Američki znanstvenici otkrili su da slušanje glazbe svaki dan sat vremena znatno smanjuje tegobe bolesnika s kroničnom boli u leđima i reumatskom upalom zglobova. Istraživanje kanadskih znanstvenika pokazuje da djeca koja pohađaju glazbeno obrazovanje imaju bolje pamćenje i sposobnost učenja.

Brojna istraživanja potvrdila su da i srce voli glazbu. To ne znači da će "dnevne doze" Bethoveena očistiti arterije ili popraviti srčani zalistak, ali glazba može olakšati oporavak nakon operacije srca, infarkta ili moždanog udara, osloboditi od stresa, pomoći u liječenju depresije...


Kada osjetite glavobolju, prije nego što popijete tabletu, pokušajte problem riješiti nekom Verdijevom kompozicijom. Muzikoterapija se pokazala vrlo djelotvornom i kod drugih bolesti. Primjerice, Bach i Vivaldi mogu sniziti visok krvni tlak, Vivaldijeva glazba godi pacijentima koji imaju epilepsiju, Brahmsa bi trebali slušati oni koji imaju problem s astmom, a nesanicu otklanja Mozartova, Bachova ili Bethoveenova glazba. Dvoržak se preporučuje osobama koje imaju nizak krvni tlak.


Da bi muzikoterapija bila djelotvorna, važno je odrediti glazbeni žanr za svakog pacijenta. Istraživanja su pokazala da su bolesnici koji su slušali glazbu u usporedbi s kontrolnom skupinom bolesnika, koji nisu slušali glazbu, znatno snizili krvni tlak i broj otkucaja srca, mnogo su rjeđe dobivali anginu pektoris, ponovni srčani udar i bili kandidati za novu operaciju srca. Samim tim su i rjeđe prijevremeno umirali. Velika analiza u Kanadi, koja je uključila 400 ispitanika, pokazala je da glazba smanjuje stres. Slušanje glazbe mnogo efikasnije smiruje pacijente prije operacije nego lijekovi. Muzika snižava razinu kortizola, poznatog i kao hormon stresa, a potiče izlučivanje endorfina - hormona sreće.


Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Alberti pokazalo je da glazba čak može smanjiti bol. Muzikoterapija pomaže i u liječenju depresije, pokazala je studija rađena u Finskoj. Svi su dobivali standarnu terapiju lijekovima, a dio je uključen i na muzikoterapiju. Nakon tri mjeseca pacijenti koji su uz terapiju lijekovima dobivali i muzikoterapiju imali su bolje rezultate liječenja od anksioznosti i depresije nego ostali.


Omiljena glazba proširuje krvne žile na isti način kao i smijeh, fizička aktivnost ili lijek za snižavanje tlaka. Širenje krvnih žila potiče cirkulaciju i smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka i drugih komplikacija ateroskleroze.


Klasična glazba, tvrde stručnjaci, najmanje smeta, a najviše pomaže. Roditelji bi djeci još od malih nogu trebali puštati klasičnu glazbu. Istraživanja su pokazala da Mozartova glazba utječe na porast koeficijenta inteligencije.


Minimalna doza slušanja pravilno odabrane glazbe je dva puta dnevno po 12 minuta, a može i duže. Potrebna je povremena promjena kompozicija koje se slušaju, svaka dva-tri mjeseca.