Regija
U OBNOVI PROČELJE HISTORICISTIČKE LJEPOTICE

Vinkovačkoj Gimnaziji vraćaju izgled iz 1912.
Objavljeno 29. srpnja, 2020.
Naručena su 44 prozora od drva, a boja pročelja ostaje kakva je bila, oker
VINKOVCI

U tijeku je obnova pročelja zgrade vinkovačke Gimnazije Antuna Matije Reljkovića sagrađene 1879. godine i useljene 4. listopada te godine, točno na stotu godišnjicu izgradnje stare, mnogo manje gimnazijske zgrade koja je bila na tom mjestu. Tada je gimnaziju i sve učionice blagoslovio tadašnji đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je bio i jedan od mecena gradnje nove zgrade.

Radove od 2,9 milijuna kuna zajednički financiraju osnivač Županija vukovarsko-srijemska i Grad Vinkovci.

- Raspisan je natječaj za cjelovitu obnovu vanjskog dijela zgrade s ulične strane, što podrazumijeva, uz uređenje fasade, izmjenu stolarije, odnosno svih prozora, dok će masivna ulazna vrata ostati jer su u dobrom stanju. Zanimljivo je da će kroz ovaj projekt izgled Gimnazije doživjeti određene promjene. Naime, konzervatori su nam dali razglednicu na kojoj se vidi kako je zgrada Gimnazije izgledala 1912. i takav će izgled ponovno dobiti kroz ovu obnovu i bit će zaista puno ljepša – kaže ravnatelj Gimnazije Antuna Matije Reljkovića, Stipe Tomić.

Eklekticizam
Za obnovu je trebalo naručiti 44 nova prozora po mjeri. Oni će biti, naravno, drveni jer tako nalažu propisi o obnovi objekata zaštićenih spomenika kulture, a boja pročelja ostaje ista kao što je bila do sada – oker.

Vrstan poznavatelj povijesti, posebice novije povijesti Vinkovaca i vinkovačkog kraja, Vladimir Ćirić, opisuje u jednom svom radu, s mnogo zanimljivih detalja, gimnazijsku zgradu.

"Istočnim dijelom Trga bana Šokčevića dominira zgrada vinkovačke gimnazije. Zgrada nove gimnazije izgrađena je 1879. u uličnom nizu na glavnom vinkovačkom trgu u historicističkom stilu. Visoka dvokatnica ima složenu tlocrtnu osnovu s dvama istakama na istočnoj strani. Glavno pročelje je otvoreno pravilnim ritmom prozorskih otvora s profiliranim okvirima te s trima ulazima. Prizemlje je rustično obrađeno u imitaciji kamena. Prvi kat ima prozorske okvire dekorirane cvjetnim ornamentima iznad prozorskih arhitrava. Po sredini su dva prozora spojena natprozornikom. Drugi kat ima dva središnja prozora, spojena natprozornikom u obliku arhitrava. Četiri su vijenca, dva s frizom od rozeta, a potkrovni krase konzolice. U ulaznom holu su masivni stupovi i dva kamena stubišta. Prema oblikovanju pročelja pripada eklekticističkoj arhitekturi, a unutrašnji prostor oblikovan je u tradiciji baroka. Prema jugu, naslonjena na današnju gimnazijsku zgradu nalazi se katnica ‘stare gimnazije‘ podignute 1783. Proširena je i nadograđena katom između 1780. i 1798. kada je dobila odlike graničarskog baroka", opisuje Ćirić dodajući kako je na krovu te zgrade tornjić, koji se i danas vidi, i u kojemu je bilo zvono koje je sve do 1879. označavalo početak i svršetak nastave.

Radi od 1780.
Gimnazija Matije Antuna Reljkovića jedna je od najstarijih škola u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Osnovana je 1766. u Petrovaradinu odlukom carice i kraljice Marije Terezije kao latinska škola i predana isusovcima na upravljanje. Novom odlukom Marije Terezije 1779. škola je prebačena iz Petrovaradina u Vinkovce, zajedno sa Školskim povjerenstvom za slavonsko-srijemsku granicu, vjerojatno zbog povoljnijeg položaja Vinkovaca u Vojnoj granici i mogućeg učinkovitijeg prosvjetno-kulturnog djelovanja. Potpuni rad u Vinkovcima škola je počela 1. studenoga 1780. u savezu s glavnom školom (pučkom školom), i to s dva viša latinska razreda. Na početku nije bilo mnogo učenika pa je nastavu mogao obavljati besplatno ravnatelj Školskog povjerenstva Franjo Engelbrecht, koji je ujedno obavljao funkciju školskog prefekta. Prelaskom u Vinkovce, grad postaje, osim vojnog i obrtnog centra, i prosvjetno-kulturni centar Granice, a zadatak nove obrazovne institucije bio je pripremanje odanog časničkog, svećeničkog, liječničkog i činovničkog kadra za potrebe državnih službi. S vremenom se gimnazija širila novim razredima, a predavač je bio i župnik Josip Stjepan Relković Ehrendorfski, najstariji sin Matije Antuna Relkovića po kojemu danas nosi ime vinkovačka gimnazija. Imala je oko 30 učenika i 3 - 4 profesora i tada je bila šesta gimnazija u današnjoj Hrvatskoj, nakon zagrebačke, riječke, požeške, senjske i osječke, a prva u Slavonskoj vojnoj granici od Zagreba do Zemuna. Nastava je u početku bila na latinskom, a potom njemačkom jeziku, s kojim je hrvatski bio izjednačen, da bi pod banovanjem Josipa Šokčevića na hrvatskom bili vjeronauk i povijest.

Godine 1900./1901. školu pohađaju 343 učenika, a uposleno je 20 profesora.

Miroslav Flego
Prva matura na hrvatskom jeziku održana je 1875./1876., a među maturantima je bio i Josip Kozarac
Poznati učenici
Uz književnika Josipa Kozarca, Gimnaziju je pohađao i Ivan Kozarac i ban Šokčević, farmaceut Julije Domac, Andrija Štampar, astronom Oton Kučera, “ishitrilac” Lijepe naše Josip Runjanin, pisac i prevoditelj Iso Velikanović, pjesnik Antun Branko Šimić, akademik Milan Moguš, Miroslav Slavko Mađer, Goran Rem, kipar Vanja Radauš, glazbenici Boris Đurđević i Kameni, glumci Ivo Fici, Rade Šerbedžija, Nada Subotić, Vanja Drach, ali i ratni zločinac Goran Hadžić.
Možda ste propustili...

POTPISAN UGOVOR S IZVOĐAČEM RADOVA

Počinje obnova zgrade Pikov stan

O ANONIMNOM PISMU I NA VIJEĆU

Petrlić: Ništa se “ne pegla” u Urbanizmu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana