Dana 22. ožujka 2020. godine snažan potres, magnitude 5,5 prema Richteru, s epicentrom na području Markuševca i Čučerja, pogodio je područje grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije te prouzročio veliku materijalnu štetu. Uništene su i oštećene brojne stambene i poslovne zgrade, obiteljske kuće, kulturni spomenici, obrazovne i zdravstvene ustanove i ostali objekti u kojima se obavlja javna djelatnost.

O alarmantnosti situacije svjedoči i činjenica da je već idućeg dana gradonačelnik Zagreba proglasio stanje prirodne nepogode. Po prirodi stvari već dovoljno tešku situaciju dodatno otežava činjenica da je Republika Hrvatska, zajedno s ostatkom svijeta, trenutno u borbi s epidemijom COVID-19, što uvelike otežava pronalaženje promptnog i adekvatnog rješenja.


Odgovor javne vlasti na nastalu situaciju išao je u dva smjera:


- brza procjena štete, raščišćavanje područja pogođenih potresom te osiguravanje smještaja i zbrinjavanje osoba čiji su domovi stradali u potresu i


- osnivanje radne skupine i izrada Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje u tekstu: Prijedlog zakona). (Objava Prijedloga zakona je na e-Savjetovanju.)

Prema podatcima Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, do dana 10. svibnja 2020. godine zaprimljeno je 40.535 prijava za pregled stanova/zgrada oštećenih potresom. Nadalje, prema podatcima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, na dan 30. lipnja 2020. godine pregledano je ukupno 25.546 zgrada, od kojih:


- 1343 zgrade su neuporabljive (crvena oznaka)


- 5004 zgrade privremeno su neuporabljive (žuta oznaka)


- 19.199 zgrada je uporabljivo (zelena oznaka).


Prema preliminarnim procjenama, za obnovu Zagreba i stradale okolice trebat će od 42 do 86 milijarde kuna, a novac za obnovu prikupljat će se iz različitih izvora, prije svega iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave te od vlasnika objekata. Cilja se i na sredstva iz fondova Europske unije, a predviđeno je i zaduživanje kod Svjetske banke.

PRIJEDLOG ZAKONA

Od 15. svibnja do 14. lipnja 2020. provedeno je javno savjetovanje o Prijedlogu zakona kako bi se sva zainteresirana javnost mogla očitovati i ostaviti svoje komentare, prijedloge i primjedbe. Prijedlogom zakona, koji je objavljen na e-Savjetovanju, postavljeni su sljedeći ciljevi:


- obnova odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih potresom


- gradnja zamjenskih obiteljskih kuća odnosno novčana pomoć Republike Hrvatske za njihovu gradnju


- stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom


- osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i određivanje rokova za postupanje


I. Obnova/uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih potresom


Prijedlog zakona predviđa da će se, ovisno o stupnju oštećenja, zgrade obnavljati na četiri načina: a) popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade; b) popravkom konstrukcije; c) pojačanjem konstrukcije; d) cjelovitom obnovom.


Oštećene poslovne i stambene zgrade, kao i obiteljske kuće, obnavljat će se načinima pod a), b) i c), a cjelovita će obnova biti moguća jedino ako to zatraži vlasnik, koji se u tom slučaju treba obvezati da će podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove pod točkama a), b) i c).


Za razliku od navedenog, zgrade koje čine zaštićeno kulturno dobro, zatim zgrade koje su namijenjene obavljanju prosvjetne i zdravstvene djelatnosti, kao i ostale zgrade javne namjene, obnavljat će se cjelovitom obnovom.


Vlasnici zgrada i obiteljskih kuća koji na temelju rješenja o obnovi sami obnavljaju zgradu/kuću imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove, a čija se vrijednost procjenjuje u skladu s programom mjera.


II. Gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno novčana pomoć Republike Hrvatske za njihovu gradnju


Prijedlog zakona predviđa gradnju zamjenskih obiteljskih kuća ako je obiteljska kuća uklonjena jer je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u tolikoj mjeri da je urušena ili obnova prema procjeni struke jednostavno nije moguća. Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, međutim, ako to nije moguće, gradi se na novoj lokaciji na području Zagreba, odnosno županije u kojoj se nalazila. U tom slučaju vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojem se nalazila darovati u vlasništvo Gradu Zagrebu odnosno Županiji.


Prijedlog zakona postavio je ograničenje veličine zamjenske obiteljske kuće ovisno o broju osoba koje su u njoj stanovale. Sukladno s tim, tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi: 55 m2 za jednu ili dvije osobe; 70 m2 za tri ili četiri osobe; 85 m2 za pet ili više osoba.


Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće vlasnik ima pravo izabrati isplatu novčane pomoći, koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na koju vlasnik ima pravo prema Prijedlogu zakona. Iznos novčane pomoći određuje se programom mjera.


III. Stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom


Vlasniku stana ili kuće koja je uklonjena ili se obnavlja u vrijeme obnove ili gradnje zamjenske obiteljske kuće dat će se u najam stan do završetka gradnje ili obnove ako nije vlasnik druge useljive kuće ili stana. Najamnina se plaća sukladno s Odlukom o najmu javno najamnih stanova za javno najamne stanove (Službeni glasnik grada Zagreba, broj 7/09., 22/09. i 26/14.), odnosno prema odluci Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Prijedlogom zakona definirana je i veličina stanova koji se daju u najam, pa se za jednu osobu predviđa stan od 35 m2, odnosno za svaku daljnju osobu dodatno oko 10 m2.


Prijedlog zakona propisuje da su Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija dužni o svom trošku osigurati privremeni smještaj osoba do davanja u najam stana ako te osobe nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana.


IV. Osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i određivanje rokova za postupanje


Prijedlog zakona predviđa osnivanje dvaju tijela za njegovu provedbu koja imenuje Vlada Republike Hrvatske:


- Koordinaciju za obnovu (obavlja poslove vezane uz međusobnu koordinaciju javnopravnih tijela i drugih subjekata u provedbi zakona) i


- Stručni savjet za obnovu (obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi zakona).


Važno je napomenuti da je u Prijedlogu zakonu izričito propisano da se sama obnova i druge propisane mjere (kao i sami iznosi sufinanciranja obnove) provode u skladu s programom mjera koje donosi Vlada, a sve prema utvrđenim prioritetima i raspoloživim resursima. Program mjera Vladi podnosi Ministarstvo graditeljstva, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja zakona na snagu.

ANALIZA PRIJEDLOGA

S obzirom na raspuštanje Sabora, Prijedlog zakona bit će pušten u novi saziv Sabora, nakon formiranja nove saborske većine, što znači da bismo njegovo donošenje mogli očekivati na jesen. Naime, prema uputi Vlade, oni građani koji ne žele čekati donošenje zakona slobodni su sami započeti radove obnove i sanacije štete o vlastitom trošku, a novčana će im se pomoć za opravdane troškove isplatiti tek nakon donošenja zakona, i to sukladno s programom mjera. To znači da će građanima biti refundirani oni troškovi na koje imaju pravo po zakonu i programu mjera.


Svrhovito bi svakako bilo da se pri donošenju zakona prihvate i prijedlozi struke koja upozorava da je potrebno regulirati način unaprjeđivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine. Sukladno s tim, arhitektonska struka je tijekom javnog savjetovanja o Prijedlogu zakona predložila uvođenje sustavnog ocjenjivanja (certificiranja) ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevine kako bi vlasnici i korisnici građevina imali trajni uvid u stanje građevine. Velike materijalne štete prouzročene potresom u uređenim zemljama saniraju se sredstvima solidarnosti, općim izdvajanjem u različite fondove i sl., jer su to najčešće štete za koje vlasnici ne mogu (bar ne potpuno) snositi odgovornost, te se predlaže osnivanje i takvih fondova.


Nadalje, jedna od potencijalnih posljedica potresa je i opasnost od depopulacije područja pogođenih potresom. Depopulacijom će posebice biti pogođena ona područja čiji su stanovnici socijalno ugroženi te nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi sudjelovali u procesu obnove na način na koji to od njih zahtijeva država. Stoga bi se država pri pružanju novčane pomoći prije svega trebala voditi ekonomskim i socijalnim kriterijima, ali i ciljevima koje želi postići, a sprječavanje depopulacije zasigurno je jedan od njih.


Također, bitno je skrenuti pozornost na niz imovinskopravnih problema s kojima se svakodnevno susreću svi koji se bave graditeljstvom i prostornim uređenjem. Problemi vlasništva, koji su najviše nastali prelaskom iz jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj današnji, moraju se početi sustavno rješavati te upravo trenutna situacija može biti poticaj za to.

ZAKLJUČAK

Materijalne štete prouzročene potresom su velike te zahtijevaju promptna i konkretna rješenja. Premda je teško planirati koliko će obnova trajati, što ovisi o pojedinim zgradama, građanima je bitno da obnova počne što prije kako bi se mogli vratiti u svoje domove, a za to je nužno da se zakon o obnovi donese u što skorije vrijeme, odmah u novom sazivu Sabora. Zakon o obnovi možemo očekivati na jesen, a nakon čijeg će donošenja biti predstavljeni i programi mjera kojima će se detaljnije urediti obnova i način financiranja. Donošenje Zakona o obnovi i njegova što učinkovitija i ekonomičnija provedba trebali bi biti prioritet svakoj političkoj opciji koja dođe na vlast. Potrebno je svakako napomenuti da ono što je nužno pri donošenju samog zakona jest bliska suradnja i poštovanje prijedloga struke, a sve kako bi zakon, jednom kad bude donesen, bio najbolji interes građana.

(MARIJA LALIN, članica Centra za javne politike i ekonomske analize - CEA, Zagreb)