Mravi, moljci, glodavci, muhe, pauci i komarci sigurno su samo neka od stvorenja koja nitko ne bi poželio u svojoj kući. Od nekih od njih vrlo je teško zaštititi se ili ih se riješiti kada jednom uđu u kuću.

Znate li da vam u tome mogu pomoći začinske biljke koje će svojom ljepotom i predivnim mirisom obogatiti dom, a pritom otjerati nepoželjna stvorenja. Začinske biljke danas je moguće kupiti u bolje opskrbljenim samoposlugama i supermarketima u posudama i uzgajati ih u domu i koristiti u kuhinji. Svježi i prirodni začini za koje ste sigurni da nisu tretirani insekticidima i pesticidima mnogo su zdraviji, a sigurno i ukusniji od sušenih i dehidriranih.


Osim što će zamijeniti beskorisne ukrasne biljke ili možda dopuniti vaš kućni botanički vrt, neke od njih mogu biti odlični borci protiv štetnika. Muhe, mrave i komarce svojim intenzivnim mirisom sigurno tjera timijan. On, doduše, nije namijenjen jelu, no takvi su vlasac, ružmarin i kadulja, dok lovor daje izuzetan okus jelima i umacima, a istovremeno svojim intenzivnim mirisom tjera glodavce. Uljeze u kući i vrtu tjeraju i druge ukrasne biljke poput lavande, nevena i kadife, ali i vrlo zdravi bijeli luk.


Ružmarin je lako uzgajati u posudi kao ukrasnu biljku stablašicu, a dobro uspijeva i na suncu i u hladu. Jednostavno ga je i održavati jer ne zahtijeva previše zalijevanja. Uz ružmarin se u nas najčešće uzgajaju peršin i bosiljak, no nema razloga da ne pokušate uzgajati origano, metvicu, majčinu dušicu, kadulju ili vlasac.


S berbom ne treba pretjerivati, nego na biljci treba ostaviti dovoljnu količina lišća koje će je održavati u životu. Lišće koje niste iskoristili pri kuhanju, možete osušiti, zamrznuti, zasoliti i čuvati u ulju ili octu. Iako se posude sa živim začinskim biljem reklamiraju u kuhinjama, gotovo sve će u zatvorenom prostoru brzo uvenuti. Začinske biljke uglavnom su jednogodišnje, no one vrste koje poput ružmarina žive više godina preko zime treba dobro zaštititi ili unijeti u svijetle, ali negrijane hodnike.


Začinske biljke možete uzgajati na balkonu, a bolje će uspijevati na sunčanim, južnim balkonima uz dobro i redovito zalijevanje. Tako ćete cijelo ljeto moći imati razvučene zavjese na balkonskim vratima bez straha da će kuhinja ili dnevni boravak biti puni muha, a na spavanje ćete ići mirno i bez strepnje zbog krvožednih komaraca. Osim bilja koje u užem smislu smatramo začinskim, na balkonu će se naći mjesta i za ljekovito bilje i povrće, poput lavande, matičnjaka, rikule, bijelog luka ili mladog luka.


Leptiri, bubamare i ptice rado će posjećivati vaš vrt i hraniti se štetnicima, a gliste će obrađivati vašu zemlju i činiti je boljom i izdašnijom za rast cvijeća ako se odlučite za ekološki uzgoj, bez upotrebe kemikalija. Organski uzgoj cvijeća i povrća od vas će zahtijevati malo više znanja i truda, no puno ćete se sigurnije i ugodnije osjećati u vrtu u kojemu bilje niste morali tretirati štetnim kemikalijama. Odlučite li se za takvu vrstu vrtlarstva, pokušajte pronaći ili kupiti zemlju koja nije tretirana umjetnim gnojivima. Takvu ćete zemlju naći u vrtu u kojemu se biljke gnoje kompostom ili stajskim gnojivom. Kako biste spriječili razvoj gljivica, možete napraviti otopinu ili u zemlju utisnuti prepolovljeni bijeli luk. Otopinu pripremite tako da usitnjeni luk prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati do najviše jednog dana. Nerazrijeđenom otopinom 2-3 puta tjedno poprskajte biljke napadnute od štetnika.


Od komaraca u prirodi možete se obraniti eteričnim uljem eukaliptusa, a orahovo lišće ili paprat sigurno će otjerati krpelje! Na ubode u pravilu najburnije reagiraju djeca sklona alergijama te stariji. Prva pomoć je hladan oblog na ozlijeđenom mjestu, a u slučaju da vas izbode veći broj kukaca, mogu se pojaviti znakovi otrovanja i tada treba potražiti liječničku pomoć.


Pri ubodu pčele ili ose žalac izvadite pincetom, a na ubodeno mjesto stavite hladan oblog od žličice sode bikarbone, 1 žlice (15 ml) lavandine cvjetne vodice ili od jabučnog octa i koje kapi eteričnog ulja lavande.