Na temelju nacionalnih i međunarodnih analiza, Ministarstvo znanosti i obrazovanja pripremilo je izgledne scenarije za sljedeću školsku i akademsku godinu, kao i najvažnije aktivnosti koje bi osigurale uspješno nošenje sa svakim od njih.

Razrada i donošenje modela nastave na daljinu predviđena je i u Nacionalnom planu reformi Vlade RH za 2020., s rokom dovršenja u rujnu ove godine. Iako su epidemiolozi najavili uobičajen početak školske godine u rujnu, ostavlja se prostor provedbi mješovitog modela, koji bi kombinirao nastavu na daljinu s kontakt-nastavom.

Ravnatelji osječkih osnovnih i srednjih škola su optimistični, ali i oprezni u pogledu na buduću školsku godinu. Ističu da je pred njima još jedno neizvjesno razdoblje, u koje ulaze nešto iskusniji, ali ipak željni punih učionica i školskih hodnika. "Ova školska godina ne može se usporediti ni s jednom prije nje, s obzirom na to da je počela dugotrajnim štrajkom, a završila epidemijom koronavirusa i nastavom na daljinu, koja nam je posebno teško pala. Svi smo bili u svojim kućama, pa učitelji nisu mogli pružiti adekvatnu podršku svim učenicima, jer živu riječ ne može ništa zamijeniti, nikakva online ili virtualna učionica. Ono što nas čeka također je vrlo neizvjesno. Znamo da nastava počinje 7. rujna, ali trenutačno je teško prognozirati u kojim okolnostima, međutim, na nama je da se maksimalno pripremimo za sve scenarije. Znam da svi nastavnici žarko žele povratak u učionice i izravan kontakt s učenicima, koji su također željni razgovora i druženja. Dok su škole bile zatvorene, znali su doći i reći kako bi sve dali da mogu biti u učionici. Smatram kako nije isključeno da u jesen imamo mješoviti model nastave ako dođe do pogoršanja ili bitnih promjena u ponašanju koronavirusa. Najtragičnije bi bilo da sam početak nastave dočekamo na daljinu, jer su pred nama novi upisi u prve razrede, dakle to su nam nepoznati učenici, s kojima bismo u tom slučaju kontakt i upoznavanje obavljali u digitalnom svijetu. Nezamislivo je komunicirati i predavati nekome koga uopće ne poznaješ i nikad ga nisi vidio, a valja imati na umu da su to djeca koja su završila nastavu online, a u jesen bi ju možda opet trebala pohađati na isti način. Pozitivno u cijeloj priči je što se dio nastavnika uključenih u Školu za život osjećao donekle spremnijim i kompetentnijim za sve izazove s kojima se suočavao", podijelila je svoja razmišljanja ravnateljica Ekonomske i upravne škole Osijek Lidija Žaper.

Pozitivan oko budućnosti je i ravnatelj OŠ Frana Krste Frankopana u Osijeku Antun Ptičar, koji je istaknuo da je provedena nastava na daljinu pokazala model na koji bi se moglo računati u nekom dijelu obrazovanja. "Online nastavu moglo bi se zadržati i u budućnosti, neovisno o koronavirusu, možda jedan tjedan u godini, a kvalitetu takve provedbe pokazat će vrijeme i budući rezultati. Međutim, dugotrajnija upotreba takvog modela zaista je teška i iscrpljujuća, posebno za osnovnoškolce, pa i njihove roditelje. Smatram da im tri mjeseca online nastave, pa sada tri mjeseca odmora i nakon toga eventualni početak nastave na daljinu mogu zaista naštetiti. Ipak, stanje koje je iza nas dovelo je do neizbježnih edukacija i dodatnog brušenja vještina mnogih profesora, što će sigurno biti velik plus u budućnosti", zaključio je Ptičar.

Od škola će se očekivati da pripreme plan provedbe scenarija, koji će biti odabran do početka rujna, a teorijski se u obzir mogu uzeti tri scenarija - nastava pretežito "uživo", mješoviti oblik nastave i nastava pretežito na daljinu. Prvi scenarij podrazumijeva povratak u školu i na visoka učilišta početkom školske godine, u kojem će učenici i studenti većinu vremena provesti u svojim fizičkim prostorima, a navedeni model prema potrebi može uključivati određena razdoblja u kojima će se nastava provoditi prema modelu učenja na daljinu, zato što je to pogodno i u "normalnim" uvjetima ili nužno jer se nakratko pogoršala epidemiološka situacija. Nadalje, za skupine učenika koji zbog bolesti ili drugih obaveza izostaju s nastave može se organizirati nastava na daljinu. U mješovitom modelu naglasak će biti na optimalnom korištenju fizičkih kapaciteta u školi uz primjenu svih epidemioloških mjera. To u pravilu znači da neće svi učenici moći biti u školi istovremeno, nego da se moraju postaviti prioriteti koji učenici trebaju imati nastavu u školi, a za ostale treba osigurati povremenu nastavu u školi. U srednjoj školi prioritet bi bili učenici završnih razreda, posebno u aktivnostima koje je teško izvesti u nastavi na daljinu, kao što je praktični rad.