Ekonomija
TRANZICIJA PREMA NISKOUGLJIČNOM GOSPODARSTVU

U industriji fosilnih goriva zaposleno svega 1 % radne snage
Objavljeno 27. lipnja, 2020.
Većina dobiti završi u rukama malog broja izvoznika fosilnih goriva

S obzirom na to da Europa polagano izlazi iz krize izazvane koronavirusom, klimatske promjene ponovno postaju središnji prioritet Europske unije. Hrvatska je na početku svoga predsjedanja Vijećem EU-a upravo zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena ocijenila jednom od nekoliko ključnih tema svoga predsjedništva te je od Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) zatražila mišljenje o trenutnom stanju kako bi na vrijeme bila potaknuta rasprava na razini EU-a o poboljšanju financiranja sve većih potreba povezanih s tranzicijom prema niskougljičnom gospodarstvu.
Europsko vijeće nedavno je najavilo europski zeleni plan, čiji je zajednički cilj osigurati tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu, čime se utvrđuju uvjeti koje Europa treba zadovoljiti kako bi do 2050. postala prvi ugljično neutralan kontinent.
- EGSO također podržava rezoluciju Europskog parlamenta kojom se europski zeleni plan smješta u središte predstojećeg paketa EU-a za oporavak i obnovu, ključne politike na kojoj se temelji ubrzanje tranzicije.

Programi

Također naglašava da su Plan ulaganja za europski zeleni plan i Fond za pravednu tranziciju (čiji je cilj pružanje potpore radnicima i građanima u regijama koje su najviše pogođene tranzicijom) prvi koraci u pravom smjeru – tvrdi Toni Vidan, izvjestitelj za mišljenje, dodajući da će brzina tranzicije ovisiti o hrabrosti koju pokažu donositelji odluka.
Suizvjestitelj Dimitris Dimitriadis smatra da je jedna od pouka pandemije, kad je svijet potpuno zaustavljen, da se što prije treba prestati upotrebljavati fosilna goriva (plin, naftu i ugljen) u globalnim energetskim sustavima kako bismo izbjegli najkatastrofalnije učinke klimatskih promjena.
Fosilna goriva čine 80 posto trenutačne globalne potražnje za primarnom energijom, a energetski sustav izvor je oko dvije trećine globalnih emisija CO2 (prema podacima Odjela za održivu energiju Gospodarske komisije UN-a za Europu). Oni koji bi od tranzicije imali koristi znatno nadmašuju one koji imaju koristi od kontinuiteta. Zapravo, industrija fosilnih goriva zapošljava samo jedan posto svjetske radne snage, a većina njezine dobiti završi u rukama malog broja izvoznika fosilnih goriva, navodi se u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma.
Pred Europom i svijetom još je dug put, stoji u mišljenju koje je zatražilo hrvatsko predsjedništvo, unatoč činjenici da se proizvodnja i upotreba ugljena u EU-u desetljećima smanjuje. Otprilike četvrtina proizvodnje energije u EU-u i dalje se dobiva iz ugljena, a proizvodnja električne energije iz ugljena i lignita na razini EU-a u drugom tromjesečju 2019. smanjila se za 16 posto, proizvodnja električne energije iz plina porasla je za 39 posto (prema novom izvješću Europske komisije o energetskom tržištu). Iako prirodni plin onečišćuje manje od ugljena, prelazak s ugljena na plin i dalje podrazumijeva upotrebu fosilnih goriva.
Vlade izravno ili neizravno pokreću više od 70 posto globalnih ulaganja u području energije. U ovom vremenu krize njihovo je djelovanje važnije nego ikad prije, stoga je potrebno dati prednost programima poticaja u energetskim industrijama kako bi se poduprli obnovljivi izvori energije i postojeća radna snaga, otvorila nova radna mjesta i potaknulo smanjenje emisija.
Prilagodba

Ako Europa ispravno postupi i pokaže svijetu da vrijedi ulagati u obnovljive izvore energije, a ne fosilna goriva, SAD i Kina mogli bi slijediti njezin primjer. Zbog toga mora razviti ambiciozan plan obnove koji je u skladu s Pariškim sporazumom. Ključni aspekt tog plana trebao bi biti proračun za djelovanje u području klime koji bi u najmanju ruku bio jednak prethodno utvrđenom investicijskom jazu od oko 300 milijardi eura godišnje i u kojem bi izražen prioritet trebala bila potpora decentraliziranim projektima dekarbonizacije koje su zajednički osmislili i nad njima imaju zajedničko vlasništvo građani, MSP-ovi, energetske zajednice te lokalna i regionalna javna tijela.
Pariškim sporazumom poziva se na poduzimanje koraka za otklanjanje uzroka i posljedica klimatskih promjena. Uzroke klimatskih promjena treba uklanjati drastičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova (tzv. ublažavanje), a njihove posljedice stavljanjem jednakog naglaska na ulaganja u otpornost na klimatske promjene (tzv. prilagodba). Stoga je ključno staviti jednak naglasak na financiranje i ublažavanja i prilagodbe te započeti uključivu političku raspravu o razvoju inovativnih financijskih mehanizama za mjere prilagodbe i namjenske fondove za pravednu prilagodbu – smatraju u EGSO-u.
Tomislav Prusina
Pokrenuti ciljani program za mlade
U EGSO-u također podržavaju prijedloge za uvođenje poreza na ugljik na granici i pozivaju na donošenje mjera za uklanjanje prepreka za energetski učinkovite proizvode s niskim emisijama stakleničkih plinova kao i za promicanje ulaganja u obnovljivu energiju u okviru trgovinskih sporazuma. - Povećati dostupna sredstva, pokrenuti ciljani program za mlade pod nazivom "Europske snage solidarnosti za djelovanje u području klime” i izdvojiti sredstva za suradnju lokalnih vlasti i organiziranog civilnog društva na razvoju projekata koji se provode u zajednicama i u njihovu su vlasništvu, a posvećeni su niskougljičnoj energiji i prometu – stoji u mišljenju uz naglasak kako je to nova prilika za izgradnju održivijeg i otpornijeg europskog gospodarstva.
Možda ste propustili...

NAJČEŠĆE KORISTE GODIŠNJE ODMORE

Krenuo talijanski feragosto

JOŠ JEDAN MJESEC KATASTROFALNIH PODATAKA

Portuglaski turizam opustošen

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POTROŠAČI IH SVE VIŠE PRIHVAĆAJU

Do 2030. na cestama 31 milijun električnih vozila

2

AKO SE USUGLASI KONGRES SAD-A MJERE ĆE VRIJEDITI PRIBLIŽNO 1000 MILIJARDI DOLARA

Nada u poticajne mjere podržava rast burzi

3

VELIKA OČEKIVANJA ZA KOLOVOZ

Dobar srpanj u tvrtki Jadran