Zbog okolnosti u kojima se nalazimo, javnozdravstvenih, financijskih i ekonomskih, dobro je da što prije izbore ostavimo iza nas i da prionemo radu u interesu hrvatskih građana, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na prvoj postizbornoj sjednici.

Kreće se, dakle, s novim kriznim mjerama spašavanja ekonomije odmah nakon konstituiranja 10. saziva Sabora, prema najavama 22. srpnja, koji treba potvrditi novu Plenkovićevu vladu, koji je bez problema, očekivano brzo uspio formirati parlamentarnu većinu. Naime, s daljnjim rasterećenjem gospodarstva i nastavkom reformi nema čekanja. Tako je i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nakon brojnih mjera nastavilo s potporama za sektore za koje je potrebno još izaći u susret radnicima i poslodavcima. To su sektori koji imaju najveći pad aktivnosti, poput ugostiteljstva, turizma, hotelijerstva, organizacije različitih događaja za koje se nastavlja s mjerom u iznosu od 4000 kuna naknada za radnike. Premijer je podsjetio da je mjerama koje je Vlada dosad poduzela spašeno više od 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca te je isplaćeno 5,75 milijardi kuna, a počela je i mjera za skraćivanje radnog vremena.

I na Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje održanom krajem lipnja također su usvojene odluke vezane za nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom narušena gospodarska aktivnost. Kao najnovije uvodi se mjera skraćivanje radnog vremena - za poslodavce koji zapošljavaju 10 i više radnika i obavljaju gospodarsku djelatnost ako će imati očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora od minimalno 10 %.

"Vlada potvrđuje nastavak politike održavanja radnih mjesta, unatoč ovim specifičnim okolnostima", zaključio je premijer Plenković. To se prije svega odnosi na najpogođenije, poput primjerice mikropoduzetnika. Kao prve poteze, među ostalima, najavio je smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Također i predstavnici Nacionale udruge ugostitelja predali su ministru financija Zdravku Mariću prijedloge za pomoć toj djelatnosti tijekom koronakrize među kojima je, osim nižeg PDV-a, bolja dostupnost financiranja te ukidanje i smanjivanje prekobrojnih parafiskalnih nameta. Vodstvo udruge na sastanku je istaknulo da postoji nacionalni konsenzus o potrebi uvođenja preferencijalne stope PDV-a u ugostiteljstvu kako bi se dugoročno održala konkurentnost, potaknule investicije i očuvala radna mjesta. Ključnim problemima koje treba žurno riješiti ugostitelji su označili nedostupnost povoljnih sredstava za likvidnost te previsoku stopu PDV-a na pića i napitke od 25 posto. Marić je kazao da su svi zahtjevi ugostitelja za njega "na stolu" te da zaslužuju raspravu i dogovor.

Naravno, za sve navedeno bilo je potrebno planirati i rebalans proračuna, što je već učinjeno, prema kojemu će uštede osjetiti svi kako bi unatoč teškim okolnostima rashodna strana proračuna iz općih izvora ostala u planiranom iznosu. Ipak, proračun će biti manji, ali će rashodna strana unatoč svim dodatnim rashodima, a poglavito zdravstvenog sustava i izdvajanja za potpore za gospodarstvo radi očuvanja radnih mjesta, ostati na istoj razini kao što je bila planirana. Najveće "žrtva" rebalansa, bit će "svi", ovisno o tome koliki tko proračun ima. Ali u današnjim okolnostima ne može se očekivati da će se proračun Ministarstva zdravstva značajnije smanjivati kad postoje stalni zahtjevi za izdvajanja za opremu ili maske, ili proračun Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji se, uz jačanje financijskog sustava, tiče mirovina i potpora za gospodarstvo, a što se prioritetno ne bi trebalo smanjivati. Inače, ukupni proračunski prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu nešto većem od 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna. No pad prihoda je evidentan, a na njega utječu mjere potpore gospodarstvu, ali još više pad gospodarskih aktivnosti, te će sigurno "patiti prihodna strana proračuna."

Kada je, pak, riječ o EU perspektivama, Europska središnja banka prošlog tjedna objavila je da su na zahtjev hrvatskih vlasti institucije EU-a odlučile uključiti hrvatsku kunu u tzv. Exchange Rate Mechanisam (ERM 2), svojevrsnu valutnu čekaonicu za euro. Nakon konzultacija Komisije, Ekonomskog i Financijskog odjela, odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude oko 7,53 kune. Drugim riječima, 7,53 kune za euro jest središnji tečaj po kojemu ćemo zamjenjivati kune za eure onog dana kad kuna postane dio hrvatske povijesti, a to bi moglo biti najranije 1. siječnja 2023. Pitanje je i - kad ćemo u trgovinama imati dvojne cijene i hoće li cijene rasti? "Dvojne cijene će se uvesti čim ćemo znati tečaj i odluku da ulazimo u eurozonu. Treba računati šest mjeseci prije ulaska i onda će se nastaviti te dvojne cijene bar još šest mjeseci nakon ulaska. Tako da se ljudi naviknu na te cijene. Da možete vidjeti u svom dućanu i šest mjeseci prije koliko eura plaćate za kavu, za jogurt itd. Naime, onda vam ne može netko 1. siječnja odjednom povisiti tu cijenu za dvostruko ili 30 posto. Ili ćete reći ‘doviđenja, idem negdje drugdje kupovati‘. I to je najbolji regulatorni mehanizam", izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić u komentaru o eventualnom skoku cijena. Inače, dosadašnji rast cijena u državama koje su imale konverziju prosječno je bio tek 0,23 posto! Srećom, u Europskoj uniji iz dana uz dan množe se ideje o raznim novim oblicima državne potpore ekonomiji u krizi izazvanoj pandemijom. Jedna od novih ideja su udjeli države u malim tvrtkama. Do ove krize u ekonomskoj teoriji prevladavalo je mišljenje kako bi država trebala spašavati samo one koji su toliko veliki da bi njihova propast mogla značiti ozbiljan sistemski rizik na nacionalnoj ili internacionalnoj razini.

No, s obzirom na to da se europski donosioci odluka (EU) sve više boje mogućih bankrota upravo malih i srednjih poduzeća, ideja o javnim udjelima u srednjim i malim kompanijama sve više jača među dužnosnicima, ali i ekonomistima. S obzirom na to da male i srednje kompanije zapošljavaju najviše ljudi, pa tako i u Hrvatskoj, u više europskih zemalja razmišljaju o novom obliku intervencije, tj. kapitalnoj pomoći manjim kompanijama, navodno uz stjecanje vlasničkog udjela. Kada se sve zbroji, pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji i u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila također prošlog tjedna. Prema tim prognozama, Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje, iako nam je turizam bolji od očekivanog, pa nam se i pad BDP-a predviđa od 10,8 posto. Ali i rast BDP-a u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće. "Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe, udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava", izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. S druge strane, rani podatci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda ipak prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija. Sve to zapravo ovisi o dužini trajanja pandemije, njezinom obuzdavanju, odnosno stavljanju pod kontrolu.

Uzimajući sve u obzir, i otegotne okolnosti i pozitivne mogućnosti, što se Hrvatske tiče zaključak bi mogao biti - nova vlada, nova nada! Drugim riječima, uza sve dobro do sada učinjeno glede upravljanja krizom i mjerama za oporavak, s pravom se od nove vlade očekuje da koliko je god to moguće ustraje na očuvanju radnih mjesta, jamčenju plaća i mirovina, da poduzme sve što je potrebno da gospodarski oporavak bude što brži, a time i rast BDP-a, pri čemu se podrazumijeva i korištenje svih prednosti koje nam donosi članstvo u Europskoj uniji.