Prioriteti će bit reforma javnog sektora na svim razinama te očuvanje likvidnosti poduzeća
Objavljeno 23. srpnja, 2020.
Novotny: Prioriteti EU-a su inovacije, zelena ekonomija, zdravstvo, industrijska revolucija
Nakon što su čelnici zemalja članica Europske unije postigli dogovor o planu oporavka EU-a, koji je ukupno "težak" 750 milijardi eura, kao i sedmogodišnjem proračunu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027. od 1074 milijarde eura, na novoj hrvatskoj vladi je da pripremi plan za korištenje sredstava namijenjenih našoj zemlji. Zemlje članice, naime, trebaju do sredine listopada pripremiti svoje nacionalne planove za oporavak, a koje će onda ocjenjivati Europska komisija, pa na temelju te ocjene odobravati zemlje članice kvalificiranom većinom.
Podsjetimo, plan za oporavak predviđa 390 milijardi nepovratne pomoći i 360 milijardi zajmova, a Hrvatska će iz novoga VFO-a imati na raspolaganju nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta "EU sljedeće generacije" (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od toga iznosa nešto više od 6,9 milijardi nepovratna su sredstva, a ostalo će dobiti dugoročnim, povoljnim zajmovima.
Kako nam je rekao ekonomski stručnjak Damir Novotny, fond "EU sljedeće generacije" je ad hoc program gdje je hrvatska omotnica teška oko deset milijardi eura koje će se početi koristiti 2021. godine, a jedan mali dio već ove jeseni. Najveći dio tih sredstava trebao bi biti korišten od 2021. do kraja 2023. godine, do kraja mandata ove Europske komisije.
Jasni prioriteti
"Vlada mora u idućim tjednima pripremiti plan korištenja cijelog tog paketa sredstava i plan na koji način će usmjeriti novac kako bi se provele strukturne reforme, kako u javnom sektoru tako i u gospodarstvu. Taj plan, koji će biti usuglašen s Europskom komisijom, otkrit će zapravo u kojem smjeru Vlada želi taj novac uložiti, posebice radi reformi u javnom sektoru. Jedan dio tog novca bit će usmjeren za likvidnost poduzeća i poduzetničkog sektora, ali veliki dio bit će usmjeren prema digitalizaciji javnog sektora, na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini. I kroz tu digitalizaciju vidjet će se kako se može podići efikasnost javnog sektora u cjelini te koliko će, u konačnici, biti potrebno u njemu radnih mjesta", kaže Novotny. Za usporedbu navodi kako je, primjerice, digitalizacija bankarskih usluga smanjila bankarske transakcije na samim šalterima za gotovo 60 posto, čime je i smanjivan broj djelatnika ranije potrebnih za to. Novotny smatra kako će i kod reforme javnog sektora to biti cilj.
"Dio koji se tiče sedmogodišnjeg proračuna ide prema prioritetima koje definira Vlada i operativnim programima koji se usuglašavaju tijekom 2021. godine, nadamo se što je moguće prije, s Europskom komisijom. U prethodnom Višegodišnjem razdoblju, od 2014. do 2020., potrošili smo dosta vremena na usuglašavanje prioriteta. Sada ta birokracija valjda ima iskustva, pa će to s Europskom komisijom brzo usuglasiti. A prioriteti na razini Europske unije su jasni - ulagat će se u inovacije, zelenu ekonomiju, mobilnost, zdravstvo, industrijsku revoluciju i kulturnu revoluciju. To su neka područja gdje Europska unija vidi da može osigurati dugoročni održiv rast i razvoj", zaključuje Novotny.
On smatra kako je konačan iznos sredstava koji je pripao Hrvatskoj više nego dobar. S druge strane, to što smo dobili više, s obzirom na participaciju domaćeg brutoproizvoda u ukupnom BDP-u EU-a, govori koliko smo pogođeni krizom. "Italija je dobila iznadproporcionalan iznos, stotinjak milijardi eura, a mi smo dobili desetak, iako bi nam prema kriteriju sudjelovanja u BDP-u Unije pripalo 7,5 do 8 milijardi. Naime, ocjenjuje se da će hrvatska ekonomija imati značajniji pad u odnosu na prosjek EU-a, i to zbog udjela turizma u BDP-u, Italija zbog nekih drugih razloga, a Grčka isto tako zbog turizma. Tako da su mediteranske zemlje profitirale, i zato je Italija bila odmah za taj program, dok recimo tzv. štedljive zemlje, u kojima se ne očekuje takav pad, nisu baš bile za takav model", rekao nam je Damir Novotny.
Kandidatkinja za ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak bit će jedna od osoba u novoj vladi Andreja Plenkovića koja će imati najviše posla u pripremanju planova za korištenje iznosa koji Hrvatskoj stižu iz EU-a. Za televiziju N1 istaknula je kako se već 11 godina bavi fondovima EU-a i strateškim planiranjem te strateškim razvojem. Kaže kako je vlada Andreja Plenkovića u proteklom mandatu od 2016. zasigurno učinila veliki iskorak u povlačenju sredstava iz fondova EU-a.
Bolja apsorpcija
"Mi smo sada na 97 posto ugovorenosti sredstava. Ono što vidimo da trebamo poboljšati, to je apsorpcija, konačno povlačenje sredstava na način da se provedu projekti, da se ubrza doznačivanje sredstava krajnjim korisnicima. To je upravo ono na čemu planiram poraditi vrlo brzo. Znači, prije svega usvajanje nove nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja je preduvjet za korištenje novog financijskog okvira EU-a. Vidimo da je naš premijer donio uspješno za Hrvatsku 22 milijarde eura u budućoj financijskog perspektivi. Mi moramo pripremiti sve strateške dokumente i nacionalni plan oporavka kako bismo ta sredstva što brže mogli početi koristiti", pojasnila je Tramišak.
Dogovor postignut na Europskom vijeću sada mora potvrditi i Europski parlament. Potom počinje usuglašavanje s Europskom komisijom oko usmjeravanja tog novca. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli već je najavio da će parlamentarci tražiti pojašnjenje u vezi s odredbom o uvjetovanju korištenja sredstava iz fonda za oporavak s načelima vladavine prava, jer je to u zaključcima čelnika zemalja članica ostalo neodređeno. "Mislimo da je to otvoreno pitanje. Mi nećemo biti zadovoljni samo sa spominjanjem načela", rekao je Sassoli.
Igor Bošnjak
nacrt
PLAN TREBA BITI GOTOV DO LISTOPADA
Nataša Tramišak
kandidatkinja za ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a
Treba ubrzati doznačivanje sredstava krajnjim korisnicima. Na tome planiram poraditi vrlo brzo, prije svega na usvajanju nove Nacionalne razvojne strategije do 2030., kao preduvjeta za korištenje novog financijskog okvira EU-a.
HUP: HRVATSKA MOŽE BITI ZADOVOLJNA
"Političkim dogovorom o instrumentu ‘EU sljedeće generacije‘, i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., dat je poticaj oporavku i Europska unija dobila je snažan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost. Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg financijskog okvira imati nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta EU-a sljedeće generacije 9,4 milijarde eura. Hrvatska može biti i više nego zadovoljna postignutim, 22 milijarde eura za razdoblje od sedam godina vrlo je snažna poluga koju treba maksimalno iskoristiti kvalitetnim projektima i natječajima. U ovom trenutku treba uložiti maksimalni napor da ta i ostala sredstva čim prije budu dostupna, ponajprije kroz mjere za pomoć gospodarstvu, da što više natječaja namijenjenih različitim potrebama poduzetnika što prije krenu te da se smisli način da se sredstva dodjeljuju brže nego što je to u praksi bilo do sada", istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP-a - Udruge profesionalaca za fondove EU-a.
OPORAVAK 2021.
Šansa da ćemo zabilježiti oprezan, spori oporavak u drugoj polovini ove godine, negdje od kraja listopada, nakon dogovora članica Europske unije o izdašnom planu poticaja za gospodarstva pogođena koronakrizom, enormno se povećala, rekao je njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier. Postignuti dogovor dobra je vijest za milijune ljudi u Njemačkoj i Europi, kazao je novinarima. Ministar Altmaier predviđa održiv oporavak u 2021. i 2022. godini, dodajući kako očekuje da će se sve europske zemlje vratiti rastu u 2021. godini. Čelnici zemalja članica Europske unije nadaju se da će fond za oporavak i sedmogodišnji proračun pomoći Europi da prebrodi najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, kojom je zahvaćena nakon što je epidemija koronavirusa potpuno zaustavila europsko gospodarstvo.