Ministar financija Zdravko Marić poručio je u četvrtak da su od ukupnih potreba za financiranjem u 2020. godini od 63,4 milijarde kuna do ljetne stanke osigurane gotovo kompletne potrebe.


Iako je račun financiranja od 63,4 milijarde kuna zvučao kao doista velik i bilo je polemike oko toga kako osigurati ta sredstva, do ljetne stanke osigurane su gotovo kompletne potrebe za financiranjem, kazao je Marić u saborskoj raspravi o potvrdi triju ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama.


Marić je podsjetio kako je za ovu godinu bio prvi put planiran suficit proračuna opće države za 1,5 milijardi kuna, međutim da je druga perspektiva nastupila pojavom epidemije koronavirusa, kada je došlo do pada prihoda i povećanih rashoda za zdravstvo i potporu gospodarstvu, zbog čega se država morala zadužiti na domaćem i inozemnom tržištu.


Od planiranog suficita idemo u planirani deficit od gotovo 25 milijardi kuna, što je utjecalo na ukupni račun financiranja koji iznosi 63,4 milijarde kuna za 2020. godinu, rekao je ministar financija.


Marić je također najavio da će krajem kolovoza i početkom rujna revidirati makroekonomske projekcije.


Hrvatski sabor u četvrtak raspravlja o potvrdi triju ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama ukupno vrijednima gotovo 660 milijuna eura, namijenjenima rješavaju krize izazvane pandemijom COVID-19, obnovi nakon potresa i jačanju javnog zdravstva.


Riječ je o zakonskim prijedlozima o potvrdi dvaju ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj te Okvirnog ugovora s Razvojnom bankom Vijeća Europe. Ugovor o zajmu za odgovor na krizu i podršku oporavku vrijedan je 276 milijuna eura, a onaj o projektu obnove nakon potresa i jačanju pripravnosti javnog zdravstva 184 milijuna eura.


Ministar ne dijeli ocjenu Nikole Grmoje (Most) da gospodarstvo, koje će pretrpjeti velik udar, nije spremno ni za one slabije.


"Adekvatnom reakcijom na COVID krizu pokazali smo da imamo određene snage, ali i da smo spremni i na neke sljedeće korake", uvjerava ministar.


Miroslava Škoru (DP) zanimalo je boji li se da bi do kraja godine javni dug prvi put mogao prijeći ukupni BDP. "Bez obzira na to što će doći do jednokratnog povećanja javnog duga, nastavit ćemo putanju njegova smanjivanja“, odgovara Marić i dodaje: "Naša posljednja projekcija je 86,7 posto BDP-a na kraju godine, ona uključuje pad gospodarske aktivnosti, deficit i naše potrebe za financiranjem."


Sandra Benčić (Možemo!) navodi kako su od tih sedam milijardi potporu dobila i poduzeća koja su prošlu godinu završila s dobiti, pa pita hoće li se od onih koji isplaćuju dobit tražiti povrat potpora. Zanima je i plan restrukturiranja duga.
Marić odgovara kako je Vlada od prvog dana mandata fokus stavila na kreditni rejting iz perspektive kamatnih stopa. Vrhunac ukupnih rashoda za kamate bio je 2015. gotovo 12 milijardi kuna, danas je taj iznos ispod devet milijardi, no ima uvijek prostora za napredak, poručio je. H