Regija
UZORNO GOSPODARSTVO IGORA VRBANIĆA

Uzgojem raznih kultura do prihoda cijele godine
Objavljeno 27. srpnja, 2020.
Obrađuju 130 hektara i uzgajaju pšenicu, ječam, soju, šećernu repu, kukuruz i stočni grašak, industrijski krumpir i crveni luk
DONJI MIHOLJAC

Proizvodnja merkantilne pšenice i kukuruza mnogim je poljoprivrednicima u Slavoniji i Baranji postala neisplativa, pa su priliku odlučili potražiti u drugim kulturama.

Na obiteljskom gospodarstvu Igora Vrbanića u Donjem Miholjcu okrenuli su se uzgoju sjemenskih kultura i povrća. Obrađuju 130 hektara, a na najvećim površinama uzgajaju sjemensku pšenicu, sjemenski ječam, sjemensku soju, šećernu repu te merkantilni kukuruz i stočni grašak, koji namjenski proizvode za potrebe stočne hrane za vlastitu farmu ovaca. U uzgoju industrijskog krumpira su 18 godina, a prošle godine okrenuli su se i uzgoju crvenog luka.

Luk profitabilan
Urodom luka iznimno su zadovoljni i s prošlogodišnja četiri hektara ove će godine uzgoj crvenog luka povećati na osam hektara.

– Krenuo sam bez iskustva, iz znatiželje, a rezultat je izvanredan. Na nagovor prijatelja iz Samobora, koji ima pakirnicu luka i s kojim surađujem, odlučio sam se za luk. I ove, prve godine uspjeli smo proizvesti luk koji je kvalitetom dobar, a prinosom vrhunski. Proizveli smo 220 tona luka na četiri hektara te ćemo povećati površine. Snašli smo se u tome i smatramo da je to profitabilan posao i dobra zarada – tvrdi Igor Vrbanić, jedini proizvođač crvenog luka na miholjačkom području. Površine će povećati zahvaljujući dobrim kooperativnim odnosima jer, osim što dobije sav potreban repromaterijal, od sjemena, gnojiva do zaštite, ima osiguran i otkup.

– Luk traži više brige nego krumpir. Sije se iz sjemena koje je skupo, a nakon sijanja potrebno ga je obilno zaliti da bi poniklo, a i kasnije ga treba redovito zalijevati. Posijali smo ga u kolovozu, a navodnjavali sve do snijega te prskali protiv bolesti. No kako nismo imali nikakva proizvodna iskustva, itekako smo zadovoljni rezultatom – priča 48-godišnji Igor Vrbanić.

No, za razliku od luka, površine pod industrijskim krumpirom neće povećavati i ostat će na 8,5 hektara. Krumpir uzgaja 18 godina, koliko dugo surađuje i s Kanaanom, miholjačkom tvornicom čipsa.

– Suradnja s Kanaanom je uhodana i jako sam zadovoljan uvjetima suradnje. Osiguravaju repromaterijal, odrađuju kompletnu sadnju svojom mehanizacijom, a naše je da pooremo i pripremimo tlo za sadnju te da vodimo brigu da uzgojimo kvalitetan krumpir. Polje je obišao ovih dana njihov tehnolog te se uvjerio da su gomolji veliki te je za 15-dana dogovoreno vađenje krumpira, a koje će obaviti njihov kombajn. Krumpir s polja direktno će se otpremiti u njihovo skladište – ističe Igor i dodaje da će urod krumpira ove godine biti dobar, a prosjek će biti 45 tone po hektaru.

Svi u poljoprivredi
Oko krumpira ima puno posla, ali, kažu u ovoj obitelji, nisu požalili. Ugovorili bi i veće površine, ali je proizvodnja rizična. Od suše nisu ništa manje štetne za krumpir ni prejake kiše. Kao najveći problem ističu navodnjavnje, ali i prekomjerne oborine.

– Krumpir je kultura koja traži da se gotovo svaki dan bude u polju. Tu su prskanja protiv bolesti, a osim toga, krumpir traži veliku količinu vode. Tjedno mu je potrebno između 30 i 40 milimetara kiše, što je teško zadovoljiti, pa treba imati navodnjavanje. Mi smo izbušili i legalizirali bunare. No ako godina nije sušna, već bude kišovita, tada se pozdravite s proizvodnjom krumpira. Meni je bolje da je godina sušna i da imam veći trošak navodnjavanja nego da zbog kiše krumpir istrune – kaže Igor Vrbanić, kojemu u administrativnom dijelu pomoć pruža supruga Željka.

U obitelji Vrbanić ljubav prema zemlji prenosi se s koljena na koljeno. Sin Filip (25), koji završava studij poljoprivrede, oženio se, ima dvoje djece, te vlastiti OPG. Prije nekoliko godina podigao je nasad lijeske zahvaljujući 50.000 eura iz EU fondova za mlade poljoprivrednike, a OPG će uskoro otvoriti i 19-godišnji Tin. Inače, tradicija bavljenja poljoprivredom u obitelji je duga 25 godina.

Snježana Fridl
Pouzdani partneri, sigurno plaćanje
Zanimalo nas je jesu li zadovoljni poslovanjem, a na što Igor i Željka odgovaraju: “Ostvarujemo dobre rezultate, ali uvijek može bolje. Ne može se živjeti samo od jedne kulture, jer svaka je godina klimatski za sebe. Mora se imati više kultura, kako bi se i primanja raširila tijekom cijele godine. Bavimo se kulturama za koje imamo pouzdane partnere s kojima možemo ostvariti željeni cilj, a to je sigurno plaćanje. Naša je obitelj sedmeročlana i živimo od poljoprivrede. Posla je puno, ali imamo vremena i za odmor”, ističu supružnici Vrbanić.
isplatilo se
NA MIHOLJAČKOM

PODRUČJU JEDINI

PROIZVODE LUK
Možda ste propustili...

NA GRAHIJADI SUDJELOVALO 13 NATJECATELJA

Najbolji grah skuhao Nenad Horvat

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VELIK PAD VRIJEDNOSTI U 3. KRUGU

Mljekara BiZ na prodaju za samo 78 tisuća kuna

2

PRENAMJENA ZGRADE

Novi dom za dvije škole, studij, udruge...

3

ANA CVITKOVIĆ-KOMESAROVIĆ ODLAZI IZ AGENCIJE ZA RAZVOJ

“Vjevericu” prepušta mladim ljudima