U deseti saziv Hrvatskog sabora HDZ ulazi s najvećim brojem zastupnika u posljednjih 20 godina jer je na parlamentarnim izborima u nedjelju premoćno pobijedio sve ostale političke opcije, te su prema neslužbenim i nepotpunim rezultatima osvojili 66 mandata. To je pet mandata više nego na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. kada su osvojili 61 mandat.

Najviše mandata HDZ je osvojio upravo u dvije slavonske i dvije dalmatinske izborne jedinice, točnije po osam mandata u svakoj.

Iako je Restart koalicija druga opcija po broju glasova, upravo je ova ljevica predvođena SDP-om doživjela najveći podbačaj i najveći je gubitnik nedjeljnih izbora. Naime, Restart je osvojio 41 mjesto u Saboru, no riječ je o čak više od 20 mandata manje od "plave opcije", pa i nisu mogli ni početi razmišljati o preuzimanju vlasti, kako su najavljivali u kampanji. Upravo je to razlog zbog kojega su još dok su stizali rezultati, iz SDP-ova tabora stizale i poruke u kojima se tražila ostavka Davora Bernardića.

Najveći udarac dosad najvećoj oporbenoj stranci zadali su birači u Zagrebu, koji su svoj glas dali posve novoj opciji, a riječ je o platformi Možemo. Riječ je o novoj lijevoj koaliciji stranaka Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad. Zanimljivo je da je riječ o platformi koja se izrodila kao građanski bunt protiv Milana Bandića u Zagrebu i to tijekom uličnih protesta protiv uništavanja gradskog zelenila te nezadovoljna postupanjem lokalne i državne vlasti nakon potresa koji je nanio velike štete hrvatskoj metropoli. Ova platforma bit će nakon dugo vremena novo političko osvježenje u Saboru, a prema neslužbenim rezultatima trebala bi imati sedam mjesta u Saboru. Osječka članica SDP-a i europarlamentarka Biljana Borzan i sama je priznala da je SDP uvijek znao da onog momenta kada izgube Zagreb gube i izbore, a recimo i kako su ovo treći parlamentarni izbori zaredom na kojima je SDP izgubio, i to ovaj put drastično iza HDZ-a. Podsjetimo i kako je razlika između HDZ-a i SDP-a 2016. godine bila tek oko 8,5 posto.

Treća će opcija u Saboru biti, kako se i očekivalo, Domovinski pokret koji je zapravo u svom najvećem dijelu nastao od krajnje desnih disidenata HDZ-a, nezadovoljnih njihovom proeuropskom politikom. Domovinski pokret na čijem je čelu stajao Osječanin Miroslav Škoro u Saboru će imati 16 mandata. Veliko veselje u nedjelju navečer vladalo je i u izbornom stožeru Mosta koji se, kako smatra Nino Raspudić, vratio te su na ovim izborima osvojili osam mandata. Nova stranka u Saboru bit će i koalicija stranaka Fokus, Pametno i Stranka s imenom i prezimenom, i to s tri mandata, a u Sabor s jednim osvojenim mandatom ulaze i HNS te Reformisti. Prema ovim neslužbenim rezultatima izbora, u Hrvatskom saboru više neće biti stranaka kao što su Živi zid i stranka Milana Bandića 365.

Gledano regionalno, točnije u 4. i 5. izbornoj jedinici HDZ je unatoč udarcima koji su stizali iz Domovinskog pokreta premoćno pobijedio. Tako je, primjerice, u 5. izbornoj jedinici u kojoj se uoči samih izbora dogodio raskol u HDZ-u, i to kada je dio vukovarskog HDZ-a prevođen gradonačelnikom Ivanom Penavom prešao Škori, HDZ osvojio više od 50 posto glasova. Na drugom mjestu našla se Restart koalicija s gotovo 20 posto glasova, a Domovinski pokret osvojio je 18,22 posto glasova. Iz 4. izborne jedinice u Sabor ulaze također tri stranke, i to HDZ, koji je osvojio 42,52 posto glasova, Restart koalicija s 20 posto glasova, Domovinski pokret sa 16 posto glasova.

Kada govorimo o preferencijalnim glasovima, recimo kako je Ivan Anušić u 4. izbornoj jedinici osvojio više od 20 tisuća glasova od ukupno nešto više od 52 tisuće glasača koji su uopće izašli na izbore u ovoj jedinici, prema neslužbenim rezultatima objavljenima u 23.30 sati, a nakon obrađenih oko 80 posto biračkih mjesta. To je inače više negoli je ministar Zdravko Marić osvojio u 5. izbornoj jedinici, odnosno 17.500. Ovime je Anušić druga osoba na listama po broju preferencijalnih glasova, a više preferencijalnih glasova od njega dobio je tek Vili Beroš s 26 tisuća glasova.

 

Recimo i kako je na ove izbore izišlo 45,69 posto birača, za razliku od 2016. godine kada je na birališta izišlo 52,59 posto birača Republike Hrvatske. Najveća izlaznost bila je u 1. izbornoj jedinici, točnije Zagrebu, gdje je glasovanju pristupilo 52,64 posto, a odmah iza je 10. izborna jedinica, točnije južna Dalmacija, s 50,98 posto birača koji su pristupili glasovanju. Najmanji odaziv birača bio je u 9. izbornoj jedinici, točnije srednjoj Dalmaciji, s 43,21 posto birača, u 4. izbornoj jedinici na glasovanje je izišlo 45,63 posto glasača, a u 5. izbornoj jedinici njih nešto manje, točnije 43,62 posto birača.

Inače, ovakvi rezultati pokazuju da HDZ neće imati problema sa sastavljanjem Vlade te će se Domovinskom pokretu, unatoč osvojenih 15 glasova, izjaloviti želja da o njemu ovisi novi sastav ekipe u Banskim dvorima. Naime, uz mandate dijaspore i potporu predstavnika nacionalnih manjina Andrej Plenković ne bi trebao imati nikakvih problema za osiguravanje 76 ruku koliko je u Saboru potrebno za većinu.

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je s Plenkovićem i Bernardićem u nedjelju odmah nakon objave izlazne ankete o rezultatima parlamentarnih izbora, potvrđeno je Hini iz Ureda predsjednika. Na pitanje je li Milanović izišao na glasanje, njegov glasnogovornik Nikola Jelić kratko je odgovorio: "Glasanje je osobna stvar predsjednika Republike." Podsjetimo, Zoran Milanović nedavno je izjavio kako postoji mogućnost da uopće neće izići na glasanje. Rekao je kako smatra da time ne šalje krivu poruku javnosti i pozvao je građane da oni svoje pravo iskoriste.