Kretanje tečaja kune prema euru, zajedničkoj valuti eurozone, obilježava dugogodišnja stabilnost. Navode to iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i dodaju da "kada se promatraju promjene prosječnih godišnjih tečajeva, pokazuje se da je u posljednjih petnaest godina prosječna godišnja stopa rasta iznosila tek -0,1 %, pri čemu je najveća promjena između dvije godišnje vrijednosti zabilježena u 2011. godini. U toj je godini, u odnosu prema prethodnoj, kuna prema euru oslabjela za 2,0 %. Kretanje tečaja u cijelom je tom razdoblju bilo upravljano fluktuirajuće, odnosno tečaj su određivale ponuda i potražnja za devizama i kunama, ali je izraženije fluktuacije ograničavala Hrvatska narodna banka, najčešće svojim intervencijama na deviznom tržištu. Pritom treba napomenuti da posljednjih 10-ak godina obilježava visoka kunska likvidnost novčanog tržišta, tako da su fluktuacije u tečaju u pravilu bile potaknute većom ili manjom ponudom i potražnjom za devizama, a posljednjih je pet godina obilježeno blagim rastom te ponude i posljedično blagom aprecijacijom kune. U prošloj je godini ta aprecijacija ipak bila zanemariva, točnije prosječni je tečaj kune bio tek 0,01 % viši nego u 2018."
- Prva je polovina godine obilježena izraženijim oscilacijama tečaja. Tečaj i cijelo gospodarstvo obilježen utjecajem pandemije izazvane širenjem koronavirusa te smanjenim deviznim prihodima od turizma. Premda se u prvom kvartalu ostvaruje mali udio prihoda od turizma, smanjeni priljev i negativna očekivanja utjecali su na pad vrijednosti kune već u ožujku, tijekom kojeg je kuna oslabjela za 2,0 %. Nakon toga se tečaj, zahvaljujući intervencijama HNB-a, ujednačio te su u svibnju i lipnju zabilježene manje promjene. Na kraju je prosječni tečaj kune za prvu polovinu godine bio 1,5 % niži nego u istom razdoblju lani. Sve je ovo bitno neposredno prije očekivanog pristupanja europskom tečajnom mehanizmu ERM II te očekivanog ulasku u eurozonu nakon najmanje dvije godine provedene u tom mehanizmu. Z.R.