Ivan Anušić, osječko-baranjski župan i potpredsjednik HDZ-a, predvodi na parlamentarnim izborima stranačku listu u 4. izbornoj jedinici. U razgovoru za Glas Slavonije govori o radu Županije u vrijeme pandemije koronavirusa, ostvarenom iz Vladina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, očekivanjima od izbora 5. srpnja i drugim temama.

Upravo su objavljene mjere izravne pomoći Osječko-baranjske županije poduzetnicima za ublažavanje posljedica poslovanja izazvanih koronavirusom. Lokalna oporba prigovarala vam je da se Županija do sada nije uključivala u pomoć gospodarstvu, no vi ste se, prema najavama, odlučili za drukčiju taktiku.


- Od početka pandemije koronavirusa bilo je jasno da moramo pronaći način kako održati ravnotežu između zdravlja ljudi i očuvanja gospodarstva. Vlada RH vrlo je brzo izišla s prvim dijelom mjera za pomoć gospodarstvu i mi smo tada najavili kako ćemo pratiti Vladine mjere te u skladu s njima nadopuniti ih mjerama iz županijskog proračuna. Slavonija i Baranja, kao uostalom svaka regija u Hrvatskoj, imaju svoje posebnosti, pa je bilo nemoguće sve potrebe gospodarstva u cijelosti uklopiti u paket mjera Vlade RH. Na primjer, OPG-ovi koji nude uslugu smještaja nisu bili obuhvaćeni i upravo smo mi za njih pripremili županijske mjere pomoći. Riječ je o mjerama u turizmu koje Županija prvi put predstavlja, a na raspolaganju korisnicima je 1,7 milijuna kuna. Ponovno smo otvorili i javne pozive u poljoprivredi za koje izdvajamo 3,7 milijuna kuna. Najveći iznos odnosi se na potpore gospodarskim subjektima, a riječ je o 11,2 milijuna kuna. Kada govorimo o pomoći Županije gospodarstvu, onda govorimo o razdoblju od protekle tri godine, a ne samo u vrijeme pandemije. Otkako smo 2017. godine preuzeli odgovornost za vođenje županije, potpore u gospodarstvu iznosile su 4,2 milijuna kuna. Već iduće godine podigli smo na 6,4 da bi prošle godine one iznosile 8,6 milijuna kuna. Ove su godine premašile i 11 milijuna kuna. Poticanje gospodarske aktivnosti važno nam je za cjelokupan razvoj Slavonije i Baranje i o tome promišljamo strateški, a ne samo kao interventna mjera u vrijeme krize.

Koliko je pojava novooboljelih od koronavirusa u Osječko-baranjskoj županiji "unazadila" dobre poteze i mjere županijskog i nacionalnog stožera iz prve faze borbe?


- Postalo je jasno da je pred nama druga faza ili drugo poluvrijeme borbe s koronavirusom. Iz prvog smo izišli iskusniji i pripremljeniji i zbog toga sam siguran da nam se neće dogoditi eksponencijalni i nekontrolirani rast oboljelih. Kada pogledate da se korona vratila, ali da, na sreću, oboljele osobe imaju ipak blaže simptome nego prije nekoliko mjeseci, postaje jasno da nema potrebe za novim zatvaranjima gospodarskih aktivnosti, nego da je ključ u tome da se kao građani odgovorno ponašamo i poštujemo mjere koje propisuje epidemiološka struka. Vjerujem kako ćemo u vremenu koje je pred nama uspješno održavati ravnotežu između zaštite ljudi i sigurnosti gospodarstva. Kada govorimo o projektima Županije, oni nisu stali. Nakratko smo usporili, no nećemo od njih odustati. Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, na primjer, početak radova bio je predviđen u prvoj polovini ove godine, morali smo ga odgoditi za nekoliko mjeseci i radovi će započeti krajem godine.

Osječko-baranjska županija je među prve tri županije po iskorištenosti EU fondova, svjedočimo završetku nekih projekata, primjerice energetske obnove javnih zgrada, ali i početku novih radova... Koliko je tu zasluga županijskih tijela?


- U najvećoj mjeri je to zasluga županijskih tijela. Tijekom posljednje tri godine kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem samo kao Županija provodimo projekte vrijedne gotovo 500 milijuna kuna, a dodamo li tome i ulaganja državnih tvrtki i institucija, projekti se broje u milijardama kuna. Samo energetska obnova 54 zgrade javne namjene vrijedna je više od 280 milijuna kuna. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak vrijedan je oko 400 milijuna kuna, a vodno-komunalni projekti kroz sedam aglomeracija na našem području vrijedni su više od dvije milijarde kuna. Započinjemo i izgradnju Gospodarskog centra koji je u završnoj fazi projektiranja, a investicija je vrijedna 500 milijuna kuna. Uskoro će biti raspisan i natječaj za izradu projektne dokumentacije za revitalizaciju područja OLT-a koji će sadržavati javne, sportske i sadržaje za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Uskoro počinje i izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, a intenzivno se grade i sustavi za navodnjavanje kako bi osigurali uvjete poljoprivrednicima i za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. S državne razine dolazi projekt Koridora 5C koji je na našu inicijativu ponovno preprojektiran u puni profil autoceste i gradi se kroz Baranju. Velike zasluge za sve te projekte idu našim županijskim odjelima koji projekte pripremaju, no jednaka je zasluga i Vlade RH koja te projekte podržava. Ideja i inicijativa moraju dolaziti s lokalne razine, a sinergijom svih razina vlasti mogu se uspješno i realizirati. U vladi Andreja Plenkovića istok Hrvatske dobio je partnera i to je značajan zamašnjak razvoju našeg kraja.

Za prošle dvoje izbore listu su nosile osobe koje nisu s područja 4. izborne jedinice, na ovim ste parlamentarnim izborima vi nositelj liste, čovjek javnosti jako dobro poznat. Kako to komentirate?


- Naša izborna jedinica ima dokazano kvalitetne ljude na svim razinama gospodarstva, kulture, sporta i politike i njihov doprinos razvoju Slavonije i Baranje je nemjerljiv. Kada pogledate listu HDZ-a, jasno vam je da govorim o ljudima koji su svojim radom pokazali kako se brine o svome kraju. Zoran Đuroković Slavoncima i Baranjcima je poznat još iz vremena mnogobrojnih poplava, jer je kao rukovoditelj obrane od poplava uspješno koordinirao sprječavanje većih šteta uslijed ovih prirodnih nepogoda. Josip Škorić je u vrijeme svog 15-godišnjeg rada u Hrvatskim cestama sudjelovao u realizaciji velikih investicijskih projekata na području Slavonije i Baranje poput Koridora 5C, obilaznica Osijeka, Virovitice, Našica, Donjeg Miholjca i jučer smo potpisali ugovore za više od sto milijuna kuna vrijednu obilaznicu oko Belog Manastira koja će se spajati na Koridor 5C. Na listi je i predsjednik stranačke organizacije Grada Osijeka, mlada snaga HDZ-a Ivan Radić, zatim Nataša Tramišak, županijska pročelnica zaslužna za realizaciju brojnih investicija na području županije. Stipan Šašlin osnivač je i član HDZ-a od 1990. godine, dragovoljac je Domovinskog rata i načelnik općine Draž posljednja tri mandata. Marin Mandarić gradonačelnik je Đakova, a Hrvoje Šimić ravnatelj Opće županijske bolnice u Našicama i zamjenik našičkog gradonačelnika. Na listi je i Goran Ivanović, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije, javnosti otprije poznat kao glazbenik, urednik i voditelj emisije o tradiciji i kulturi Slavonije i Baranje. Kako našu izbornu jedinicu čine naša i Virovitičko-podravska županija, četiri su osobe s tog područja na listi, također ljudi koji su poznati i priznati u svojoj lokalnoj zajednici. Na našoj je listi i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić, a upravo se kroz njegovo ministarstvo provodi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem.

Rekli ste da očekujete bolji rezultat na ovim izborima nego što je lista HDZ-a postigla 2016. godine, znači više od šest mandata. Koliko je to realno očekivanje i na temelju čega stvarate ta očekivanja?


- Upravo na temelju kvalitetnih ljudi na našoj listi, ali i na temelju rezultata rada Vlade RH tijekom posljednje četiri godine. Mi danas pred naše birače ne izlazimo praznih ruku i ne tražimo povjerenje na avans, nego iza nas stoje rezultati. Ulaganja u Osječko-baranjsku županiju kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ovih su dana premašila pet milijardi kuna. Riječ je o projektima koji se realiziraju europskim sredstvima i koje bez pomoći Vlade RH gradovi i općine ne bi mogli realizirati iz svojih proračuna. Započeto moramo i završiti, jer za kapitalne višemilijunske projekte potrebno je i nekoliko godina za realizaciju. Samo za primjer, izgradnja novog KBC-a koju je podržala Vlada RH trajat će, prema mojim pretpostavkama, tijekom iduća dva mandata. Kada gledamo socijalnu sliku Hrvatske, Vlada je povećala roditeljsku naknadu za 3000 kuna, naknadu za roditelje njegovatelje s 2500 na 4000 kuna, povećane su osobne invalidnine. Učinjeno je porezno rasterećenje, nekoliko je puta povišen iznos minimalne plaće, podignuta je i neto prosječna plaća u Hrvatskoj. Mladima do 25 godina ne oporezuje se plaća, to je dovelo do povećanja od 18.000 mladih zaposlenih osoba. Vraćena je Hrvatska vojska u Vukovar i druge gradove. Puno je toga što je Vlada Andreja Plenkovića napravila za rast i razvoj Hrvatske i upravo nam je zbog toga potreban kontinuitet. Put kontinuiteta i razvoja moguće je nastaviti samo zajedničkim radom, u sinergiji lokalne, regionalne i nacionalne razine. Vjerujem kako će Slavonci i Baranjci to prepoznati.

Politički analitičari kažu da vam je izostankom Škore s njegove liste te neugodnim događanjima u SDP-u znatno olakšana utakmica na ovim izborima u 4. izbornoj jedinici. Držite li da je to tako?


- Listu čini svih 14 kandidata na listi i s obzirom na preferencijalno glasovanje otvara se mogućnost i petom i desetom i posljednjem kandidatu na listi da ako osvoji najviše preferencijalnih glasova uđe u Sabor. Neugodni događaj koji spominjete mislim da neće značajno naštetiti njihovu kandidatu jer mislim da mu to njegovo biračko tijelo neće zamjeriti. Mislim da će im više naštetiti stavljanje na najvišu poziciju na listi osobe koja je davno otišla iz Slavonije i koja i u prošlom saborskom mandatu nije artikulirala potrebe istoka Hrvatske. Žao mi je što Miroslav Škoro ne nosi listu u svom rodnom kraju, očekivao sam to. Volio bih da smo mogli sjesti za stol i javnosti predstaviti svoje rezultate. Svoje domoljublje, projekte koji su iza nas i viziju razvoja Slavonije i Baranje. Ovako, koliko vidim kroz medije, još nisam uspio dobiti odgovor na to pitanje. Je li nam time olakšana utakmica, ne mislim to. Mislim da je naš kapital u ovim izborima rezultat Vlade i Županije kojoj sam na čelu u ovom mandatu i da nam to olakšava utakmicu.



Koja je vaša odgovornost kao potpredsjednika HDZ-a za predizbornu kampanju, stanje u stranci te izborne rezultate?


- Moja je odgovornost moja izborna jedinica, kao i svakog pojedinačnog kandidata. Ova je kampanja specifična jer ju vodimo u kratkom i dinamičnom roku kao i pod posebnim epidemiološkim uvjetima. Prilagodili smo kampanju trenutnoj situaciji na terenu. Svaka izborna jedinica u ovom trenutku ima drukčiju epidemiološku sliku. Moram naglasiti da sam ja kao zapovjednik Stožera civilne zaštite i kandidat na listi Goran Ivanović kao načelnik Stožera civilne zaštite prvenstveno fokusirani na borbu protiv korone. U ovoj su kampanji izostali veliki skupovi, okupljanja, druženja. Obišli smo teren i na otvorenom se sastajali s našim članovima, simpatizerima i prijateljima, no u puno manjem obujmu nego što je to HDZ naviknuo raditi. Vjerujem da ćemo poslije 5. svibnja zbrajati saborske mandate i slagati novi odnosno stari sastav Vlade RH i da će naša odgovornost biti usmjerena prema vođenju Hrvatske tijekom iduće četiri godine.

Koridor 5C iznimno je važan za Baranju i ljude s toga područja. Bili su razočarani kada je Milanovićeva vlada prekinula radove. Kada predviđate završetak tog dijela koridora i koliko bi to koštalo?


- Prije sedam ili osam godina vlada Zorana Milanovića preprojektirala je trasu Koridora 5C kroz Baranju i umjesto autoceste predvidjela običnu brzu cestu. Nekako u isto vrijeme su izmijenili i statističke regije i istok Hrvatske stavili u istu statističku regiju sa Zagrebom kako bi Zagrebu umjetno smanjili indeks razvijenosti. Nama se zbog toga indeks razvijenosti povećao i onemogućilo nam se povlačenje sredstava iz EU fondova intenzitetom koji je potreban Slavoniji i Baranji. I jednu i drugu nepravdu ispravila je vlada Andreja Plenkovića. Prije otprilike mjesec dana započeli su radovi na izgradnji punog profila autoceste kroz Baranju vrijedni 443 milijuna kuna, a dovršetak izgradnje očekujemo 2023. godine.

Dojma smo da za razliku od Županije Grad Osijek kao njezino središte nekako zaostaje u provođenju velikih projekata. Slažete li se s tim dojmom i što mislite zašto je to tako? Možete li im pomoći u tome da dođu do kvalitetnih projekata ili ćete to čuvati za sljedeću godinu kada su lokalni izbori?



- Županija je zaista tijekom posljednje tri godine intenzivirala projekte i to se vidi. Najviše projekata koje radimo upravo se radi na području Grada Osijeka kao najvećeg grada na istoku Hrvatske, što je i logično. Suradnja lokalne i regionalne vlasti je ključna za razvoj i Osijeka i županije i volio bih da je ona ipak na nešto višoj razini. Uključivost je iznimno bitna, projekti ne smiju ovisiti o političkim opcijama i izbornim ciklusima. Svi oni koji žele raditi na rastu i razvoju Slavonije i Baranje su dobrodošli, u projektu jake i sigurne Slavonije i Baranje, uz mene, ima mjesta za sve. Na području županije imamo 42 grada i općine i na njihovu čelu su predstavnici različitih političkih stranaka, a mi kao županija razvijamo projekte u svakom od njih. S nekima surađujemo bolje, s nekima lošije, ali to ovisi o njihovim idejama i inicijativama, a ne političkoj pripadnosti, bar što se mene tiče. Stabilnost, razvoj i sigurna budućnost moraju biti iznad osobnih i političkih interesa.