Kultura
MATIČINE TRIBINE KNJIGOM U PLEKSUS

Autori koji su svoje traume utisnuli u svoja književna djela
Objavljeno 4. srpnja, 2020.
Razotkrili su svoje motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitali promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji

Sjajnim dvjema književnim tribinama Knjigom u pleksus na Osječkom ljetu kulture u večernjim su satima u utorak i srijedu u dvorištu GISKO-a nazočili mnogi Osječani. U produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka imali smo prigodu ne samo detaljno upoznati književne opuse Damira Karakaša, Đurđice Čilić i Tomice Ščavine, ponajboljih hrvatskih književnika srednje generacije, već i razotkriti njihove motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitati njihova promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji, statusu književnika u nas, recepciji njihova djela - u konačnici - i traumama koje su obilježile njihove živote, a koje su utisnuli u svoje književno djelo i umjetnički obradili.

Karakaševo "Odredište"
Povratak Ogranka MH nakon više od desetljeća među glavne oblikovatelje i stratege književnog i kulturnog života grada nije mogao bolje započeti od detaljnog upoznavanja s Damirom Karakašem, elitnim hrvatskim književnikom koji je svojim impresionističkim romanima Sjećanje šume i Proslava zaintrigirao ne samo hrvatsko čitatateljstvo i povjerenstva domaćih književnih nagrada, već je njegova prozna produkcija dramatizirana i uprizorena u hrvatskim kazalištima (Sjajno mjesto za nesreću, Sjećanje šume, Blue moon), ekranizirana (Kino Lika, uskoro i Proslava), ali i predmetom interesa uglednih stranih izdavača te redovito prevođena na njemački, talijanski i francuski jezik.

U opuštenom i zanimljivom razgovoru Karakaša, Nebojše Lujanovića i Ivana Trojana, autor Proslave prisjetio se tragičnih događaja iz Domovinskog rata u kojem je izravno sudjelovao, ali i boemskoga života u Parizu, nategnutog aodnosa i spona s rodnom Likom nakon hajkačkoga čitanja Sjećanja šume i Proslave te pozicije autora-slobodnoga umjetnika u našem društvenom okružju. Trojan je inzistirao na pitanjima vezanima uz dramski i scenaristički Karakašev rad te brojnim dramatizacijama i ekranizacijama njegova djela i autorovu odnosu spram tih žanrovskih transformacija. Uz taj manje poznat umjetnički izričaj Damira Karakaša, najavljen je i dovršetak novog romana za koji kaže da mu pisanje često provocira tupu fizičku bol s obzirom na odabranu tematiku. Zvat će se - Okretište!

Druge su večeri na tribini gostovale autorice Đurđica Čilić i Tomica Šćavina s kojima su razgovor vodili Nebojša Lujanović i Tatjana Ileš. Đurđica Čilić rođena je u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Doktorski je rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza obranila 2010. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskog, posebice poeziju.

S one strane pisanja
Tomica Šćavina bavi se psihološkim savjetovanjem i piše kolumne. Uz tri romana (Brod za Lajku, Povratak genija i Soba na dnu mora), objavila je i zbirku poezije te dvije slikovnice za djecu. Objavljene su joj i dvije knjige psiholoških kolumni Unutarnji kompas i Koordinate sreće. Predaje psihologiju kreativnosti na veleučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu vodi psihološko-kreativnu radionicu S one strane pisanja.

Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima - prvijencu Đurđice Čilić pod naslovom Fafarikul (Disput, ožujak 2020.) te romanu Tomice Šćavine Sobi na dnu mora (Hena com, kolovoz 2019.), o "malim" i "velikim" književnim temama, jakim i slabim, ponajprije ženskim likovima, isprepletenosti i utjecaju zanimanja na književnost koju pišu. N.Vek.
Emocionalno zapljuskujući roman
Treći roman Tomice Šćavine, koja je diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Soba na dnu mora predstavljen je kao intrigantan i emocionalno zapljuskujući roman u kojem pratimo događanja unutar kraćeg vremenskog odsječka u životu protagonistice, isprekidana intimnim obraćanjima junakinje svojoj najboljoj prijateljici iz djetinjstva, a koja je u njihovim formativnim godinama počinila samoubojstvo. Pisma pisana Tei svojevrsna su metafora o pravu na izbor, o hrabrosti da se izabere i drukčiji put, o odluci da se ne prilagodimo, već budemo svoji te o posljedicama tih odluka.
Slaba mjesta
O Fafarikulu se govorilo kao o zbirci 100-njak kratkih pripovijesti, crtica, anegdota i sjećanja, u kojima pripovjedni subjekt bez zadrške progovara o emocijama, intimnim slabim mjestima, o strahovima, pogrješkama i krivim odabirima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao vlastite.
Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima, o “malim” i “velikim” temama
Možda ste propustili...

KULTURNE I KREATIVNE INDUSTRIJE

Poduzetnicima čak 300 milijuna kuna kredita

KONCERTI OZBILJNE GLAZBE

22. PagArtFestival - Muzika i slike

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KAZALIŠTE ULYSSES OBILJEŽAVA JUBILARNU, 20. SEZONU

Veliki koncert Rade Šerbedžije i glazbenih gostiju

2

NENAD MARJANOVIĆ OBJAVIO SVOJE “TOPNIČKE DNEVNIKE”

Prva knjiga napisana na mobitelu

3

MENTORICE LIVANČIĆ I TERZIĆ PONOSNE NA SVOJE UČENICE

16 mladih osječkih plesačica jedine na rezidenciji “Kamenjak”