Objavljeno 29. lipnja, 2020.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u ponedjeljak je trebao usvojiti mjeru o skraćivanju radnog vremena, koja se odnosi na poslodavce s više od deset zaposlenih i iznosi do 2000 kuna neto mjesečno po radniku.
O novoj mjeri za pomoć gospodarstvu, onoj za skraćivanje radnog vremena, u posljednje vrijeme bilo je puno riječi, a Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima ponovio da joj je cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca gdje je zbog posebnih okolnosti zbog epidemije došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Mogu je iskoristiti gospodarstvenici koji zapošljavaju deset i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme za najmanje 10 posto, pri čemu je potporu moguće iskoristiti za najmanje 10 odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini tvrtke, pod uvjetom da su 31. svibnja bili zaposleni. Važan kriterij je i pad prihoda od najmanje 20 posto u mjesecu za koji se traži potpora, u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, a iznimno oni koji posluju u sektoru prerađivačke industrije potporu mogu ostvariti i ako je pad manji od 20 posto. Potpora se dodjeljuje u iznosu od najviše dvije tisuće kuna neto mjesečno po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda radnih sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena, rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je da je poslodavac dužan obračunati i isplatiti doprinose i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, no prema odobrenoj potpori HZZ će vratiti obračunane i uplaćene doprinose, a poslodavac također ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od prestanka korištenja potpore. Napominje i da će se mjera odnositi i na cijeli lipanj, a trajat će do 31. prosinca, pa tako poslodavci i radnici na mjeru praktički mogu računati sedam mjeseci.
S obzirom na to da se ova mjera odnosi na one s deset i više zaposlenih, Plenković je najavio da će HZZ usvojiti i mjeru koja se odnosi na očuvanje radnih mjesta i kod mikropoduzetnika, onih s najviše devet zaposlenih. "Ta mjera ići će prema ovakvom istom modelu, također do dvije tisuće kuna. Na taj način našli smo dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama", rekao je Plenković.
Podsjeća i da je u vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a dogovoren instrument SURE, za cijelu Europu koncipiran upravo za očuvanje radnih mjesta. Podsjeća da je Vlada donijela jamstvo od 95 milijuna eura, koje bi na temelju tog mehanizma trebalo omogućiti četiri puta više novca od tog iznosa iz SURE-a. "Očekujemo da će tih oko 750 milijuna kuna u biti značiti tri milijarde kuna sredstava za isplaćivanje naknade za mjeru skraćenog radnog vremena", naglasio je Plenković.
H
PREISPITIVANJE MODELA U KRIZI
Premijer Plenković je istaknuo i da će Hrvatski zavod za zapošljavanje s 1. srpnja reaktivirati i sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja, na što se nadovezao i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Kaže da su dosadašnje mjere provedene izrazito uspješno, a obećao je da će HZZ biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera. Rekao je i kako ih je kriza natjerala da preispitaju određene mjere za poticanje zapošljavanja i pronađu bolje modalitete, pa tako najavljuje i uvođenje drukčijih kriterija za samozapošljavanje, ne specificirajući koji su to. Osim zadržavanja postojećih, cilj je kreirati i nova radna mjesta, istaknuo je Aladrović. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ustvrdio je da Vlada ni radnike ni poslodavce “nije i neće ostaviti na cjedilu”, istaknuvši da ni jedna vlada dosad nije pokazala toliko povjerenje u realni poduzetnički sektor. Uz osiguranje sredstava za očuvanje radnih mjesta, radi se i na poticanju investicija, rekao je ministar Horvat.