustvo i nastaviti taj rad da postignemo maksimalnu iskorištenost EU sredstava na području cijele Hrvatske. Svjesna sam velikih očekivanja, ali naš cilj je iskoristiti veliku razvojnu šansu koju Hrvatskoj pružaju EU fondovi. Prvi tjedan u ministarstvu protekao je radno i u susretima s kolegama ministrima i sastancima sa suradnicima u ministarstvu o tome kako što brže apsorbirati sredstva iz Plana za oporavak Europske unije "EU za sljedeće generacije", i usmjeriti ga u pokretanje gospodarstva. Cilj ove Vlade je jačati potencijal za rast gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta te dodatno jačanje sektora poput zdravstva.

DOBROBITI ČLANSTVA


Upravo će se kroz vaš resor, s obzirom na novi VFO i plan oporavka, odnosno 22 milijarde eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju, mjeriti učinak Vlade. Mnogo je očekivanja od sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju kroz idućih sedam godina, odnosno novo proračunsko razdoblja Europske unije, daleko više nego od svih vaših prethodnika. Jeste li spremni za taj pritisak i koji će vam biti prvi potezi?


- Činjenica da smo uspjeli ispregovarati 22 milijarde eura za Hrvatsku velik je uspjeh premijera Plenkovića i cijeloga tima koji je na tome radio mjesecima, a sredstva koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje dvostruko su veća od onih koje imamo sada. Taj financijski paket temelji se na dva stupa: prvi je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine, u iznosu od 12,6 milijardi eura i drugi Plan za oporavak "EU sljedeće generacije" u iznosu od 9,4 milijarde eura. Poseban naglasak bit će upravo na kohezijskoj i poljoprivrednoj politici te gospodarskom oporavku od posljedica pandemije koronavirusa, jer želimo jačati otpornost našeg gospodarstva na krize poput ove. Korist od našeg članstva vidljiva je i na lokalnoj i nacionalnoj razini. Osječko-baranjska županija jedna je od tri najuspješnije upravo zahvaljujući EU fondovima i brojnim projektima koje smo financirali upravo EU sredstvima, poput seta projekata energetske obnove od gotovo 200 milijuna kuna, ili projekta Dostupnija primarna zdravstvena zaštita, koja je prešla 26 milijuna kuna. Zatim je tu Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac te brojni drugi od 54 projekta na području cijele županije. Kada pogledamo projekte na nacionalnoj razini, poput Pelješkog mosta, zračnih luka u Dubrovniku i Splitu, zorno vidimo dobrobit koje nam pruža članstvo u EU-u. EU sredstvima unaprijedili smo i uložili u naše bolnice i domove zdravlja 1,7 milijardi kuna, a 12,6 milijardi uložili smo u poduzetništvo. Svi ti projekti ukazuju na dobrobiti našeg članstva u Europskoj uniji. Moji prvi potezi odnosit će se upravo na razgovor o budućim projektima i izradi operativnih programa kako bi sredstva iz nove financijske omotnice mogla biti dostupna od početka 2021. godine. Tu su još i sredstva iz Fonda za solidarnost iz kojega očekujemo oko 500 milijuna eura za sanaciju posljedica razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, od čega 89 milijuna eura očekujemo već ove godine. Pripremamo i Nacionalni program oporavka kako bismo iskoristili sredstva iz Plana oporavka "EU sljedeće generacije".

​Nacionalni program oporavka mora biti gotov vrlo brzo kako bi Hrvatska uopće mogla početi računati na taj novac. Koji su rokovi za njega, hoće li biti napravljen na vrijeme, i koji su njegovi naglasci? Kada se mogu očekivati prva sredstva iz paketa Europske unije u Hrvatskoj?


- Na Nacionalnom programu oporavka se radi, a on nam je potreban kako bismo mogli iskoristiti sredstava iz Plana za oporavak "EU sljedeće generacije". Konzultacije s Europskom komisijom počet će od jeseni kako bismo što prije imali dogovoreni okvir za povlačenje sredstava.

Koji su resori najvažniji i najhitniji, kada je riječ o oporavku i ulaganjima, i koliko oni mogu računati na sredstva i projekte iz EU-a i vašeg ministarstva?


- Započela sam razgovore s kolegama ministrima o projektima i prioritetima, i zajedno s njima te s premijerom Plenkovićem identificirat ćemo ključna područja za investicije i reforme. Ključna područja uskladit ćemo s prioritetima Europske komisije, poput potpore zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo, digitalizacije, poticanja ulaganja, a sve radi rasta gospodarstva, stvaranja novih radnih mjesta i jačanja otpornosti, posebice u zdravstvu. Stoga će i prioriteti biti usmjereni na daljnje poticanje ravnomjernog i održivog regionalnog razvoja te jačanja otpornosti društva na buduće krize.

Pred vama je i realizacija plana obnove Zagreba, jer dobar dio sredstava za tu namjenu također stiže iz europskih izvora. U Saboru je zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa prošao prvo čitanje. Kako očekujete da će teći taj proces?


- Razorni potres koji je pogodio Zagreb, okolicu i Zagorje, napravio je golemu štetu koja se procjenjuje na 86 milijardi kuna, ili 11,5 milijardi eura, što je veći iznos od cijele financijske omotnice koju imamo na raspolaganju u razdoblju od 2014. do 2020. Moje ministarstvo napravilo je odličan posao u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u postupku prijave štete Fondu solidarnosti Europske unije iz kojega očekujemo financijsku pomoć od 500 milijuna eura, od čega 89 milijuna eura u obliku predujma očekujemo već ove godine. Ova sredstva moći ćemo uložiti u infrastrukturu i opskrbu energijom i pitkom vodom, osposobljavanje prometa i telekomunikacija, obnovu bolnica i škola, osiguravanje privremenog smještaja, zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa. Uz sredstva iz Fonda za solidarnost Vlada je u proračunu osigurala sredstva za najamnine građanima koji nakon potresa ne mogu u svoje domove te za nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom. Ugovorili smo i zajam Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna dolara, od kojih je većina iznosa namijenjena za obnovu bolnica i škola. Svjesna sam da će proces obnove biti težak i dugotrajan, procjenjuje se da bi on mogao trajati i desetak godina zbog specifičnosti štete koja je, između ostaloga, počinjena na objektima kulturne baštine. Način i postupak obnove, nadležnosti i rokovi za postupanje propisani su Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je u petak prošao prvo čitanje u Saboru. Vlada će učiniti sve da obnova bude učinkovita kako bi se što prije stvorili uvjeti za uspostavu normalnog i dostojanstvenog života svih naših sugrađana na pogođenom području.

Pokazalo se kako Projekt Slavonija, Baranja i Srijem daje rezultate. U kojem će on smjeru ići u sljedećem razdoblju. Hoće li po uzoru na njega biti kreiran još koji projekt regionalnog razvoja?


- Projekt Slavonija, Baranja i Srijem vrlo mi je blizak, jer sam sudjelovala u njegovoj provedbi prije dolaska u ministarstvo kroz projekte koje smo provodili u Osječko-baranjskoj županiji. To mi je omogućilo uvid i u to kako bismo ga mogli ojačati, jer vidjeli smo da je potreba mnogo veća. Projekt Slavonija, Baranja i Srijem mnogo je učinio za pet slavonskih županija. Do sada je uloženo 13,5 milijardi kuna, a projekt se nastavlja i u idućem razdoblju za koje imamo na raspolaganju dvostruko više novca nego sada, pa će biti i više sredstava na raspolaganju za Slavoniju i Baranju. Prema uzoru na ovaj uspješan projekt pokrenuli smo i Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina, a koji još nije javno predstavljen, ali smo za početak pokrenuli intervencijske planove za Imotsku krajinu, Cetinski kraj i Liku, koji su također dio toga projekta koji će se financirati iz nove višegodišnje financijske omotnice 2021.-2027. Posvetit ćemo se i otocima i ostalim dijelovima Hrvatske, jer je glavni cilj Vlade ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske. Mladima želimo omogućiti da se zadržavaju u mjestima u kojima su odrasli.

NAORUŽANI ZNANJEM


U svojoj dosadašnjoj karijeri kreirali ste politiku povlačenja sredstava i imate iskustva "s terena". Koliko u lokalnim sredinama ima kadrova sa znanjem i sposobnih za hvatanje u koštac s projektima i planovima vezanim uz apliciranje na sredstva iz fondova Europske unije? Često se govori o nedostatnim kapacitetima i slabo obučenim kadrovima.


- U svom radu susrela sam mnogo sposobnih kolega s velikim znanjem u radu na projektima. Osim toga, uspjeh koji smo postigli u Osječko-baranjskoj županiji, gdje smo povukli oko pet milijardi kuna iz EU fondova, ne bi bio moguć bez dobroga i znanjem naoružanog tima. Međutim, istina je da se u tijelima u sustavima upravljanja i kontrole EU fondova može očekivati još veća potreba za dodatnim kadrovskim kapacitetima.

Osijek je također među onim sredinama koje znatno koriste EU sredstva, no u prethodnom je vremenu bilo određenih neslaganja između županijske i gradske vlasti, i to upravo oko realizacije zajedničkih projekata. Što Grad Osijek može očekivati sada kada ste na poziciji čelnice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije?



- Iako dolazim iz Osijeka, iz Slavonije, i posebno sam vezana za moj kraj, kao ministrica zalagat ću se za ravnomjerni regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske. Kako bismo zadržali mlade u Hrvatskoj i demografski revitalizirali zemlju, planiramo uložiti 30 milijardi kuna u ravnomjerni regionalni razvoj. Osim toga, radit ćemo i na daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji i usko surađivati s gradovima i županijama na projektima koji imaju razvojnu šansu. Kroz osnaživanje Projekta Slavonija, Baranja i Srijem svih pet slavonskih županija, pa tako i moj Osijek, dobit će novi poticaj za razvoj, a tu je i ulaganje u zdravstveni sustav, poput gradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. Već smo pokrenuli izradu projektne dokumentacije, a od sredstava iz idućeg razdoblja krenut ćemo u njegovu gradnju koja se procjenjuje na dvije milijarde kuna.

Dario Kuštro
Fokus nam je demografska obnova koja će preokrenuti trendove
Slavonija se često spominje u kontekstu iseljavanja stanovništva. Mogu li gospodarski projekti koje Vlada planira zaustaviti to iseljavanje, posebice kada je riječ o mladima? Koje su to druge politike koje bi mogle Slavoniju učiniti poželjnom za život i povratak? - Mladi imaju veliku volju i želju za ostanak u Slavoniji, imamo i pozitivnih primjera doseljavanja mladih obitelji, a fokus nam je demografska obnova koja će preokrenuti neke trendove koji su počeli unatrag više od deset godina. Povećanje plaća i sigurnost radnih mjesta garancija su i bolje demografske slike.

Prioritet Vlade bit će iskoristiti ovih 22 milijarde eura za brz oporavak gospodarstva i osnaživanje svih sastavnica hrvatskog društva, a posebnu brigu posvetit ćemo mladima, jer čvrsto vjerujemo da su naše najveće bogatstvo ljudi. Kvalitetnim obrazovanjem djece i mladih želimo pripremiti mlade za poslove budućnosti. Mladi koji imaju poslovne ideje moći će dobiti 130.000 kuna nepovratnih sredstava za samozapošljavanje, a subvencionirat ćemo i stambene kredite za mlade obitelji. Učinit ćemo dodatni napor kako bismo omogućili ostvarivanje višeg životnog standarda obitelji, a u okviru gospodarskog oporavka financirat ćemo potpore zaposlenicima, poduzećima, ruralnom razvoju, poljoprivredi, ali i turizmu, kulturi i digitalnoj transformaciji Hrvatske.
Iako dolazim iz Slavonije, zalagat ću se za ravnomjerni regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OLUJA 2020: JASMIN HADŽIĆ NA ISTOM MJESTU 25 GODINA POSLIJE

Kada smo razvili trobojnicu, imao sam osjećaj da vidim cijelu Hrvatsku

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Petero novooboljelih od koronavirusa

3

OLUJA 2020: ZDENKO MAZUR ZAPOVJEDNIK TOPNIČKE BITNICE

Sve su akcije bile jednako važne
jer su sve bile priprema za Oluju