Novosti
PARLAMENTARNA VEĆINA VEĆ JE OSIGURANA

HDZ je potukao sve glavne protivnike i nitko mu od njih ne treba za formiranje vlasti
Objavljeno 6. srpnja, 2020.
"Izbori se ne dobivaju ni na desnici ni na ljevici, nego u političkom centru", kaže Gjenero

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je u ponedjeljak da ima potrebnih 76 potpisa za formiranje vladajuće većine poručivši kako bi formiranje nove vlade moglo biti vrlo brzo.


Uoči sjednice užeg vodstva HDZ-a rekao je kako smatra logičnim da su u stranci razgovarali s ljudima s kojima su surađivali u dosadašnjem mandatu. "Ono što je dobro je da iz svih tih razgovora proizlazi vrlo jasna spremnost na nastavak suradnje kao što je to bilo i sada", poručio je. Upitan hoće li tražiti još nekog partnera kako bi imali još više ruku u Saboru, Plenković je kazao kako će to još vidjeti. "Idemo što prije formirati novi saziv Hrvatskog sabora i novu vladu i krenuti raditi u korist naših građana", poručio je. Na pitanje kada bi mogla biti nova vlada formirana pojasnio je kako treba pričekati službene rezultate izbora, "a zatim bi nova vlada mogla biti vrlo brzo".

Demokratska legitimacija

Plenković je dobio potporu nacionalnih manjina, HNS-a i Reformista u formiranju svoje vlade u inicijalnom krugu konzultacija koje je obavio s njima, objavio je na Twitteru glasnogovornik Vlade.


HDZ je, prema neslužbenim rezultatima izbora, osvojio 66 mjesta u Hrvatskom saboru, Restart koalicija ih ima 41, a Domovinski pokret 16. Još pet političkih opcija izborilo je mjesto u parlamentu - Most s 8 zastupnika, koalicija Možemo! sa 7, koalicija SSIP/Pametno/Fokus s 3 te HNS i Reformisti, koji su osvojili po 1 zastupnika. To čini 143 zastupnika, kojima u Hrvatskom saboru treba dodati i osam zastupnika manjina. Plenković je na Twiteru zahvalio svima koji su glasali i odredili smjer Hrvatske, poručivši kako ih takav rezultat obvezuje da nastave odgovorno i odvažno raditi za bolju i sigurnu Hrvatsku.


Plenković i HDZ planiraju formirati koaliciju s natpolovičnom većinom od 76 zastupnika (HDZ, manjinci, HNS i Reformisti), a može se očekivati da im se sljedećih dana pridruži i još neko ime kako bi učvrstili svoju prevlast u Saboru. Moguće je da ih podrži i IDS, u zamjenu za realizaciju nekog od istarskih projekata.


"Pokazalo se da je politika Andreja Plenkovića, koji je sustavno HDZ iz stranke desnice pretvarao u stranku desnog centra, uspješna i efikasna. To se pokazalo već na unutarstranačkim izborima, ali to nismo tada uzeli tako ozbiljno kao sada. Plenkoviću je uspjelo svoje stranačke kolege potegnuti za sobom u politički prostor koji namjerava osvojiti i oni su ga slijedili. Njegovi protivnici s desne margine su na unutarstranačkim izborima bili potučeni do nogu. Ovaj put je Plenković bio prije svega pod žestokom vatrom dviju desno-radikalnih političkih opcija i pokazalo se ono što znamo iz politoloških udžbenika. Naime, izbori se ne dobivaju ni na desnici ni na ljevici političke arene, nego se dobivaju u političkom centru", komentirao nam je rezultate nedjeljnih izbora politički analitičar Davor Gjenero. Prema njegovim riječima, kada je riječ o SDP-u, pokazalo se da ono što je Davor Bernardić pokušao, voditi negativnu kampanju, nikada ne daje dobar rezultat. "On svojom pričom kako Plenković sprema koaliciju s crnom desnicom i fašizaciju Hrvatske jednostavno nikoga nije mogao motivirati", upozorava Gjenero. Dio SDP-ovih birača je, smatra Gjenero, rezignirao i ostao kod kuće, dio je preskočio u jednu od dvije nove platforme lijevo od centra, jedne liberalne, okupljene oko stranke Pametno i druge oko platforme Možemo! To je, smatra Gjenero, posve jasan razlog političkog torpediranja SDP-a.


"Sada to izgleda potpuno jasno i logično. U to, naravno, nitko od nas nije bio siguran još u nedjelju u 18.45 sati, ali se radi o potpuno zakonitom procesu i posljedicama političkih procesa", kaže Gjenero. I on buduću većinu vidi u mandatima HDZ-a, manjincima, HNS-u i Čačiću. Kaže da je Radimir Čačić jasno rekao da će biti lojalan lijevom centru ako postoji mogućnost da oni formiraju vladu. "Budući da je lijevi centar daleko od mogućnosti formiranja većine, on će surađivati s Plenkovićem, što je i potvrdio. Njegov interes nije nacionalna politika, nego stvaranje pozicije potpore Vlade projektima koje vodi. Na sjeverozapadu Hrvatske dogodilo se da niti je Čačić pobijedio HNS, niti je HNS pobijedio njega. HNS je opstao u političkoj areni, i to znači da nisu drastično kažnjeni za suradnju sa strankom desnog centra. Vrednovano je ono dobro što su napravili u prethodnoj administraciji. Stoga ostaju solidni, pouzdani partneri Plenkovićevoj vladi", ističe Gjenero.


Predsjednik HNS-a Predrag Štromar već je najavio da će i dalje inzistirati na provođenju reforme obrazovanja i subvencioniranju kredita za mlade.


"Plenkoviću su zastupnici nacionalnih manjina važni jednostavno kao svojevrstan izvor demokratske legitimacije, i to je dobro, da manjinski zastupnici sudjeluju na ovakav način u političkoj većini. Oni su uvijek bili najpouzdaniji partner, nikada nisu iskakali iz koalicija, čak i kad su pritisci na njih bili izrazito snažni. To se posebice odnosi na politički vrlo vještog Milorada Pupovca", kaže Gjenero, ističući kako je to vrlo stabilna većina jer nema jednog centra osporavanja. Predsjednik SDSS-a Pupovac je potvrdio da je razgovarao s Plenkovićem, no istaknuo je da će o idućim koracima u utorak odlučivati predsjedništvo SDSS-a, koji je na izborima osvojio sva tri mandata srpske nacionalne manjine. I predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin kazao je da će podržati HDZ-ovu vladu ako se ona neće sastavljati pomoću ekstremne desnice i Domovinskog pokreta te da Plenković ima njegovu podršku.
Bez Kovača i Culeja

Gjenero ističe i kako bi bilo zanimljivo napraviti ozbiljnu studiju o preferencijalnim glasovima. Njemu je zanimljivo i da se kod HDZ-ovih glasača da iščitati uspjeh tehnocentrističkog fokusiranja te stranke. Tako, primjerice, dva kandidata koja predstavljaju jaču desnicu u HDZ-u, Stevo Culej i Miro Kovač, nisu uspjela ostvariti ništa s preferencijalnim glasovima. A Božidar Kalmeta, koji je tipično profilirani političar desnog centra i koji je čvrsto zagovarao Plenkovićeve politike, trijumfirao je s tim glasovima. "Dakle, HDZ-ovi birači pokazali su da podupiru politiku koju Plenković vodi. U SDP-u je upravo suprotno. Dva kandidata koja su sustavno rušila Bernardićevu politiku, Siniša Hajdaš-Dončić i Peđa Grbin, lansirana su preferencijlanim glasovima na prva mjesta, a ljudi iz Bernardićeva kruga ostali su s malim brojem glasova. To govori o tome da je nezadovoljstvo koje tinja u dijelu te stranke preliveno i na dio biračkog tijela", kaže Gjenero, kojemu se nije svidjelo ni što su pojedinci iz vrha SDP-a, poput Biljane Borzan, prozivali Bernardića i prije nego što su stigli konačni rezultati, a sami nisu željeli biti kandidati na izborima.

"To je skandalozno i pokazuje potpuni manjak stranačke političke kulture. Ona je time opstruirala svoju stranku i dogodilo im se da tu nisu imali nositelja liste. Nije pristala nositi listu u svojoj izbornoj jedinici jer se uvjerila da je briselska zvijezda, a to je stvar koja se u normalnoj stranci kažnjava određenim oblikom izolacije. A po niskom rejtingu njezine stranke u području gdje je ona vodila županijsku ili regionalnu organizaciju vidi se koliko to vrijedi. Znači, to se ne radi", zaključuje Gjenero.


Igor Bošnjak
DESET ZASTUPNICA VIŠE NEGO 2016.
U novi saziv Sabora, u kojemu je 151 mjesto, prema neslužbenim rezultatima, izabrano je 35 zastupnica iz različitih političkih stranaka, osjetno više u odnosu prema prethodnom saborskom sazivu. Naime, na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. u Sabor je bilo izabrano samo 19 zastupnica, a do kraja tog saziva, u svibnju ove godine, broj zastupnica se popeo na 29. Moguće je da im se broj promijeni i u novom, 10. sazivu Hrvatskog sabora, nakon što se formira hrvatska Vlada, a dio izabranih zastupnika i zastupnica preuzme neku dužnost u izvršnoj vlasti. Najviše zastupnica, četrnaest, izabrano je s listi Restart koalicije, koja je doživjela teški izborni poraz, potom s HDZ-ovih pobjedničkih lista - devet, Domovinskog pokreta Miroslava Škore - četiri, koalicije Možemo! - tri, Listi nacionalnih manjina - dvije i jedna zastupnica s Mostove izborne liste. Broj saborskih zastupnica, iz različitih političkih stranaka, mijenja se od saziva do saziva, no nikada nije premašio broj njihovih muških zastupničkih kolega ni četvrtinu saziva. H
PUNO GLASOVA viliju BEROŠU
“Slijedi nam i dalje teški rad za dobrobit svih nas u zdravstvenom i ekonomskom smislu”, rekao je HDZ-ov Vili Beroš. Na upit hoće li ostati ministar zdravstva odgovorio je da je zdravstvena politika oduvijek njegov fokus, pa vjeruje da će ostati ministar, ako se tako dogovore. O velikom broju preferencijalnih glasova Beroš kaže da su građani očito prepoznali njegov trud i sve što radi za dobrobit svih. Izrazio je nadu da se izborna noć neće pokazati kao rasadnik koronavirusa jer su stožeri bili na otvorenom, koristila su se dezinfekcijska sredstva, a u HDZ-u se mjerila i temperatura.
ŠTO ĆE BITI S DOMOVINSKIM POKRETOM?
“Predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću uspjelo je ono najvažnije, on je čvrsto osvojio politički centar arene. Plenković je snažno konsolidirao svoju stranku u desnom centru i sada je u poziciji da zapravo nema velikih smetnji u idućem mandatu voditi onakvu politiku kakvu vode najuspješnije stranke iz političke obitelji Europske pučke stranke”, kaže Gjenero. Predviđa da će biti situacija u kojoj će vlada premijera Plenkovića dobivati potporu SDP-ova i IDS-ova saborskog kluba, desnice vrlo rijetko jer će ona biti vrlo “nabrijana” protiv njega. A vidjet ćemo, upozorava, i što će ostati od Škorina kluba. Koliko je Miroslav Škoro izgubio od predsjedničkih izbora najbolje svjedoči podatak da je s 465.700 glasova u predsjedničkoj kampanji sada pao na samo 181.400. To znači da je u kratkom razdoblju od tih izbora njegov pokret ostao bez 284.300 glasova - što je također jasna naznaka trenda koji sugerira da Domovinski pokret nema svijetlu budućnost. Nemojmo zaboraviti, kaže Davor Gjenero, da bar pet mandata od tih 16 koje je Domovinski pokret osvojio na ovim parlamentarnim izborima nije iz njegove stranke, pa ostaje vidjeti hoće li opstati kao parlamentarni klub i kako će se profilirati ljudi koji su ušli u Sabor, a nisu čvrsto povezani sa Škorinim krugom. Dio je političkog posla, dodaje, da u HDZ-u sigurno već i o tome razmišljaju.

PLENKOVIĆ: IMAM POTREBNIH 76 POTPISA


Plenković je potvrdio da ima potrebnih 76 potpisa za formiranje vladajuće većine te poručio da Hrvatska nema vremena za čekanje. "Obavio sam konzultacije sa svim zastupnicima nacionalnih manjina, sa zastupnikom koji je izabran iz HNS-a, a to je Predrag Štromar, s čelnikom Reformista Radimirom Čačićem, svi su oni spremni podržati HDZ, dati potpise za buduću vladu", rekao je Plenković nakon sjednice vodstva HDZ-a. Dodao je kako će ovog tjedna poduzeti sve da imaju dovoljan broj potpisa. Istaknuo je i kako se u nedjelju navečer čuo s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem i da će mu se, čim prikupe potpise, javiti i dogovoriti sastanak. Odgovarajući na pitanje o mogućnosti suradnje s Domovinskim pokretom, bio je kritičan prema njihovu inzistiranju na tome da on ne bude premijer, poručivši da onaj tko to zagovara uopće nema iskustva i ne zna kako vlada funkcionira. "Onaj tko može 2020. ponavljati priču koja se pokazala jalovom i neuspješnom 2015. i kroz 2016., dovela u konačnici do jedinih prijevremenih izbora u povijesti suvremene Hrvatske, taj ne razumije kako funkcionira vlast. Jednostavno, ne razumije. Meni je to nešto što je bizarno", rekao je Plenković. Rekao je da nikad ne bi uvjetovao tko će biti na čelu stranke. "Ako hoće mijenjati HDZ, neka dođu u HDZ. Nek svi dođu u HDZ. Ili nek se vrate u HDZ, pa ćemo onda ići na megdan unutarstranačkih izbora", rekao je. D.P.

Možda ste propustili...

POLAGANJE VIJENACA KOD SREDIŠNJEG KRIŽA NA GROBLJU SV. LUKE

Počelo obilježavanje 29. godišnjice zločina u Škabrnji

RADIĆ PROZVAO KOMUNALNU TVRTKU I GRAD

Unikom posluje kao podružnica SDP-a

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Novooboljelih 168, pet je osoba preminulo

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REKORDAN BROJ

Čak 326 novopozitivnih na području Osječko-baranjske županije

2

BOŽIĆNA PRIČA SALAJEVIH “ŽRTVA” COVID-A

Pet milijuna lampica ipak neće zasjati ovog adventa

3

COVID-19 U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

U mjesec dana umrlo je sto ljudi