Novosti
GOSPODARSTVENICI O SUDBINI MEGGLEOVE TVORNICE U OSIJEKU

Osječku mljekaru mogla bi spasiti samo Žito grupa
Objavljeno 18. srpnja, 2020.

Kako doznajemo iz vrlo pouzdanih izvora, plan zatvaranja proizvodnje i otpuštanje radnika kreirala je Uprava Megglea još 2015. godine.

Pojedini osječki gospodarstvenici s kojima smo razgovarali u petak kažu da je u zapadnim, razvijenijim zemljama gašenje proizvodnje, ako ona ne donosi profit kakav očekuje vlasnik, nažalost posve normalna pojava, ali ističu kako se to ne radi na način na koji je odigran u osječkoj mljekari, Meggle Hrvatska. Naime, jedan naš sugovornik kaže da je prvo o problemima s kojima se suočila ova tvrtka trebalo komunicirati s lokalnom vlašću, a ne na grub način okupiti radnike u dvorištu tvrtke, pročitati im plan restrukturiranja, sjesti u automobil i otići te tako iznenadno baciti 160 zaposlenika i 200 kooperanata na ulicu.

"Sada bi moglo biti velikih problema jer će se u javnosti kod dijela kupaca stvoriti otpor prema kupnji brenda Meggle. A što se tiče brenda Meggle i priča o tomu da se proizvodnja seli u Bihać i Kragujevac, vjerujem da je to istina jer, ako se samo pozornije pogleda na policama trgovina, na većini Meggleovih proizvoda piše kako su proizvedeni u ta dva grada", kaže naš sugovornik i na pitanje može li se sada uopće što spasiti da ovaj kraj, ali i Hrvatska, ne ostane bez mljekare s dugogodišnjom tradicijom, optimistično daje prijedlog prema kojem bi jak poduzetnik poput Marka Pipunića, vlasnika osječkog Žita, mogao, "ako ima pogled iza brda", vrlo brzo sagraditi novu mljekaru i ne samo spasiti ova radna mjesta nego i otvoriti nova. "Tako bi ispao heroj koji je spasio i radnike i seljake, a u tomu bi sigurno imao pomoć i lokalne, ali i državne vlasti", obrazlaže taj prijedlog naš sugovornik.

Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, podsjetimo, postupno je preuzeo većinu tvrtki bivšeg poljoprivredno-prehrambenog kombinata IPK Osijek, a koje danas sve uspješno posluju. Jedna od prvih tvrtki koju je preuzeo bivše je IPK Ratarstvo-stočarstvo, danas Novi agrar, koji obrađuje znatne poljoprivredne površine, uzgaja 6550 grla stoke za tovno i mliječno govedarstvo te godišnje proizvodi 21.400.000 litara mlijeka, a u posljednje vrijeme iz bioplinskih postrojenja proizvodi i struju.

Preuzeo je poslije i tvrtku IPK Croatia u stečaju, sa zavidnim silosnim kapacitetima, i od nje stvorio uspješnu Tvornicu stočne hrane, poslije toga i osječku tvornicu šećera, a preuzimanjem​ IPK Tvornice ulja Čepin, čepinske uljare, Žito je obuhvatilo gotovo cijeli IPK Osijek. Z.Rupčić
Naglasak na društvenoj odgovornosti
Žito grupa je dosad osvojila brojne nagrade poput “Zlatne košarica” za društveno odgovornu kompaniju godine. Prioritet je takve poslovne filozofije, kako stoji na web-stranici Žita, briga za djelatnike. Tako je lani Žito kroz božićnicu, novčane darove za djecu, pakete proizvoda isplatilo dodataka na plaću za djelatnike u iznosu od 18 milijuna kuna. “Uspješno poslovanje Žito grupe u 2019. godini omogućilo je nagradu truda i rada djelatnika koji su za taj uspjeh i zaslužni. I u budućnosti ćemo raditi na dodatnom unaprjeđivanju radnih uvjeta i zadovoljstva zaposlenika kao najvažnijeg resursa vodeće poljoprivredne i prehrambene grupe u Slavoniji”, naveli su tada iz Žita.
Možda ste propustili...