Ekonomija
SVE VEĆI INTERES ZA ULAGANJA

Riječni turizam - potencijal koji se razvija bez strateških ciljeva
Objavljeno 15. srpnja, 2020.
Najveći udio u riječnom turizmu u Hrvatskoj imaju međunarodna riječna krstarenja

Inicijativa kojom se traži izmjena odluke o zabrani pristajanja u luke unutarnje plovidbe, odnosno vraćanje riječnih kruzera na Dunav, Dravu i Savu, a što je od ovog ponedjeljka odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite i prihvaćeno, prvi je javni konkretan potez Zajednice riječnog turizma HGK-a.Zajednica je, podsjetimo, osnovana krajem lipnja u Osijeku, od nacionalne je važnosti i jedina je zajednica u sektoru turizma HGK-a sa sjedištem u Osijeku. Cilj je osnivanja Zajednice za riječni turizam unaprjeđivanje razvoja svih oblika riječnog turizma - međunarodnih riječnih krstarenja, jednodnevnih riječnih krstarenja te domaćeg i međunarodnog jahtarenja.
- Republika Hrvatska zbog prirodno razvijenog sustava unutarnjih vodnih putova ima velik potencijal za razvoj riječnog turizma. Unatoč tome, riječnim turizmom nije se koordinirano upravljalo, a taj turistički potencijal razvija se bez jasno usvojenih strateških ciljeva - objašnjava izabrana predsjednica Božana Matoš.
Za tom je diplomiranom pravnicom i magistricom ekonomskih znanosti bogato iskustvo u tom fahu - kroz rad (pa i vođenje) u Lučkoj upravi Vukovar, a danas kao vlasnice tvrtke za usluge savjetovanja u pripremi i provedbi projekata razvoja luka i pristaništa na unutarnjim vodama.
- Najveći udio u riječnom turizmu u Hrvatskoj zauzimaju međunarodna riječna krstarenja, takozvani riječni kruzing, proizvod koji posljednjih nekoliko godina doživljava najveći postotak rasta te se u putničkim pristaništima na Dunavu i Dravi u 2019. godini bilježi više od 500 pristajanja riječnih kruzera. Prognoze prometa brodova i putnika na krstarenjima Dunavom i Dravom u Hrvatskoj upućuju na vjerojatni daljnji ubrzani rast potražnje, što je u skladu s trendovima u okruženju, a takav rast potražnje zahtijeva odgovarajuću pripremu kako bi pozitivni učinci te vrste turizma za regiju bili što veći. U tom smislu potrebno je ostvariti suradnju i partnerstvo u pripremi i provođenju projekata razvoja te vrste turizma između svih dionika uključenih u kreiranje i upravljanje proizvodom riječnih krstarenja, a pristup razvoju riječnih

S druge strane, posljednjih godina zabilježen je i trend razvoja jednodnevnih riječnih krstarenja unutarnjim vodnim putovima. U kontinentalnoj Hrvatskoj izletnička plovidba u manjoj ili većoj mjeri razvijena je na Dunavu, gornjem toku Save, Kupi i Bosutu, a interes za ulaganja u tu vrstu turizma sve je veći.
- Radi se o izletničkim plovilima manjeg kapaciteta, do 60 putnika, koji zbog manjeg gaza mogu ploviti i dionicama unutarnjih vodnih putova koji nisu klasificirani kao međunarodni plovni putovi. S obzirom na sveobuhvatnost u pripremi i razvoju ove vrste turističkog proizvoda s gledišta zakonske regulative, nužna je koordinacija svih dionika, koja uključuje planiranje gradnje pristanišne infrastrukture sukladno sa zahtjevima i potrebama na terenu, a s ciljem poticanja poduzetništva u razvoju ovog turističkog proizvoda - kaže naša sugovornica. Stoga je i novoosnovana Zajednica u svoje članstvo pozvala i okupila sve dionike u pružanju usluga u riječnom turizmu - turističke agencije, turističke vodiče, vlasnike plovila registriranih za prijevoz putnika, pružatelje usluga eno-gastroponude, pružatelje usluga smještaja. Dakako, očekuje se i dobrodošla je i podrška javnih, lokalnih i regionalnih institucija u sektoru prometa unutarnjim vodama i turizma, resornih ministarstava, turističke zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, lučkih uprava, Hrvatskog registra brodova...
Naša sugovornica, predstavljajući ovu tematiku, kaže kako unutarnji vodni putovi obiluju i trećom kategorijom plovila - to su čamci za sportsku i rekreacijsku plovidbu.
- Uglavnom uključeni u neko od sportskih i ribolovnih društava, vezovima se koriste u za to uređenim pristaništima, koja nisu podjednako razvijena i uređena na svim rijekama. Uređene i infrastrukturno dobro opremljene riječne marine preduvjet su za razvoj tzv. jahtarenja, koje s obzirom na prekogranični karakter većine naših rijeka mogu pridonijeti razvoju i domaćeg i međunarodnog jahtarenja. Uz osiguranje veza za takva plovila u domaćoj i međunarodnoj plovidbi važno je poznavati i proceduru najave dolaska plovila nadležnoj lučkoj kapetaniji, kao i obavljanje granične i carinske kontrole.
Sva tri opisana potencijala razvoja riječnog turizma zahtijevaju nužnu koordinaciju svih dionika i strateški osmišljene planove razvoja. Upravo osnivanjem i radom Zajednice za riječni turizam stvorit će se preduvjeti za njihov integrirani razvoj, vodeći računa o ujednačenom razvoju i interesima svih dionika - jasno je izraženog stava Matoš.
Riječni kruzing i krstarenja općenito u velikoj su mjeri pogođeni epidemijom COVID-19. Epidemija je u Europi počela uoči same sezone riječnih krstarenja, a svi kruzeri zaustavljeni su u svojim matičnim lukama.
- Iako je za ovu godine bio najavljen rekordan broj dolazaka kruzera u našu destinaciju, s više od 600 pristajanja, samo je nekoliko kruzing-kompanija započelo prve programe krstarenja, u lipnju i srpnju, pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera. Počele su i najave dolaska prvih riječnih kruzera u pristaništa na Dravi i Dunavu u Hrvatskoj, međutim to trenutno nije moguće zbog odluke Stožera civilne zaštite o zabrani uplovljavanja putničkih brodova s više od 40 putnika. Iako osnovana tek prije nešto više od dva tjedna, Zajednica se uključila u rješavanje problematike Odluke o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima, kojom je zbog epidemije broj putnika na plovilu ograničen na 40. S obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija donijela niz preporuka za sprječavanje širenja zaraze COVID-19 kojima broj putnika na plovilima nije ograničen u smislu određivanja maksimalnog broja, u ime Zajednice poslan je dopis Stožeru civilne zaštite RH sa zahtjevom za izmjenu Odluke radi omogućavanja pristajanja riječnih kruzera i u putnička pristaništa na teritoriju Hrvatske. To je usvojeno i sada je broj putnika 200 - kaže naša sugovornica.
U Zajednici su svjesni da će se zbog epidemioloških mjera riječna krstarenja jako promijeniti, od ograničavanja svih javnih sadržaja vezanih uz wellness-usluge, posluživanja obroka, obvezne distance u javnim prostorima, strogih epidemioloških mjera vezanih uz ukrcaj, koje ne preporučuju krstarenja osobama starijim od 65 godina, do preporuke skraćivanja krstarenja na pet do sedam dana, no smatraju da će ovaj turistički proizvod pronaći novi put do brojki koje su se bilježile 2019. godine. Dario Kuštro

Božana Matoš

predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK-a

Prognoze prometa brodova i putnika na krstarenjima Dunavom i Dravom u Hrvatskoj upućuju na vjerojatni daljnji ubrzani rast potražnje, što je u skladu s trendovima u okruženju
Koordinacija svih dionika u riječnom turizmu
Za ciljeve koje će ostvariti sljedećim aktivnostima Zajednice Božana Matoš kaže: "To su koordinacija svih dionika u riječnom turizmu na redovitim sastancima Zajednice i informiranje članova, potom koordinacija projekata razvoja infrastrukture na unutarnjim vodnim putovima predlaganjem projekata razvoja i unaprjeđivanja pristanišne infrastrukture. Svakako je to i povećanje investicija u riječnom turizmu poticanjem razvoja malog i srednjeg poduzetništva (izrada investicijskog vodiča), aktivno sudjelovanje u izradi strateških dokumenata vezanih uz razvoj turizma i unutarnje plovidbe s preporukama i mišljenjima Zajednice te

kontinuirano praćenje trendova u riječnom turizmu kroz godišnji bilten ili newsletter Zajednice." Naravno, razmišlja se i o zajedničkom marketingu kroz različite oblike udruženog djelovanja dionika u provođenju promocijskih aktivnosti, uključujući

suradnju s drugim asocijacijama i udrugama u sektoru turizma i unutarnjih vodnih putova.
Prihod od riječnih krstarenja je i do 100 tisuća eura po kruzeru
Izazovi koji stoje pred Zajednicom svakako su ulazak Hrvatske u schengensku zonu i definiranje mjesta (pristaništa) odrađivanja procedure granične kontrole te, s druge strane, osiguravanje plovnosti unutarnjih vodnih putova - do nekih destinacija, kao što su, primjerice, Osijek i Slavonski Brod, gdje ne postoji mogućnost uplovljavanja do lokacije pristaništa zbog niskog vodostaja.

Inače brojke u riječnom kruzingu su sljedeće: četiri su pristaništa na Dunavu (Vukovar, Ilok, Aljmaš i Batina), jedno na Dravi (Osijek) te dva u izgradnji na Savi (Sisak i Slavonski Brod). Prošle godine ostvareno je 559 pristajanja, s ukupno 60.711 putnika, koji su bili prosječne dobi od 70 godina. Zemlje podrijetla najvećeg broja putnika su SAD, Njemačka i Velika Britanija. Prihod od riječnih krstarenja je i do 100.000 eura po kruzeru, a ukupan prihod ovisi o broju putnika, uslugama kojima se koriste u pristaništu i vremenu boravka u destinaciji.
Možda ste propustili...

KINESKA VIDEOAPLIKACIJA

TikTok otvara centar u Irskoj

JOŠ JEDAN MJESEC KATASTROFALNIH PODATAKA

Portuglaski turizam opustošen

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POTROŠAČI IH SVE VIŠE PRIHVAĆAJU

Do 2030. na cestama 31 milijun električnih vozila

2

AKO SE USUGLASI KONGRES SAD-A MJERE ĆE VRIJEDITI PRIBLIŽNO 1000 MILIJARDI DOLARA

Nada u poticajne mjere podržava rast burzi

3

VELIKA OČEKIVANJA ZA KOLOVOZ

Dobar srpanj u tvrtki Jadran