Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju neslavno prvo mjesto naše zemlje. Hrvatska je u usporedbi s ostalim zemljama EU-a zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad (-54,4 posto), Španjolska je na drugom mjestu (-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad veći od 40 posto zabilježen je još u dri države: Italija (-46,1 posto), Bugarska (-44,5 posto) i Grčka (-44,2 posto).

Sve države na vrhu ljestvice negativnog trenda značajno su naslonjene na turizam. Tako je pad turističkog prometa proizveo i pad potražnje za rent-a-car vozilima koja su činila značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. To je posebno vidljivo u Hrvatskoj, gdje je u prošlogodišnjim brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma. Poremećaji na tržištu nastali s prvim lock-downom u proljeće ove godine poklopili su se s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (poglavito u travnju i svibnju), što je posljedično proizvelo i veliki "manjak".

Većina članica EU-a bilježile su pad između 30 i 40 posto: Francuska (-38,6 posto), Austrija (-35,9 posto), Poljska (-35,4 posto), Slovačka (-34,7 posto), Njemačka, Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 posto), Luxemburg (-33,2 posto), Slovenija (-31,9 posto), Latvija i Rumunjska (-30,7 posto) te na kraju Belgija (-30,2 posto).

Osam zemalja članica EU-a bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 posto), Litva (-28 posto), Danska (-27,7 posto), Češka (-26 posto), Cipar i Mađarska (obje po -25,3 posto), Švedska (-25,1 posto) i Finska (-21,4 posto). Ukupni pad svih zemalja članica EU-a iznosi 38,1 posto. Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sličan onom zabilježenom u članicama EU-a.

Tako je najveći pad među ovim zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 posto), a potom u Švicarskoj (-34,3 posto) i Norveškoj (-24,3 posto). U donedavnoj članici, Velikoj Britaniji, brojke su se zaustavile na -48,5 posto. U slučaju zadržavanja sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27, ali i u Hrvatskoj, za pretpostaviti je nastavak zabilježene tendencije smanjenja međugodišnje i međumjesečne razlike.