Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u ovoj godini mogao pasti za 9,7 posto, a u 2021. očekuje rast ekonomske aktivnosti za 6,2 posto, stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.


"Pandemija novoga koronavirusa snažno je pogoršala ekonomske izglede. Hrvatska je pandemijskom krizom pogođena nešto kasnije od velikih europskih gospodarstava, pa se realni BDP početkom godine relativno blago smanjio na tromjesečnoj razini, pri čemu je pad uglavnom rezultat loših ostvarenja u ožujku. Mjesečni podaci upućuju na izražen gospodarski pad u travnju i svibnju. Premda se domaća potražnja počela oporavljati nakon popuštanja strogih epidemioloških mjera, očekivano smanjenje inozemne potražnje, osobito prihoda od turizma, usporit će i produžiti razdoblje oporavka, pa bi se realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao smanjiti za 9,7 posto. Tijekom 2021. očekuje se godišnji rast ekonomske aktivnosti od 6,2 posto, što neće omogućiti dostizanje razine ekonomske aktivnosti prije krize", najnovije su projekcije središnje banke.
Iako se očekuje zamjetan pad broja zaposlenih osoba te povećanje stope nezaposlenosti, reakcija tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti ublažena je mjerama ekonomske politike, ističu iz HNB-a. "Projicirana kretanja BDP-a i njegovih sastavnica izložena su iznimno visokom stupnju neizvjesnosti koji je ponajprije povezan s razvojem epidemiološke situacije, odnosno uspjehom u suzbijanju širenja virusa i istodobnoga postupnog reaktiviranja ekonomske aktivnosti. U tom kontekstu razmotren je i pesimistični scenarij pogoršanja epidemiološke slike krajem godine, što bi rezultiralo malo snažnijim padom realnog BDP-a u ovoj godini", napominju iz HNB-a. Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije europskih fondova. H