VINKOVCI - Nova knjiga vinkovačkog povjesničara mr. sc. Zlatka Virca “Vinkovački kraj u Velikom ratu 1914. – 1918.”, u izdanju Povijesnog i športskog društva Hrvatski sokol Vinkovci, sinteza je više tekstova o toj temi koje je Virc napisao u zadnjih nekoliko godina, no zbog koronavirusa odgođeno je već najavljeno predstavljanje sredinom srpnja. Pod istim je naslovom 2016. u vinkovačkom Gradskom muzeju bila izložba koju je postavio Državni arhiv Vukovar u povodu 100. godišnjice Prvog svjetskog rata. Tada je nastao i zbornik radova o vinkovačkom kraju u Velikom ratu.Knjiga sadrži dvije cjeline, prva je Veliki rat od izbijanja do osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a druga Iz dvojne monarhije u državu Slovenaca, Hrvata i Srba te u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Virc je pronašao mnoge činjenične zanimljivosti iz vinkovačke povijesti tih vremena.

- Obilježavanje stote godišnjice početka Prvoga svjetskoga rata ponukalo me da i mi u Vinkovcima obilježimo tu obljetnicu. Tako je prvo nastala prigodna izložba, potom izložba s detaljnijom obradom zbivanja u Vinkovcima i okolici 1918. godine te sada, kao rezultat arhivističkoga i drugih višegodišnjih istraživanja, i ova knjiga. Pristup vremenu Prvog svjetskog rata, koji su naši stari zvali Veliki rat, posve je drukčiji od svih dosadašnjih. Većina povjesničara analizirala je situacije na bojištima i u tome ulogu naših vojnika, a zatim se razglabalo o nastojanjima da se Hrvatska konsolidira kao samostalna država ili, u krajnjoj liniji, da bude u federalnom odnosu sa Srbijom i drugim južnoslavenskim zemljama. Moj pristup tome ratu okrenut je više zbivanjima i društvenim događanjima vezanim uz stanovništvo vinkovačkog kraja, s tim da su se neka zbivanja na bojišnici morala protumačiti, pogotovo ako su utjecala na situaciju kod nas. Budući da je sačuvan fond Kotarske oblasti Vinkovci, koji se čuva u našem Arhivskom sabirnom centru, imao sam mogućnost detaljno istražiti arhivsku građu – kaže mr. sc. Zlatko Virc, dodajući kako je u Vinkovcima to bilo vrijeme nestašica živežnih namirnica, a cijene roba na tržištu vrtoglavo su rasle, što je već prve godine rata izazvalo pojavu neuhranjenosti i nedovoljne opskrbljenosti obrtničkim i industrijskim proizvodima, što je postupno povećavalo nezadovoljstvo Slavonije, koja je bila pojam blagostanja, a odjednom je i sama trpjela nestašicu. Doduše, nije bilo gladi kao u drugim krajevima Monarhije. Opskrba je općenito bila problem, obrtnicima je nedostajala sirovina, nedostajalo je tkanina, kože i pojedinih metala, tako da obrtnici koji nisu bili unovačeni nisu mogli opskrbljivati narod, a kamoli vojsku.

- Pojava gladi u Istri, Dalmaciji, Hercegovini, Bosni, Lici i Zagorju izazvala je solidarnost kod Slavonaca, pa se organizira prihvat siromašne djece iz tih krajeva i njihovo smještanje u obitelji koje su bile u mogućnosti primiti ih. Bez obzira na to što su samo Lika i Zagorje bili u sklopu Hrvatske, Slavonci su sve primali. Nije se gledalo ni na vjeroispovijest. Točan broj djece, nažalost, ne može se utvrditi zbog netočnih popisa, ali naš je kraj prihvatio više od tristo djece – kaže mr. sc. Virc, napominjući kako knjiga prvi put donosi popis djece iz Hercegovine.