Zavičajna je zbirka sastavni dio narodne knjižnice u kojemu se čuva prikupljena, sređena i obrađena tiskana građa i drugi nositelji informacija koji se svojim sadržajem odnose na geografsku, političku, etničku, povijesnu, kulturnu i ekonomsku sredinu, otprilike je definicije zavičajne zbirke koju ima velik broj gradskih knjižnica, ali vinkovačka Cibaliana izdvaja se po bogatstvu građe i vrijednosti pojedinih primjeraka. Veliki dio prijašnje Zavičajne zbirke je uništen kad je 1991. zgrada knjižnice pogođena s više projektila i sav inventar, originalni rukopisi i na tisuće primjeraka knjiga, časopisa i periodike je uništeno.

- Zavičajna zbirka Cibaliana Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci čini najvrjedniji i najvažniji dio fonda Knjižnice. Ima oko 2200 različitih naslova, na različitim medijima, a sastoji se od oko 3700 jedinica i kao takva jedna je od najvećih zavičajnih zbirki u Hrvatskoj. Građa koja se čuva u Zavičajnoj zbirci mora zadovoljiti neki od kriterija koje je odredila struka kao takva te Zakon o knjižnicama, ali i kriterije koji su lokalno određeni, odnosno specifični za određeno područje. Građa se čuva u Zavičajnoj zbirci Cibaliana ako se radi o građi koja govori o Vinkovcima, autorima koji su vezani životom, rođenjem ili smrću za Vinkovce, građi izdanoj u Vinkovcima, ako su Vinkovčani imali važnu funkciju prilikom objavljivanja građe (urednik, prevoditelj, ilustrator). Mjesto izdanja kao kriterij vrijedi do 1991. jer nakon Domovinskog rata u Vinkovcima dolazi do snažnog porasta izdavaštva građe koja se ne referira o Vinkovcima ili Vinkovčani nemaju važnu ulogu pri izdanju knjige. Građa se nabavlja kupnjom, obveznim primjerkom i darom. Valja naglasiti kako je obvezni primjerak izuzetno važan alat nabave koji je propisan Zakonom o knjižnicama. Njime se obavezuje izdavače, bile to privatne ili pravne osobe, na području matičnosti Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, a matičnost se u velikoj mjeri poklapa s granicama Vukovarsko-srijemske županije, na slanje jednog primjerka izdanog materijala u našu knjižnicu. Na ovaj način Knjižnica prati izdavaštvo na području matičnosti te usklađuje politiku nabave. Specifičnost ove zbirke je što se zavičajna građa, osim u Cibaliani, dijelom čuva i u Memorijalnoj knjižnici iz ostavštine Ivana Vanje Raduša. Treba istaknuti kako je zavičajna građa u Zbirci Radauš bila dijelom ovoga legata te se prema stručnim pravilnicima i preporukama mora čuvati u izvornoj zbirci - kaže viši knjižničar Tihomir Marojević, voditelj Zbirke Cibaliana, po zvanju diplomirani knjižničar i prof. hrvatskog jezika i književnosti.

Zavičajna zbirka sastoji se od nekoliko zasebnih zbirki. Knjige tiskane nakon 1950., koje čine najveći dio Zbirke te stari fond, odnosno građa tiskana do 1949. (novine, časopisi, lokalna glasila, školski časopisi, rukopisi, fotografije, razglednice, Zbirka Antun Babić te audiovizualna zbirka.

- Najvrjedniji dio Zbirke Cibaliana su rukopisi Ivana Kozarca, Joze Ivakića, Miroslava Slavka Mađera. Tu su i fotokopije rukopisa Josipa Kozarca i Vladimira Kovačića čiji su originali izgorjeli u Domovinskom ratu. Treba spomenuti i zavičajnu građu koja se čuva u Zbirci Radauš koja čuva nekoliko raritetnih izdanja, kao što je prvo hrvatsko izdanje Satira Matije Antuna Relkovića iz 1779. - kaže Marojević.