Ekonomija
RAZVOJ GEOTERMALNE ENERGIJE

Blago u Panonskom bazenu
Objavljeno 30. srpnja, 2020.
Na dubini od tri tisuće metara temperatura je oko 150 °C, što je velika prednost
Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje geotermalne energije. Kako navode iz Hrvatske gospodarske komore, prema konzervativnim procjenama, iz tog obnovljivog izvora mogli bismo dobivati više od 800 MW električne energije, naročito na području Panonskog bazena koji ima 60 posto viši geotermalni gradijent (stupanj porasta temperature s dubinom) od europskog prosjeka.


"Prevedeno u konkretne brojke, to znači da će se bušenjem do dubine od dvije tisuće metara uobičajeno pronaći ležišne stijene temperature oko 100 °C, a na dubini od tri tisuće metara temperatura je oko 150 °C, što je već posve pristojna temperatura za proizvodnju električne energije. Kad se to usporedi, primjerice, s Nizozemskom, u kojoj se za temperaturu od 150 °C mora bušiti čak do pet tisuća metara dubine, jasno je da smo u europskim razmjerima vrlo atraktivni", kaže voditelj Grupacije za geotermalnu energiju HGK-a Dragutin Domitrović. Procjene Agencije za ugljikovodike su temeljene na raspoloživim podatcima o nekoliko tisuća izbušenih, istražnih i razradnih bušotina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća. "Stvarni potencijal je i veći, a to nam može donijeti značajne gospodarske koristi", dodaje Domitrović i napominje da nakon gradnje prve geotermalne elektrane u Cigleni pokraj Bjelovara sve više raste interes investitora i jedinica lokalne samouprave za tim obnovljivim izvorom energije.


Prednost geotermalnih elektrana u odnosu prema drugim obnovljivim izvorima je stabilnost, jer one proizvode električnu energiju 24 sata na dan, neovisno o utjecaju vremenskih prilika. Geotermalna energija se, osim za proizvodnju električne energije, može koristiti u toplinarstvu, ali i u poljoprivredi za grijanje staklenika, za što su potrebne puno niže temperature, a time i manje dubine bušotina. To bi mogla biti velika komparativna prednost za razvoj moderne i globalno konkurentne poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji, ističu u HGK-u.


Dodatna prednost Hrvatske u iskorištavanju geotermalnog potencijala je duga tradicija i iskustvo u istraživanju i eksploataciji podzemnih ležišta. Naime, u kontinentalnom dijelu zemlje izbušeno je oko 4500 istražnih i razradnih bušotina, tako postoje kvalitetni podatci koji će olakšati daljnji razvoj sektora.


"Cijela Europa nalazi se pred novim programskim razdobljem od 2021. do 2027. godine te se kroz Europski zeleni plan snažan naglasak stavlja na transformaciju gospodarstva prema održivosti, čemu zasigurno može pridonijeti i geotermalna energija. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH omogućuje provedbu projekata u budućem programskom razdoblju za obnovljive izvore energije u koje pripada i geotermalna energija. Stoga ohrabruju najave nacionalnih institucija u snažnije poticanje istraživanja i kartiranja potencijala", poručila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Marija Šćulac Domac.
Prema podatcima Europskog vijeća za geotermalnu energiju, u Europi je trenutno u pogonu 130 geotermalnih elektrana.


Dijana Pavlović