Kada su prije pet godina krenuli s idejom i pokrenuli Studentsko biennale, organizatori nisu ni sanjali koliko će daleko dogurati već s trećim izdanjem. A dogurali su daleko, pokazala je to i izložba pet nagrađenih radova studenata pet europskih umjetničkih akademija i pet potpuno medijski različitih radova otvorena u novootvorenoj Galeriji Knifer. Izložbu je ove godine programski prigrlilo Osječko ljeto kulture, no radovi će se moći pogledati i nakon što OLJK završi. Svakako velika zasluga za današnje dosege Biennala, ponajviše i njegov međunarodni karakter (u dva od tri izdanja) ide na adresu Mirana Blažeka, osnivača i voditelja projekta, ujedno i kustosa izložbe.

Prvo je biennale otvoreno 2015. u Galeriji Waldinger i u fokusu je bio autoportret, dvije godine kasnije sva su se umjetnička rješanja bavila Greškom (i otvorena je bila u Esseker centru), a treće je izdanje pred umjetnike postavio zadatak - Ljepotu, ne samo kako ju stvoriti nego i prepoznati u današnjem svijetu prepunom vizualnih fascinacija. Ugostila ih je koncem 2019. zagrebačka Lauba - kuća za ljude i umjetnost. Godinu prije nagrađene je radove ugostila zagrebačka Academia Moderna Gallery, a ove se godine izložba vratila u svoj grad, Osijek.


Da Biennale jest uistinu big deal slaže se i povjesničar umjetnosti Igor Loinjak ističući u svemu ulogu već spomenutog voditelja Mirana Blažeka i usmjeravanje manifestacije međunarodnom karakteru.


- Projekt u sadašnjem obliku nadmašio je prvotna očekivanja. Ono što je Blažeka nagnalo da uopće krene u takav oblik i razvoj projekta jest činjenica da je mnogo studenata koji vrlo kvalitetno rade, ali s druge strane trebaju čekati da završe akademiju i tek tada dođu u priliku ući u neki oblik izlagačkog prostora, tj. da dobiju priliku negdje predstaviti svoje radove - pojasnio je Loinjak.


Karakteristika je Biennala i da ima tzv. nadsveučilišnu razinu, a to znači da je otvoren za sudjelovanje ne samo studentima koji studiraju na akademijama i bave se umjetnošću nego prihvaća i promišljanja svih drugih.

- Ne traži se samo umjetnost, nego određeni način iskazivanja kreativnosti kroz raznovrsne medije, jer smo svjesni da je suvremena umjetnost uvelike novomedijska, kojoj u velikoj mjeri pristupaju ne samo oni koji su završili neku od umjetničkih akademija nego i ljudi iz drugih područja, poput književnika, znanstvenika... ne samo humanistike nego i prirodnih znanosti - kaže Igor Loinjak.


Kada završe natječaj za novo izdanje, on se šalje na sveučilišta koja potom svim svojim sastavnicama prosljeđuju poziv svima. No propozicije natječaja vrlo su jasne i određene, no od toga je važnije postojanje i djelovanje žirija koji na temelju pristiglih prijava odlučuje što će odabrati za izložbu, kreira izložbu i postav. Svaka izložba ima svoju temu, tematski je unaprijed zadana, a popratni natječajni tekst daje smjernice koje svakom studentu pomažu pristupiti problemu koji kreativnim načinom treba pokušati riješiti i predstaviti to u nekom vizualnom obliku, koji bi trebao biti izložbenoga karaktera - i imati status umjetničkoga predmeta.
- Radovi predstavljeni u Galeriji Knifer pokazuju da se radi o izložbi koja ni po kojim parametrima ne zaostaje za nekim afirmiranijim izložbama na kojima sudjeluju mladi ili posve afirmirani umjetnici. U tom kontekstu treba ovo Biennale shvatiti ne samo kao odskočnu dasku za studente, priliku da se susretnu s istraživačkim načinom rada na fakultetu, nego ga treba shvatiti i kao jednu vrlo ozbiljnu izložbu koja nam nudi vrlo kvalitetne radove koji su na zavidnoj razini, osobito uzevši u obzir da se radi o studentima koji još uvijek nisu do kraja apsolvirali neke stvari koje ih u idućim mjesecima i semestrima još čekaju - zaključuje Igor Loinjak.