ŽUPANJA - Povrat poreza na dohodak za 2019., koji je počeo sredinom lipnja, ostavio je lokalne proračune bez najvažnijeg prihoda i mnogi muku muče s besparicom. Ministarstvo financija isplatilo ga je građanima, a sada ga naplaćuje od lokalne samouprave. Zbog privremene obustave priljeva poreznih sredstava neke će lokalne jedinice problem likvidnosti rješavati kratkoročnim zaduživanjem.Među njima je i Općina Drenovci.

- Imali smo povrata 1.050.000 kuna i oko mjesec i pol nećemo imati nikakvih poreznih prihoda. Država je izvršila povrat i sada nam taj iznos skida od poreznih prihoda. To se itekako osjeti, a još nam iz EU fondova kasne s isplatama i refundacijama za projekte koje je Općina platila - kaže načelnik Jakša Šestić. Dodaje da već godinu dana čekaju isplatu 1,3 milijuna kuna za Savsku cestu u Posavskim Podgajcima i ovih bi dana konačno trebala biti isplata. I za završeni program Zaželi još im nisu isplaćena sva sredstva.

- Od države trenutačno potražujemo više od četiri milijuna kuna koje nam mora refundirati i sada nam to pravi problem. Projekte koje Općina financira u stopostotnom iznosu ne možemo pustiti u realizaciju jer nemamo obrtnih sredstava i morat ćemo uzeti kratkoročni kredit. Ako ih ne realiziramo, onda smo u problemu zbog revizije jer nismo potrošili namjenska sredstva - pojašnjava. Primjerice, sredstva od šumskog doprinosa i poljoprivrede moraju iskoristiti do 31. prosinca jer u suprotnome čine prekršaj.

- Morat ćemo se kreditno zadužiti da bismo mogli realizirati planirane projekte i ispuniti namjensku potrošnju u proračunu. Moraš biti likvidan i imati obrtna sredstva da možeš ići u investicije, a ako ih nema, osiguravaju se kreditom - zaključuje Šestić. Općina je do sada već uložila značajna vlastita sredstva za gradnju Vatrogasnog doma u Drenovcima, vrijednog više od 5,5 milijuna kuna, sanaciju deponija vrijednu 3,5 milijuna kuna i gradnju reciklažnog dvorišta, čija je vrijednost veća od četiri milijuna kuna. Povrat sredstava čekaju, a nove situacije pristižu i mora ih se platiti u roku od 30 dana.

I u Općini Gunja, potvrdio nam je načelnik Anto Gutić, osjete izostanak poreznih odnosno prihoda od fiskalnog izravnanja. Ta im se sredstva inače isplaćuju na dnevnoj bazi, a riječ je o približno 470.000 kuna mjesečno, bez kojih sada ostaju zbog povrata poreza.

Za Gunju je to značajan iznos, to više što su počeli mnogo projekata u kojima Općina mora osigurati velik dio sufinanciranja. Tu je rekonstrukcija Hrastove ulice, vrijedna 772.000 kuna, raspisana je javna nabava za traktor i malčer za općinsku komunalnu tvrtku u vrijednosti većoj od 600.000 kuna.

- Kreće i gradnja infrastrukture u poslovnoj zoni. U ovoj smo godini predvidjeli 1,3 milijuna kuna vlastitih sredstava i milijun kuna od Županije. Nisam siguran kakva će biti situacija i hoće li se u ovoj godini taj dio uspjeti isfinancirati - zabrinut je Gutić.

I u Općini Babina Greda, kaže načelnik Josip Krnić, susreću se s istim problemima, kasni im isplata sredstava i za dječji vrtić, a potražuju još 500.000 kuna za završeni program Zaželi. A Općina je sve to isfinancirala iz svojih sredstava. I to zahvaljujući osjetnom povećanju poreznih prihoda i fiskalnom izravnanju, čija je isplata zbog povrata poreza privremeno obustavljena.

Naime, od 1. siječnja 2018. porez na dohodak prepušten je lokalnim jedinicama čime su značajno osnaženi njihovi proračuni. Fiskalno izravnanje lokalni čelnici u županjskoj Posavini smatraju najkonkretnijom mjerom i pomoći Vlade RH lokalnim zajednicama, čime su otvorene nove mogućnosti razvoja i ulaganja. Ondje bi, prema izračunu, u 2020. trebalo stići 57,4 milijuna kuna za fiskalno izravnanje.

Riječ je o mehanizmu kojim država ublažava nejednakosti i lokalnim jedinicama omogućuje ravnopravno osiguranje prihoda za obavljanje njihovih zakonom propisanih poslova.