Proizvodnja maka u Hrvatskoj donedavno je bila zamalo pa mislena imenica. Uzgajao se, doduše, na malim površinama, a služio većinom za vlastite potrebe proizvođača. Prosječne površine pod makom nisu bile veće od hektara. Neki su se poljoprivrednici prije dvije-tri godine odlučivali na pokusna polja. Jedan od njih je Bojan Đurić, suvlasnik obiteljskog PZ-a Bajmak iz Topolja.
- Nakon razgovora s jednim otkupljivačem maka, prije dvije godine odlučili smo ga posijati na tri hektara. Cijena je bila dobra, agrotehnika nije zahtjevna, pa smo odlučili riskirati i posijati ga. Budući da kod nas nema deklariranog sjemena, kupili smo ga na tržnici. Za hektar je bio potreban kilogram sjemena, što, zaključit će svi oni koji se bave ratarskom proizvodnjom, sasvim dovoljno govori o isplativosti proizvodnje maka. Ako se posije više sjemena, sklop je pregust - priča Đurić nastavljajući kako ni tretiranje maka nije zahtjevno.
Tvrdi kako herbicidi učine svoje te kako nema puno registriranih zaštitnih sredstava. Isto tako, maku je potrebna minimalna gnojidba. Naglašava kako nije našao ni mnogo literature, pa uči na vlastitim iskustvima odnosno pogreškama. Jedna od pogrešaka bila je nešto veća količina dušika, što je dovelo do polijeganja usjeva na određenim mjestima. Dodaje kako, bar zasad, zbog malih količina mak ne napadaju bolesti, što je također jedan od dokaza o isplativosti njegove proizvodnje. Budući da su obradive površine topoljskog PZ-a Bajmak smještene na mjestu gdje ima mnogo divljači (posebice nakon postavljanja ‘‘Orbanove žilet-žice‘‘), mnogo im znači što životinjama mak baš i "ne miriše‘‘.
- Koliko smo primijetili, jelenska i ostala divljač ne jede mak, ali se tu i tamo dogodi da protrči kroz polje - ističe.
Prošlogodišnji rizik mu se isplatio jer je prinos bio 900-tinjak kilograma po hektaru, a cijena 2,2 eura za kilogram. Cijelu količinu brzo su uspjeli prodati, pa je mak iz Topolja završio na domaćem i austrijskom tržištu. Unatoč suši, zadovoljni su i ovogodišnjom žetvom koju su završili prije nešto više od tjedan dana. Prinos je bio na razini prošlogodišnjeg, ali su ovaj put mak zasijali na 22 hektara (na štetu pšenice i kukuruza), što znači da su proizvodnju povećali čak sedam puta.
- Prema podatcima Agencije za plaćanje, u Hrvatskoj je prošle godine mak posijan na 50 hektara površina, što znači da se nešto manje od polovine proizvodnje odnosi na naš PZ. Za razliku od nekih drugih poljoprivrednih kultura, prodaja maka se ne ugovara, ali mislim da neće biti problema s prodajom - nada se Đurić naglašavajući kako će, ako prodaja dobro prođe, površine opet pojačati i mak zasijati za najmanje 50 posto. Tvrdi kako bez rizika nema ni profita, što se pokazalo i prilikom prošlogodišnje žetve. Mak se, inače, žanje žitnim kombajnima. Nakon toga slijedi čišćenje te sušenje i čuvanje u vrećama. Ivica Getto