Današnji dan diljem svijeta obilježava se kao Svjetski dan čokolade. Ta poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama, a tijekom stoljeća postala je univerzalna gesta bliskosti, prijateljstva i ljubavi.

Taj dan obilježava se 7. srpnja zato što se vjeruje kako je na današnji dan 1550. godine kakao prvi put stigao u Europu, odakle je počela ova najslađa priča. Čokolada se prvi put spominje u drevnim civilizacijama Indijanaca Maja i Asteka koji su ju nazivali "hranom bogova".

Čokolada je tijekom povijesti prolazila brojne faze i okusom i teksturom prilagođavala se različitim preferencijama potrošača. Tek je od 18. stoljeća postala dostupna svima u Europi, i to u različitim oblicima i s različitim dodatcima kada ju je tadašnja Crkva usporedila s vinom, pićem koje ima hranjivu vrijednost, i definirala čokoladu kao piće za žene.

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaa koje raste samo u tropskim krajevima. Sjemenke služe za dobivanje čokolade, kakaa i kakao maslaca pa stablo nosi naziv čokoladno drvo.

Popularnosti čokolade pridonose i rezultati brojnih znanstvenih istraživanja prema kojima čokolada predstavlja nutritivno vrlo vrijedan proizvod u kojemu je identificirano više od 800 različitih sastojaka.

U posljednje vrijeme često se može čuti o blagotvornom djelovanju čokolade, i to na zdravlje srca. Čokolada – posebice tamna – sadrži antioksidanse i neke flavonoide za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, oleinska kiselina, mononezasićena masna kiselina koju nalazimo u maslinovu ulju, čini 1/3 masti iz čokolade i zna se da je ta kiselina povoljna za zdravlje srca.

U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta te, naravno, za jačanje srca. Rezultati studije provedene na Sveučilištu u Londonu pokazuju da čokolada može pomoći u borbi protiv različitih srčanih i karcinogenih bolesti te, što je zapravo ironija, može djelovati kao supresor apetita. Istraživači s Odsjeka za biokemiju i molekularnu biologiju Sveučilišta u Londonu pokazali su da bioaktivni nutrijenti u čokoladi mogu zaustaviti rast stanica karcinoma te spriječiti grušanje krvi, čestog uzroka srčanih bolesti.

Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa, imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti kod osobe. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.

Čokolada snižava krvni tlak, pozitivno utječe na razinu dobrog HDL kolesterola, dobro utječe na rad mozga, snižava nivo stresa, kvalitetan je izvor antioksidansa.

Čokolada se sastoji od mnogo nutrijenata, uključujući kalij, kalcij i željezo. Također sadrži B vitamin riboflavin. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu/kakao imaju niži krvni tlak od onih koji ne konzumiraju. Čokolada od 70 % kakaa i više sadrži više antioksidansa od oraha i crnog vina, čokolada je prirodan antidepresiv. Kakao se nalazi na 3. mjestu namirnica s najvišim antioksidantnim indeksom. Antioksidansi sprječavaju djelovanje slobodnih radikala koji polagano uništavaju zdravlje i izazivaju mnoge degenerativne bolesti.

O antioksidansima možete razmišljati i kao o anti-age sastojcima, tako da će konzumiranje čokolade doslovno usporiti proces starenja.

Čokolada smiruje kašalj gotovo jednako dobro kao kodein (sastojak u lijekovima za kašalj), i to zahvaljujući teobrominu. Ta kemikalija ne samo da je zaslužna za dobar osjećaj koji ostaje nakon grickanja čokolade već smanjuje aktivnosti u dijelu mozga koji podražava dišne organe i najveći dio probavnog sustava. Nemojte zaboraviti da prava čokolada također ima svoju kalorijsku vrijednost koja, ako ne pazite na pravilo umjerenosti, može negativno utjecati na tjelesnu težinu.