Objavljeno 7. srpnja, 2020.
Kompanije RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW smatraju da će se zatvaranje nuklearki jako odraziti na njemačku industrijsku bazu
Njemački parlament Bundestag donio je zakon o napuštanju ugljena kao goriva u energetici, prema kojemu bi se najkasnije do 2038. zaustavila sva postrojenja za proizvodnju energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva, a nuklearne elektrane trebale bi se zatvoriti do 2022. godine.
Za podršku u prijelaznom razdoblju do uspostave energetike s niskom ili nultom razinom emisije ugljika, država će prema novom zakonu izglasanom krajem prošlog tjedna, do 2038. godine regije u kojima se vadi lignit, operatore elektrana i zaposlenike poduprijeti ukupnim iznosom do 14 milijardi eura. Savezna vlada se također obvezala poduzeti dodatne mjere u iznosu od 26 milijardi eura za stanovništvo u područjima čije se gospodarstvo zasniva na proizvodnji ugljena.
Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier rekao je da je zakon o napuštanju ugljena povijestan te da se njime osiguravaju zaštita klime i održivosti. "Sve to znači da smanjujemo emisiju ugljičnog dioksida za trećinu i stvaramo nova radna mjesta za one koji su pogođeni napuštanjem ugljena", rekao je Altmaier.
Što se pak tiče nuklearnih elektrana, novi zakon je operacionalizacija dogovora njemačke vladajuće koalicije s kraja svibnja, koja se usuglasila da će Njemačka do 2022. godine ugasiti sve svoje nuklearne reaktore. Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći načina kako to nadoknaditi.
Odluka o zaustavljanju njihova rada do 2022. gotovo da je povratak na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade iz 2000. godine o datumu prestanka rada nuklearki, koju je demokršćanska koalicija Angele Merkel revidirala, no nesreća u Fukushimi i veliko nezadovoljstvo javnosti prisilili su kancelarku da osnuje posebno povjerenstvo koje je ponovno odlučivalo o stavljanju ključa u bravu svim nuklearnim elektranama.
Zatvaranju nuklearki protive se četiri velike kompanije: RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW, koje njima upravljaju. Smatraju da će se njihovo zatvaranje jako odraziti na njemačku industrijsku bazu.
Korištenje nuklearne energije već je godinama prijeporno pitanje u Njemačkoj, a odluku o zatvaranju nuklearki potaknula je i povijesna pobjeda Stranke zelenih na izborima u Baden-Wuerttembergu u ožujku, sve do tada neprijepornom uporištu CDU-a.
HINA/D.Pav.
MAĐARSKA PROŠIRUJE NUKLEARKU U PAKSU
Za razliku od Njemačke, Mađarska ne odustaje od nuklearnih elektrana. Naprotiv, Mađarska vlada je je nedavno državnoj agenciji za nuklearnu energiju predala dokumente potrebne za pribavljanje dozvole za proširenje nuklearne elektrane u Paksu. Mađarska planira udvostručiti kapacitete nuklearne elektrane u Paksu gradnjom dvaju VVER reaktora ruske proizvodnje. Projekt je 2014. izravnom pogodbom dodijeljen ruskom državnom nuklearnom divu Rosatomu i često se navodi kao znak izuzetno dobrih odnosa između mađarskog premijera Viktora Orbana i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Budimpešta je zatražila i dobila dozvolu EU-a za ubrzani postupak koji će joj omogućiti početak gradnje u siječnju 2021.