Novosti
KAKO ĆE IZGLEDATI NOVA HRVATSKA VLADA

Mali partneri ostaju bez resora, ali ministarsko mjesto ide manjincima
Objavljeno 7. srpnja, 2020.
Bit će manje ministarstava * Neupitan je status Beroša, Božinovića, Medveda, Grlića Radmana i Marića

Hrvatska nema vremena za čekanje. Poručio je to premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon što je obavio konzultacije sa svim zastupnicima nacionalnih manjina te HNS-om i Reformistima i konstatirao da ima 76 potrebnih potpisa za formiranje vladajuće većine. Svi su oni spremni podržati HDZ i dati potpise za buduću vladu, dodao je, uvjeren kako bi već ovoga tjedna s dovoljno potrebnih potpisa od predsjednika RH Zorana Milanovića zatražio mandat za sastavljanje nove vlade.



Pripreme za jesen

Jasno je, naime, svima da zbog utjecaja koronakrize Hrvatsku čeka teška gospodarska i financijska jesen, jer već sad se osjeća pad proizvodnje, prodaje i izvoza, a o problemima turizma da i ne govorimo. Problem je što još uvijek nitko nije siguran do kada će takva situacija trajati, u što uvjerava i povećan broj novooboljelih od COVID-19, a za što epidemiolozi tvrde da je rezultat opuštanja građana. Onaj drugi val, odnosno vraćanje većeg broja zaraženih, stručnjaci najavljuju za jesen, što bi moglo dodatno opteretiti i tako načeto gospodarstvo. Sigurno je jedino da će sve biti jednostavnije planirati onoga trena kada se pronađe lijek ili cjepivo za taj virus, a do tada je za Hrvatsku važno da krizu prođe uz što manje ožiljaka. Stoga je bitno da Plenković što prije odredi tim s kojim će u bitku za spas gospodarstva, radnih mjesta i razvoja te provedbu onoga što je i najavio u gospodarskom dijelu predizbornog programa HDZ-a "Sigurna Hrvatska".


Reforma koja iz toga programa već sada postaje aktualna jest smanjenje broja ministarstava sa sadašnjih 20 na, kako se spominje, 12 do 15. Hoće li mu u toj odluci biti bliža varijanta Austrije, koja ima 11 ministarstava, ili Slovenije, sa 14, doznat ćemo vrlo brzo. Mnogi su analitičari skloniji varijanti s manjim brojem ministarstava jer je i sam Plenković jednom kazao da "velik broj ministarstava prije svega služi namirivanju apetita koalicijskih partnera", što mu nakon ovog izbornih rezultata nije potrebno. "Imamo nekoliko opcija. Razgovaramo i malo ćemo se dodatno konzultirati unutar sebe, ima više varijanti. Ministarstava će biti manje nego danas", poručio je premijer. To bi značilo spajanje resora, no konačna će odluka zasigurno ovisiti i o ljudima s kojima Plenković računa u budućnosti.


Oni koji se u tim rošadama najmanje trebaju brinuti za svoju poziciju, odnosno, kako bismo ih mogli nazvati, "nedodirljivi", prije svega su oni koji su koronakrizu odradili gotovo besprijekorno. Tu je ministar zdravstva Vili Beroš, koji je potvrdu svoga statusa dobio i od birača na parlamentarnim izborima osvojivši najviše preferencijalnih glasova među HDZ-ovim kandidatima. Isti status kod predsjednika Vlade sigurno zaslužuje i ministar unutarnjih poslova i dosadašnji potpredsjednik Vlade Davor Božinović, čija je i uloga u organizaciji i provedbi HDZ-ove kampanje bila odlučujuća. Od ostalih Plenkovićevo povjerenje za ostanak na svojim pozicijama zasigurno ima i dvojac Tomo Medved i Gordan Grlić Radman, koji bi mogao ostati na čelu Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva europskih i vanjskih poslova. Iz te ekipe nikako se ne smije izostaviti ministra financija Zdravka Marića, koji je također ostvario odličan izborni rezultat osvojivši više od 20 tisuća preferencijalnih glasova, a njegovo komuniciranje u javnosti o gospodarskim problemima često mu je donosilo i simpatije oporbe. Kalkulira se da bi u vladi mjesto ministra bez portfelja mogao dobiti i predstavnik manjina, koji bi se bavio manjinskim i društvenim pitanjima. Iako se za tu poziciju spominje ime Milorada Pupovca, čini se da on osobno nije zainteresiran, no da je za to da netko od članova njegove stranke zauzme to mjesto.

Jandrokoviću Sabor

"Ako će biti osam zastupnika manjina, sasvim bi bilo prihvatljivo da imaju nekoga u vladi", istaknuo je Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a, ne želeći špekulirati hoće li i dalje ostati predsjednik Sabora. Čini se, međutim, da na to Plenković ipak računa, iako se govori kako Jandroković ubuduće ne bi obnašao dužnost stranačkog glavnog tajnika, nego bi to prepustio Krunoslavu Katičiću, državnom tajniku u Ministarstvu državne imovine. Namjera je da se Katičić posveti poslovima u stranci, za što Jandroković zbog obveza u Saboru često nije imao vremena.


Za razliku od SDSS-a, koji dolazi s tri mandata, preostalim partnerima sa po jednim mandatom HDZ neće ponuditi mjesto u vladi jer s obzirom na ostvareni rezultat to i nije realna mogućnost. To znači da će HDZ na sebe preuzeti Ministarstvo obrazovanja. U tome im je na ruku išla i dosadašnja ministrica iz kvote HNS-a Blaženka Divjak, koja je najavila povlačenje iz politike i povratak akademskoj karijeri. U kalkulacijama se kao njezin nasljednik spominje Radovan Fuchs. U tom slučaju HDZ će morati pronaći zamjenu i za ministra Predraga Štromara u Ministarstvu graditeljstva. Navodno bi mjesta u novoj vladi od starih ministara bilo i za Josipa Aladrovića, Tomislava Ćorića, Ivana Malenicu i Olega Butkovića. Mariju Vučković u resoru poljoprivrede bi mogao zamijeniti Tugomir Majdak. Svoje mjesto bi izgubio i Darko Horvat, čije bi se Ministarstvo gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta spojilo s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i koje bi pripalo Ćoriću. Manji broj ministarstava ostvario bi se i spajanjem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava s Ministarstvom demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Takvo bi ministarstvo pripalo Aladroviću, a Vesna Bedeković u tome bi slučaju ispala iz vlade.


Spominje se i mogućnost spajanja Ministarstva obrane i Ministarstva branitelja, posebice ako se zna da je MORH ostao bez Damira Krstičevića. Pitanje je samo bi li se tome usprotivila braniteljska populacija, no s obzirom na to da bi tako ujedinjeno ministarstvo preuzeo Tomo Medved, i to bi pitanje bilo najvjerojatnije riješeno.
Za Ministarstvo državne imovine, čini se, nema mjesta u viziji premijera Plenkovića i ono bi moglo biti ukinuto, a sve poslove tog resora obavljao bi Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Sudbina Marka Pavića, dosadašnjeg ministra regionalnoga razvoja i fondova EU-a, još nije poznata, no upitan je status Garija Cappellija kao novog/starog ministra turizma.
Tomislav Prusina
BILEK: VJERUJEM DA ĆEMO SE DOGOVORITI
Zastupnici nacionalnih manjina dat će potporu Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, najavio je predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek, dodavši kako je moguće da predstavnici manjina dobiju mjesto u vladi, no o tome trebaju najprije razgovarati s mandatarom. Mogućnosti postoje kada je riječ o ministarstvu ili mjestu potpredsjednika vlade, imamo određen interes, ali o tome prvo moramo razgovarati s mandatarom Plenkovićem, rekao je Bilek. “Vjerujem da ćemo s mandatarom doći do zajedničkog jezika i napraviti sve što je moguće da se to i dogodi, da bude stabilna većina u Hrvatskom saboru”, kazao je Bilek. Njega osobno, napominje, ne zanima ni jedno ministarsko mjesto te misli kako to ne zanima ni predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca. “Budući klub zastupnika nacionalnih manjina radit će u istom sastavu kao što je bilo u proteklom mandatu i dat će potporu Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade”, kazao je Bilek nakon sastanka u Saboru, dodavši kako potpise tehnički još nisu predali, ali hoće uskoro.
Gordan Jandroković

glavni tajnik HDZ-a

Predsjednik HDZ-a pokazat će 76 potpisa, i onda o predsjedniku države ovisi kada ćemo ići konstituirati novi Sabor, vjerujem da to može biti do pretkraj srpnja.
Potpora SDSS-a

SDSS će dati podršku Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, odlučilo je u utorak stranačko predsjednišvo, no predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac odbio je odgovoriti hoće li on osobno ući u vladu. Predsjedništvo SDSS-a ovlastilo je tri svoja novoizabrana zastupnika da daju potpis Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, izjavio je Pupovac novinarima. S tri potpisa SDSS-a pridodanih na 73 potpisa Plenković će otići predsjedniku Republike kao kvalificirani mandatar za sastav vlade, dodao je Pupovac. Potvrdio je da se na sjednici Predsjedništva SDSS-a razgovaralo o načinu participacije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Na pitanje hoće li biti član vlade, Pupovac nije odgovorio, samo je rekao da je interes SDSS-a i ostalih manjina da budu ravnopravan partner u vladi.
Bez ponavljanja

Državno izborno povjerenstvo ponovilo je da je poništilo glasovanje na saborskim izborima za liste 1. izborne jedinice u Stockholmu te objasnilo zašto se izbori neće ponoviti. S obzirom na to da se radi o biračkom tijelu 1. izborne jedinice, koje čine prethodno registrirani i birači s potvrdom za glasovanje izvan mjesta prebivališta, koja je vrijedila samo na izborne dane, 4. i 5. srpnja, i ne postoji mogućnost prethodne registracije ili pribavljanja potvrde za dan eventualnog ponavljanja glasovanja, njega nije moguće ponoviti, objašnjava DIP. Ističe kako su izbori za liste ostalih jedinica u Hrvatskoj, kao i za 11. (inozemstvo), uredno provedeni. Na biračkom mjestu broj 1 u Stockholmu u glasačkim se kutijama pojavio višak listića, bilo ih je 19, a glasovalo je 18 birača.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OLUJA 2020: JASMIN HADŽIĆ NA ISTOM MJESTU 25 GODINA POSLIJE

Kada smo razvili trobojnicu, imao sam osjećaj da vidim cijelu Hrvatsku

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Petero novooboljelih od koronavirusa

3

OLUJA 2020: ZDENKO MAZUR ZAPOVJEDNIK TOPNIČKE BITNICE

Sve su akcije bile jednako važne jer su sve bile priprema za Oluju