Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kandidat je na listi HDZ-a u 4. izbornoj jedinici. S ministrom Pavićem u Osijeku smo razgovarali o Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, predizbornoj kampanji, planu oporavka nakon pandemije koronavirusa i drugome.

Ponovno ste u Slavoniji, obišli ste nekoliko projekata, dodijelili ugovore županijama, gradovima i općinama. Kao ministar zadužen za regionalni razvoj i EU fondove volite reći da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku. Kako oni mijenjaju Slavoniju i Baranju?


- Povezao sam se s ovim lijepim krajem Hrvatske i njegovim ljudima kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem iako nisam iz Slavonije. Često ovdje boravim i obilazim projekte koje smo realizirali u suradnji s općinama, gradovima i županijama uz pomoć EU fondova, ali i sredstava iz državnog proračuna. U mandatu vlade Andreja Plenkovića u Slavoniju i Baranju smo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem uložili gotovo 13 milijardi kuna. Odličnu suradnju s općinama, gradovima i županijama na projektima želimo nastaviti i u idućem razdoblju jer mladima iz Slavonije i Baranje želimo otvoriti dodatne mogućnosti da u svom kraju pronađu posao i ostanu ovdje. Bez zadrške mogu reći da u ovom dijelu Hrvatske vidim najveći potencijal za rast i razvoj. Na svakom koraku možemo se uvjeriti da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku i da mijenjaju Slavoniju i Baranju. Uz pomoć EU fondova samo u Slavoniji i Baranji zaposlili smo 20.000 ljudi, obnovili 23 bolnice, 109 domova zdravlja, sagradili 54 vrtića, zaposlili više od 3000 žena kroz projekt Zaželi, dali potpore 531 poduzetniku. Dovršavamo koridor 5C na dionici kroz Baranju koji će pomoći gospodarstvu i turizmu, izgradili smo obilaznicu Petrijevci, obnovili 45 projekata kulturne i prirodne baštine poput Tvrđe u Osijeku ili dvorca Pejačević u Virovitici, Kopačkog rita i Parka prirode Papuk. Mislim da svatko u Slavoniji i Baranji može pronaći nešto što je napravljeno EU sredstvima i potvrditi da EU fondovi mijenjaju naše općine, gradove i županije nabolje. Tu su i manji projekti, ne manje važni jer oni mijenjaju svakodnevni život ljudi, a financirani su sredstvima iz državnog proračuna poput sanacija krovišta, uređenja dječjih igrališta, sanacije cesta, uređenja društvenih domova, izgradnje pješačkih staza, rekonstrukcije nasipa ili modernizacije javne rasvjete. U mandatu ove Vlade podržali smo čak 866 ovakvih projekata u pet slavonskih županija koje smo financirali sredstvima iz državnog proračuna. Sve to poduzimamo kako bismo postigli ravnomjeran regionalni razvoj svih naših krajeva i učinili ih atraktivnima za život.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem jedinstven je u Europskoj uniji, a njegov razvoj i realizacija jedan od glavnih ciljeva vlade Andreja Plenkovića. Što je taj projekt dosad donio ovim dijelovima zemlje i na koji način se planira nastaviti?


- Projekt Slavonija, Baranja i Srijem uistinu je jedinstven u Europskoj uniji i jedini je regionalni projekt kojim predsjeda jedan predsjednik vlade. Za taj projekt smo dobili brojne pohvale Europske komisije, a na njemu surađujemo i sa Svjetskom bankom. Do sada smo imali deset Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojima sudjeluju župani, gradonačelnici, gospodarstvenici iz svih pet slavonskih županija, a svima je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, što pokazuje njegovu osobnu posvećenost ovome projektu. U pet slavonskih županija do sada smo uložili gotovo 13 milijardi kuna u zdravstvo i obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo, razvoj infrastrukture od vodovoda i odvodnje do prometa i energetike te u kulturnu i prirodnu baštinu. U okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem uz već navedene projekte europska sredstva ulažemo i u projekte poput Vodovoda Osijek kojim osiguravamo kvalitetu pitke vode za građane Osijeka i okolnih općina, obnavljamo škole, ulažemo u poljoprivredu, u kulturnu baštinu poput Tvrđave i Kuće tambure u Slavonskom Brodu, Kuće baranjskog kulena u Belom Manastiru ili Arheološkog parka Vučedol u Vukovaru, a tu je i Turističko-rekreacijski centar "Jezero - Hercegovac - Ružica grad" u Orahovici. Cilj nam je ulagati u mlade od vrtića do studija, pa smo uz 54 nova vrtića na Sveučilištu u Osijeku financirali gradnju najmodernijeg studentskog doma u Hrvatskoj s dodatnih 800 ležajeva. I u idućoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., u kojoj ćemo imati na raspolaganju više od 21 milijarde eura, odnosno dvostruko više nego sada, ulagat ćemo u Slavoniju i Baranju. Planiramo nastaviti i proširiti Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i uložiti u njega dvostruko više sredstava. I u programu HDZ-a za idući mandat jedan od prioriteta je nastavak projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Želimo što većem broju ljudi u Slavoniji i Baranji omogućiti da ostanu u svojim sredinama i tu pronađu sve što njima i njihovim obiteljima treba za siguran i dostojanstven život.

Hrvatska bi u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju trebala imati više od 21 milijarde eura, što je dvostruko više nego do sada. Najavili ste kako će glavnina tih sredstava biti i dalje korištena za regionalni razvoj. Možete li konkretnije reći na koji način?


- Točno, iz Plana oporavka Europske unije, koji je predstavila Europska komisija, Hrvatska bi trebala dobiti više od 10 milijardi eura, a iz nove sedmogodišnje financijske omotnice 2021.-2027. otprilike onoliko koliko imamo i sada, oko 10 milijardi eura, što uz ostale pakete financijske pomoći znači da će Hrvatskoj u idućih 7 - 10 godina biti na raspolaganju više od 21 milijarde eura. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju EU fondovi su generator rasta i investicija. Zahvaljujući našem članstvu u EU-u i mogućnosti da koristimo EU fondove do sada smo sredstva uložili u Pelješki most, zračne luke u Dubrovniku i Splitu, željeznice, uložili smo 1,7 milijardi kuna u zdravstvo, 12,6 milijardi u poduzetništvo, 6,1 milijardu kuna u istraživanje i razvoj, 1,2 milijarde kuna u e-škole. Svi ti projekti svjedoče dobrobit našeg članstva u EU i dokaz su da EU fondovi razvijaju i mijenjaju Hrvatsku nabolje. U idućoj financijskoj omotnici imat ćemo dvostruko više sredstava na raspolaganju, pa planiramo više od 30 milijardi kuna usmjeriti upravo u regionalni razvoj jer je ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske jedan od glavnih ciljeva ove Vlade i programa HDZ-a za idući mandat.

Mislite li da će ovaj prijedlog plana za oporavak gospodarstva Unije prihvatiti sve članice?


- U pregovorima o financiranju gospodarskog oporavka i novom Planu oporavka EU-a ključno je načelo solidarnosti. Više od dvadesetak članica na tragu je prijedloga Europske komisije, dvije najutjecajnije države, Njemačka i Francuska, u načelu su podržale ovaj prijedlog, postoji ih samo nekoliko koji imaju rezerve, ali mislim da će konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga o čemu govorimo.

Za nedavna boravka u Osijeku čestitali ste županu Ivanu Anušiću jer vodi županiju koja je među prve tri po povlačenju sredstava iz Europske unije. Kako taj primjer mogu iskoristiti druge županije i koji su najbolji primjeri za iskorištavanje raspoloživih sredstava te gdje su uočene najveće slabosti?


- Osječko-baranjska županija jedna je od tri najuspješnije po ugovaranju projekata financiranih EU i nacionalnim sredstvima. Do sada je županija ugovorila projekte u vrijednosti od gotovo pet milijardi kuna. Tim sredstvima financirane su između ostaloga tri bolnice, 16 domova zdravlja, dva studentska doma, više od 300 poduzetnika, 16 projekata kulturne i prirodne baštine među kojima je i Tvrđa. Uz to adaptiraju se škole, obnavlja infrastruktura, grade vrtići, razvija poduzetništvo te ulaže u obnovu malih gradova na ratom pogođenim područjima među kojima su Grad Beli Manastir s Općinom Darda. U županiji je kroz program Zaželi zaposleno 1200 žena koje se brinu o 4800 starijih osoba kojima je potrebna pomoć u kući, a priprema se zapošljavanje njih još 448. Uz to, zahvaljujući EU sredstvima, u županiji je u mandatu ove Vlade posao pronašlo više od 10.000 Slavonaca i Baranjaca. Svi ti projekti vidljivi su dokaz dobrobiti našeg članstva u EU-u.

Na čiji ste prijedlog postali kandidat na HDZ-ovoj listi u 4. izbornoj jedinici i što možete ponuditi biračima iz ovog dijela Hrvatske da bi glasali za vas i tu listu. Koliko mandata očekuje HDZ u ovoj izbornoj jedinici? Koga smatrate glavnim protukandidatima na izborima i kakav je vaš odgovor na njihove kritike za HDZ-ov način upravljanja zemljom?


- Predsjednik Vlade me predložio za kandidata u 4. izbornoj jedinici jer sam kao ministar za regionalni razvoj i fondove Europske unije zadužen za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, jedan od strateških projekata Vlade Andreja Plenkovića. Sa zadovoljstvom sam prihvatio kandidaturu u ovoj izbornoj jedinici jer u Slavoniji i Baranji vidim golemi potencijal. U idućih sedam godina na raspolaganju ćemo imati dvostruko više sredstava nego što imamo sada, pa ćemo moći i više novca usmjeriti u Slavoniju i Baranju. Već smo započeli razgovore s općinama, gradovima i županijama o projektima koje planiraju u idućih sedam do deset godina, a za njih ćemo imati bazen od 30 milijardi kuna koje smo namijenili za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. U 4. izbornoj jedinici kao i na izborima očekujem pobjedu.



Izbori se održavaju u okolnostima pandemije. Jeste li unatoč svim ograničenjima uspjeli u kampanji prenijeti građanima najvažnije poruke? Kakav odaziv birača očekujete?


- Izbori se nikada nisu održavali u izazovnijim okolnostima, ali svejedno očekujemo dobar odaziv birača. Vjerujemo da su birači prepoznali naš rad u posljednje četiri godine i da će, kada budu odlučivali komu će dati svoje povjerenje, uzeti u obzir postignuća naše Vlade tijekom cijeloga mandata. Vjerujem da će naši građani smatrati uspjehom što smo ugovorenost EU sredstava povećali s 9 na 95 posto, uložili smo dvije milijarde kuna u ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, pokrenuli Projekt Slavonija, Baranja, Srijem, kroz koji smo uložili 13 milijardi kuna u pet slavonskih županija. Uz to donijeli smo paket zakona za potpomognuta i brdsko-planinska područja te otoke i uložili više od 500 milijuna kuna u otoke i više od 700 milijuna kuna za razvoj brdsko-planinskih područja. A ovo su samo neki od uspjeha Vlade koje su u nadležnosti moga ministarstva. Tijekom čestih radnih posjeta Slavoniji i Baranji puno sam vremena proveo u razgovorima s načelnicima, gradonačelnicima i županima, ali i s građanima jer mi je važno čuti njihovo mišljenje i prijedloge o tome koji su to projekti koji mogu revitalizirali njihove sredine. Susreti s našim ljudima tijekom radnih posjeta ostat će mi u najljepšem sjećanju i kada ne budem više ministar.



Hrvatsko predsjedanje EU-om nije bila obična rotacija zbog okolnosti u kojima se odvijalo.


- Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a nipošto nije bilo obična rotacija. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čestitali su Hrvatskoj i premijeru Andreju Plenkoviću na uspješnom predsjedanju koje se zbog pandemije koronavirusa odvijalo u izvanrednim okolnostima. Naravno da je pandemija COVID-a poremetila naše planove u smislu održavanja planiranih aktivnosti u Hrvatskoj i Bruxellesu, ali smo unatoč tome ostvarili glavne političke ciljeve: osigurali smo uređeni Brexit, otvorili europsku perspektivu Sjevernoj Makedoniji i Albaniji na Zagrebačkom sastanku na vrhu, izborili se za znatno povoljnije financijske uvjete za Hrvatsku u novoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027. i kroz Plan oporavka Europske unije te usuglasili stajališta o Konferenciji o budućnosti Europe. Činjenica da smo zemlja koja predsjeda Vijećem EU-a omogućila nam je da dobijemo puno veća sredstva nego mnoge druge članice EU-a, što je i osobni uspjeh premijera Plenkovića. Iako smo većinu sastanaka održali virtualno, preko videokonferencija, inicirali smo više od 60 sastanaka na najvišoj razini, uključujući i sastanke Europskog vijeća, a osobno sam održao dvije videokonferencije ministara zaduženih za kohezijsku politiku na kojima je sudjelovala i povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira. Upravo za našeg predsjedanja kohezijska politika pokazala se ključnom u mobiliziranju svih dostupnih mogućnosti borbe protiv negativnih posljedica krize izazvane pandemijom COVID-19.

Je li pandemija na bilo koji način ugrozila provedbu EU projekata u Hrvatskoj, usporila ih ili promijenila?



- Pandemija nije ugrozila provedbu projekata. EU projekti idu dalje, javne nabave za EU sredstva idu dalje, a svi zahtjevi za nadoknadu sredstava se rješavaju. Kako bismo zaštitili korisnike EU fondova od posljedica pandemije koronavirusa, u ožujku smo produljili trajanje projekata za 90 dana bez dodatne administracije i ubrzali isplatu EU sredstava. Malim i srednjim poduzetnicima osigurali smo 114 milijuna kuna za ESIF mikrokredite i 715 milijuna kuna za COVID-19 zajmove. Izvršili smo preraspodjelu EU sredstava u našoj omotnici za sadašnje razdoblje 2014.-2020. i osigurali 420 milijuna eura za pomoć gospodarstvu zbog pandemije COVID-19, koju smo usmjerili u malo i srednje poduzetništvo, očuvanje radnih mjesta i nabavu zaštitne medicinske opreme. Kroz mjere za očuvanje radnih mjesta za plaće više od 600.000 radnika u protekla tri mjeseca nisu naplaćeni porez ni doprinosi, pa je Vlada za tu intervenciju izdvojila više od 7,3 milijarde kuna.